IT-integracije-pravosuđe-Politika IT-10.XII.LA STAMPA- ITALIJA EU ITALIJALA STAMPA10. XII. 2001.Italija i uhidbeni nalozi iz EU-a, europski ustav"Ne znam stoje li iza stajališta koje je vlada glede europskog uhidbenog naloga javno
priopćila i drugi motivi koji se ne mogu priznati, kako to neki insinuiraju. Čudi me, ali me ne vrijeđa to što se Italija nalazi, u jednom ovako važnom pitanju, u jasnom proturječju sa svojim partnerima, toliko da bi 14 zemalja moglo ići dalje za svoj račun, ostavljajući iza sebe našu. Čudi me to, kao što čudi vlade i tisak pola Europe, jer se talijansko stajalište odvaja od naše diplomatske i političke tradicije od 1957. do danas. No znam da je glede pitanja sadržaja stajalište vlade utemeljeno.Prihvatljivo je da bude dopušteno, kako bi se suprotstavilo izvanrednom stanju radi terorizma i u vezi ograničenog broja kaznenih djela, da neki sudac koji radi na temelju drugih zakona djeluje unutar drugačije pravosudne kulture, da neki španjolski ili finski sudac danas, a neki bugarski ili estonski sudac sutra, odlučuje o slobodi bilo kojeg europskog građana jer to zahtijeva borba protiv zločina koje štete temeljima naše civilizacije, a koja ima prioritet. No bit će dobro ako se ide oprezno ide dalje, pazeći
ITALIJA
LA STAMPA
10. XII. 2001.
Italija i uhidbeni nalozi iz EU-a, europski ustav
"Ne znam stoje li iza stajališta koje je vlada glede europskog
uhidbenog naloga javno priopćila i drugi motivi koji se ne mogu
priznati, kako to neki insinuiraju. Čudi me, ali me ne vrijeđa to
što se Italija nalazi, u jednom ovako važnom pitanju, u jasnom
proturječju sa svojim partnerima, toliko da bi 14 zemalja moglo ići
dalje za svoj račun, ostavljajući iza sebe našu. Čudi me to, kao što
čudi vlade i tisak pola Europe, jer se talijansko stajalište odvaja
od naše diplomatske i političke tradicije od 1957. do danas. No znam
da je glede pitanja sadržaja stajalište vlade utemeljeno.
Prihvatljivo je da bude dopušteno, kako bi se suprotstavilo
izvanrednom stanju radi terorizma i u vezi ograničenog broja
kaznenih djela, da neki sudac koji radi na temelju drugih zakona
djeluje unutar drugačije pravosudne kulture, da neki španjolski
ili finski sudac danas, a neki bugarski ili estonski sudac sutra,
odlučuje o slobodi bilo kojeg europskog građana jer to zahtijeva
borba protiv zločina koje štete temeljima naše civilizacije, a koja
ima prioritet. No bit će dobro ako se ide oprezno ide dalje, pazeći
se logike Bushovih specijalnih sudova, i ograničavajući se na
uistinu nužno. No ne treba misliti na stvaranje pravog pravosudnog
prostora na cijelom kontinentu, prije no što se utvrde barem
osnovna načela koja su u temelju europskog društva. U Nici prije
godinu dana nije se uspjelo, radi tvrdoglavosti nekih članica koje
danas traže uhidbeni nalog, prihvatiti obvezujuću vrijednost
Povelje prava koja sadrži minimalna jamstva za zaštitu života i
slobode građana. (...)", piše Boris Biancheri.