MILOŠEVIĆ SE U UTORAK IZJAŠNJAVA O OPTUŽBAMA ZA GENOCID

Piše: Sanja Pucak DEN HAAG, 10. prosinca (Hina) - Bivši jugoslavenski predsjednik u utorak će, po treći put od uhićenja, imati priliku izjasniti se pred Haškim sudom osjeća li se krivim po dosad najtežoj optužnici koja mu stavlja na teret odgovornost za genocid u BiH.#L# Tom optužnicom haško je tužiteljstvo zaokružilo svoju istragu protiv Slobodana Miloševića stavljajući njegovo ime na listu od deset imena dosad optuženih za genocid u BiH. Uz njega za genocid u toj državi optuženi su i ratni vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši predsjednik parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik i predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić, prvi ljudi banjalučke krajine Radoslav Brđanin i general Momir Talić, ali i nekoliko niže rangiranih bosanskih Srba poput pukovnika Milomira Stakića (genocid u Prijedoru) ili Vidoja Blagojevića i Dragana Obrenovića (genocid u Srebrenici). Haški sud ove je godine donio i prvu presudu kojom je utvrđeno da se u BiH dogodio genocid. Bivšeg zapovjednika Drinskog korpusa generala Radislava Krstića prvostupanjsko vijeće osudilo je na 46 godina zatvora za genocid u Srebrenici. U tom gradu, koji je bio pod zaštitom UN-a, u srpnju 1995. snage bosanskih Srba pobile su tisuće muslimana, a ostale zauvijek prognale. Miloševića optužnica za genocid u BiH tereti da je sudjelovao u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s velikih područja BiH, a proveden je uz pomoć JNA i snaga bosanskih Srba te njihova vodstva. U tim napadima pobijene su tisuće stanovnika BiH, a protjerano je više od četvrt milijuna ljudi. Optužnica za genocid protiv Miloševića treća je i najteža optužnica protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika. Miloševića je Haški sud optužio i za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata u Hrvatskoj te na Kosovu prije dvije godine. Nakon njegova izjašnjavanja o optužnici za BiH sudsko će vijeće razmotriti i zahtjev tužiteljstva za objedinjavanjem tri suđenja protiv Miloševića. Haško tužiteljstvo svoj zahtjev obrazlaže time da su zločini počinjeni u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu dio jednog te istog "zajedničkog zločinačkog poduhvata" čiji je cilj osnivanje velike Srbije pripajanjem dijelova BiH i Hrvatske te izgonom nesrpskog stanovništva. "Zločinački cilj zajedničkog zločinačkog poduhvata opisanog u optužnicama i metode koje su primijenjene u postizanju cilja zapravo su identične", drže tužitelji u podnesku, a isti su i Miloševićevi suradnici koji su u poduhvatu sudjelovali. Objedinjeno suđenje omogućilo bi kraći postupak jer se ne bi morala ponavljati svjedočenja dijela svjedoka, poput ekspertnih svjedoka. Među njima trebali bi se naći i financijski eksperti koji će objasniti kako je Milošević preko računa u grčkim i ciparskim bankama finacirao rat protiv Hrvatske i BiH te na području Kosova. Tužiteljsvo drži da bi moglo dokazati optužbe uz pomoć 600 svjedoka. U podnesku se otkriva i da se tužiteljstvo nada "visoko rangiranim svjedocima" iz Jugoslavije. Bivši jugoslavenski predsjednik u haškom je pritvoru od 29. lipnja ove godine kada su ga Međunarodnom sudu izručile srbijanske vlasti. U pogledu optužbi za Hrvatsku i Kosovo Milošević se odbio izjasniti osjeća li se krivim poručivši da smatra Haški sud nelegitimnom institucijom čiji je cilj pretvoriti srpski narod iz žrtve u agresora. Prigodom čitanja tih dviju optužnica koncem listopada Milošević je vidno iznerviran kazao da mu sud dosađuje maratonskim čitanjem uradaka napisanih na razini sedmogodišnjeg retardiranog djeteta. (Hina) ps rt