TAJVANSKI IZBORI VJEROJATNO DONOSE KOALICIJSKU VLADU

TAIPEI, 30. studenoga (Hina/dpa) - Kampanja uoči parlamentarnih izbora na Tajvanu završila je u petak posljednjim pozivima kandidata da birači zaokruže upravo njihova imena kada u subotu izađu na izbore.#L# Izbori su ključan test za vladu predsjednika Chen Shui-biana koju je u posljednje vrijeme često opstruirala oporba koja nadzire više od polovice mjesta u nacionalnoj skupštini. Vladajuća Demokratska napredna stranka (DPP) ima tek 65 mjesta u parlamentu, a njezini su kandidati pozvali birače da im daju povjerenje kako bi se prevladala blokada rada najvišeg zakonodavnog tijela na otoku. Tajvanski parlament ima 225 zastupničkih mjesta, a izbori se održavaju i za 23 gradonačelnička mjesta te čelnike provincija. "Postanemo li najjača stranka u parlamentu, možemo nastaviti s radom na savezu za nacionalnu stabilnost", rekao je u petak predsjednik DPP-a Frank Hsieh. Oporba istodobno kritizira DPP za ozbiljan gospodarski pad i rastuću nezaposlenost te zastoj u odnosima s Pekingom. Ispitivanja javnoga mnijenja pokazuju da nijedna stranka neće dobiti apsolutnu parlamentarnu većinu. Analitičari međutim predviđaju da bi veliki gubitnik mogla biti Nacionalistička stranka (KMT) koja sada u parlamentu ima 110 mjesta. DPP bi mogao dobiti između 80 i 84 mjesta, dok bi KMT-u moglo pripasti također 80-ak zastupničkih mandata, ističu analitičari. Predsjednik Chen Shui-bian nedavno je izjavio kako bi nakon izbora želio stvaranje međustranačkog saveza za nacionalnu stabilnost, no odgovor oporbe zasad je vrlo rezerviran. Najproblematičnija bi bila koalicija između DPP-a i KMT-a ili stranke "Prvo narod" (PFP) koja bi u budućem sazivu mogla imati 30 umjesto sadašnjih 20 mjesta. DPP je u ožujku 2000. na predsjedničkim izborima okončao pola stoljeća vladavine KMT-a. Ipak se ne očekuje da bi rezultati ovih izbora mogli bitno utjecati na poboljšanje odnosa s Kinom. Peking nije bezrezervno prihvatio 'maslinovu grančicu' koju je pružio novi tajvanski predsjednik već traži da Chen prvo prihvati načelo "jedne Kine". Chen to odbija tvrdeći da bi to značilo poništenje Republike Kine, službenog naziva Tajvana. (Hina) ii dh