VLADA ODGAĐA PRIMJENU ZAKONA O PLATNOM PROMETU

VLADA ODGAĐA PRIMJENU ZAKONA O PLATNOM PROMETU Umjesto 1. siječnja iduće godine novi zakon o platnom prometu, kojim platni promet prelazi u nadležnost poslovnih banaka, počeo bi se primjenjivati 1. travnja. Takav je prijedlog Vlada utvrdila na današnjoj sjednici s koje je u drugo čitanje Saboru uputila Konačni prijedlog zakona o platnom prometu. Odgodu primjene zakona Vlada obrazlaže potrebom odgovarajuće pripreme u bankama i kod poslovnih subjekata. Prema predloženom zakonu porezna bi uprava bila dužna u roku mjesec dana od primitka obavijesti da je neka tvrtka blokirana neprekidno 60 dana pokrenuti stečaj tog poslovnog subjekta. U odnosu na prvo čitanje novina je i ukidanje ograničenja broja računa koji bi mogli imati pravni subjekti. Naime, prvotno je bilo predviđeno da se taj broj ograniči na pet računa, no sada nema ograničenja jer, tumače u Vladi, i onako se vodi jedinstveni registar računa. Zajedno s Konačnim prijedlogom zakona o platnom prometu Vlada je Saboru uputila i konačni tekst zakona o financijskoj agenciji u koju bi se od 1. siječnja iduće godine transformirao Zavod za platni promet. Za dužnike državi s područja posebne skrbi Vlada je danas predložila nove pogodnosti za podmirenje nenaplaćenih poreza ili doprinosa i to na način da im se otpiše glavnica i kamate za dugovanja s osnova izravnih poreza, a za plaćanje ostalih poreza bili bi oslobođeni kamata. Ta je odredba ugrađena u konačni tekst Zakona o dospjelim a nenaplaćenim porezima, carini, doprinosima i državnim jamstvima kojeg je Vlada, uz još 30-ak zakonskih tekstova, uputila Saboru s današnje sjednice. Prema podatcima Ministarstva financija, dospjela a nenaplaćena potraživanja krajem lipnja dosegnula su 25,3 milijarde kuna. Procjenjuje se da bi se u idućoj godini naplatilo oko 2,5 milijardi kuna tih starih dugovanja. Predloženi zakon regulira načine na koji bi se ta potraživanja mogla podmiriti, a među predloženima je, i mogućnost dokapitalizacije (zamjena duga za vlasničke udjele) za poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, a iznimno i tamo gdje Vlada za to utvrdi poseban interes. Zakon pak onemogućava nagodbu za dužnike koji nemaju zaposlenih ili imaju do pet zaposlenih, a dugovi su im veći od temeljnog kapitala. Kod njih se nema što tražiti, s njima treba odmah u stečaj jer bi svojim brojem blokirali primjenu zakona, poručuje ministar financija Mato Crkvenac. Uz predloženi Vlada je Saboru uputila paket od još sedam zakonskih tekstova kojima se, kaže Crkvenac, uz prijedlog proračuna oblikuje ukupna ekonomska politika za iduće razdoblje. U tom je paketu i konačna verzija zakona o javnoj nabavi u kojem više nema nacionalne povlastice, no, Vlada je odlučila kriterije za odabir najpovoljnije ponude, uz cijenu uključiti i sjedište ponuditelja, kapital i broj zaposlenih. Na taj se način, kaže Crkvenac, u prijelaznom razdoblju rješava pitanje nacionalne povlastice. Predloženi zakon predviđa obvezu javne nabavke za sve vrijednije od 200 tisuća kuna (sada 400 tisuća kuna). U konačni tekst ugrađena je i odredba po kojoj bi uprava za javnu nabavku koja je trenutno u Ministarstvu financija dobila status posebne Vladine uprave, a predviđa se i osnivanje Komisije za kontrolu postupka javne nabave koja bi brzo rješavala moguće prigovore i sporove. Vlada je zadržala pravo da u iznimnim prilikama i zbog posebnih okolnosti nekim trgovačkim društvima u prijelaznom razdoblju odobri nabavu i bez natječaja, a takvu bi odluku Vlada donosila na svojoj sjednici. Kako bi pomogla sprečavanje eventualnog financiranja terorizma Vlada je izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca predložila produljenje roka u kojem se može odgoditi financijska transakcija i to sa sadašnja dva sata na 72 sata. Izmjenama Zakona o građenju Vlada predlaže skratiti vrijeme za pripremu i donošenje izgradnje građevina koje su od državnog interesa. Saboru su poslane i izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca kojima bi osnovica za obračun plaća dužnosnika i sudaca u idućoj godini ostala ista kao i u ovoj. Nakon što je Hrvatska pristupila WTO-u zabilježen je trend snižavanja cijena, što se očekuje i dalje, ocijenjeno je u analizi kretanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sačinjenih na zahtjev Sabora. Cijene industrijsko-poljoprivrednih proizvoda rasle su po stopi od 1,3 posto, na što je u dobroj mjeri utjecao i rast cijena mlijeka. Istovremeno, cijene pića i slatkiša ostale su iste ili su padale. U prvih devet mjeseci poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvezeno je u vrijednosti od 656 milijuna dolara, što je u odnosu na isto lanjsko razbolje više za gotovo 25 posto. S druge strane izvoz bilježi rast od oko 14 posto. U prvih devet mjeseci ostvaren je trgovinski deficit od 334 milijuna dolara.