FRANCUSKA, NOVI ANTITERORISTIČKI ZAKON

PIŠE: Frane Cetinić PARIZ, 18. studenoga (Hina) - Novi antiteroristički zakon, što je usvojen gotovo jednoglasno u Nacionalnoj skupštini, s ograničenim rokom važenja do 2003. godine, izaziva oštre reakcije u francuskoj javnosti, posebno udruženja za obranu ljudskih prava.#L# Zakon o svakodnevnoj sigurnosti, koji je u petak stupio na snagu, kad je ministar unutarnjih poslova Daniel Vaillant poslao uputstva prefektima o bezodovlačnoj primjeni nekih zakonskih odredaba - od kojih su neke donijete u zadnjem trenutku - kako načinom na koji je usvojen tako i svojim sadržajem pobuđuje sumnje da više ugrožava temeljne demokratske slobode nego što uklanja legitimna strahovanja od terorizma. Najnovijim zakonom predviđaju se tako pregledi i kontrola automobila, čak i onih izvan prometa, bez obvezujuće prisutnosti vozača, jer je neophodna samo nazočnost predstavnika državnog odvjetništva; proširene su ovlasti čuvara, koji su dobili pravo pretraživanja torbi i "pretresa" lica na svim osjetljivim mjestima, na aerodromima, kolodvorima, stadionima ili ulazima u velike robne kuće... Budući da veliki broj čuvara zapošljavaju privatne službe zaštite, to otvara pitanje privatizacije - i zlouporaba - poslova i zadataka javne i osobne sigurnosti. Jednom od novousvojenih mjera kažnjavat će se s šest mjeseci zatvora, ili globom od 50 tisuća franaka, svatko tko bude uhvaćen bez vozne ili metro karte više od deset puta na godinu. Ono što je bio puki prekršaj postaje, dakle, delikt koji pogađa najsiromašnije, od klošara do beskućnika i nezaposlenih. Isto tako, policija je ovlaštena uredovati u slučaju "zadržavanja" mladih u predvorjima stambenih zgrada. Mnogi se, stoga, i s razlogom pitaju kakvu vezu imaju ovakovi "prijestupnici" s međunarodnim - "talibanskim" - terorizmom. Politika "debele batine", ili "klopka za svakoga", bio je oštar Noel Mamere, predsjednički kandidat "zelenih" na idućim izborima. S izuzetkom "zelenih", sve su ostale političke stranke glasovale u prilog zakona kojim se jačaju "antiterorističke mjere": predizborna groznica nije najpogodniji trenutak za umjerenost kad su posrijedi pitanja osjetljiva privatne i javne sigurnosti. No, uznemirenje je izazvala činjenica da je "dosluhom svih", slogom političke klase koja nadilazi podjele po crti vlast/opozicija, izbjegnuta procedura podnošenja zakona na odobrenje Ustavnome vijeću, najvišem državnom organu koji brine nad ustavnošću pojedinačnih zakona. Predsjednik veoma utjecajne Lige za ljudska prava, Michel Tubiana, interpelira one koji imaju pravo sazivanja sjednice Ustavnog vijeća: predsjednika republike, predsjednika vlade i predsjednike dvaju domova skupštine te upozorava: "Postoji nedvojbeno malo primjera da neki zakon, kojim se ograničavaju temeljne slobode, nije bio stavljen na uvid Ustavnome vijeću". Prema Tubiani, izjavu kojega navodi jučerašnji Liberation, "vlada nije htjela preuzeti takav rizik", dati zakon u proceduru pred Ustavnim vijećem, "jer zna da je po svojoj naravi protuustavan". Uznemirenje je to veće što su slična zakonska ograničenja i mjere donijete, ili su u pripremi, i na europskoj razini: posebno odluka o jačanju zakonske i policijske suradnje, proširenje definicije terorističkog čina i odricanje od nacionalnih procedura ekstradicije uvođenjem jedinstvenog europskog naloga za uhićenjem, sve to u odsustvu izgradnje "protuvlasti" nužnih za uspješno funkcioniranje demokracije: na primjer, europsko tužiteljstvo koje bi usmjeravalo rad policije, sudska instanca nadležna za obranu "europskih sloboda" i, poglavito, zajednički europski kazneni zakonik. "Teroristički čin" bi tako najnovijim prijedlozima na europskoj razini - na razini "ultra-liberalne i mondijalističke Europe", kako naglašavaju njeni kritičari - obuhvatio i "svaku prijetnju institucijama", zatim "ugrožavanje ili rušenje političkih, ekonomskih ili socijalnih ustroja" neke zemlje. Ukratko: dobro znana "obrana ustavnoga poretka". (Hina) fcet sv