RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 4.10.01. SUMMIT RUSIJA-EU

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 4. X. 2001. Rusija i EU dogovorili se gotovo o svemu "Sastanak na vrhu između Rusije i Europske unije mogao bi, kako se čini, biti prekretnica u odnosima Moskve i EU-a. Na susretu Rusije i EU-a u najmanju su ruku osigurani uvjeti za bolju integraciju Rusije u Europu. Prvo, na summitu je donesena odluka o osnutku radne skupine na visokoj razini za izradbu koncepcije zajedničkog europskog gospodarskog prostora. Zadaća te skupine je da utvrdi shemu tješnje suradnje Rusije i Europe i da prouči mogućnost približavanja njihovih zakonodavstava. Predstavnici naše zemlje i EU-a sastajat će se dvaput na godinu. Rezultati rada skupine ispitat će se najkasnije do listopada 2003. Još će se jedna posebna radna skupina baviti rješavanjem problema oko Kalinjingrada, u svezi sa skorim ulaskom novih zemalja u EU. Drugo, strane su potpisale izjavu o zajedničkoj borbi s terorizmom, premda su izvori 'NG'-a u ruskom izaslanstvu do zadnjeg trenutka sumnjali da će se dokument usuglasiti. Iz izjave je, naime, uklonjen nadnevak 'početka borbe s terorizmom', 11. IX., koji je bio predviđen u prvotnoj inačici, na čemu je nastojala Moskva. I Vladimir Putin je napose istaknuo da je Europa napokon shvatila da se samo zajednički može boriti s terorizmom. Zato je ruski predsjednik jako pohvalio odluku donesenu na summitu da se jednom na mjesec održavaju zajednički pregovori o sigurnosti. 'Nadamo se da će to biti uzor za kasniji osnutak stalnog tijela', rekao je Putin. Takvi su rezultati donekle u drugi plan potisnuli glavni povod posjeta Vladimira Putina Belgiji - susret s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom. Uostalom, u Moskvi su uporno upozoravali da su očekivanja pretjerana, premda je razgovor trebao rasvijetliti planove Rusije i Sjevernoatlantskog saveza o oblicima daljnje suradnje. Susret Putina i Robertsona održan je na neutralnom području, u Egmontskoj palači, rezidenciji belgijskog premijera, premda je ruski predsjednik još u veljači dobio poziv da posjeti NATO-ov stožer. Tada je ponuda prihvaćena, ali ga ruska strana do danas nije iskoristila. Od svih dokumenata koje su ruski stručnjaci pripremili za program Putinova posjeta, svezak o suradnji s NATO-om bio je najskromniji - tridesetak stranica. Istraživati konkretne oblike suradnje i iznositi prijedloge na tu temu, kako su obrazložili članovi ruskog izaslanstva - nije na predsjedničkoj razini. 'K tome, sam Robertson nema pravo da donosi odluke', rekao je za list jedan od stručnjaka. Najveći mogući rezultat susreta Putina i Robertsona bio je u tome da odredi osnovni ton dijaloga koji je prošlog tjedna počeo ruski ministar obrane Sergej Ivanov, nakon pregovora s kojim je glavni tajnik NATO-a ocijenio Rusiju kao 'pravog prijatelja'. Uostalom, Rusija ne želi špekulirati s tek sklopljenim prijateljstvom. Osim toga, u pitanjima koja su tradicionalno uznemirivala Zapad i Rusiju, zapažaju se pomaci. Kao i obično, Zapad je zabrinut zbog Čečenije, a Rusija zbog NATO-ova širenja na istok. Stajalište Rusije uoči susreta s Robertsonom iznio je Vladimir Putin. Istaknuo je da Moskva misli kako je neprilično iskorištavati prilike nakon tragedije u New Yorku i u Washingtonu za rješavanje vlastitih problema - čečenskog pitanja. Borba s 'bakterijama koje šire bolest' terorizma mora se voditi u čitavom svijetu, pa i u Čečeniji. Prema riječima predsjednika, iza terorističkih napadaja u SAD-u i podmetanja eksploziva pod kuće u Rusiji, na koncu stoje iste snage, s 'istim potpisom'. Vladimir Putin još je jednom morao rastumačiti da to nipošto ne znači da Moskva vidi neprijatelja u Čečeniji kao takvoj. 'Problemi s čečenskim narodom rješavat će se političkim putom, a s teroristima silom'. Odgovarajući na pitanje o povredi ljudskih prava u Čečeniji, Vladimir Putin je zamolio da se navedu 'imena, prijave i prezimena' onih koji su konkretno diskriminirani i pozvao međunarodnu zajednicu da ne dopusti teroristima da demokratske ustanove rabe za napad na samu demokraciju. U svezi s NATO-om Putin je rekao da se pri njegovu širenju na istok mora povesti računa o zamisli o preobrazbi saveza u 'ustroj s izrazitijim političkim obilježjima'. Zatim je izrekao jasnu aluziju: 'Promijenili bismo svoje stajalište o NATO-ovu proširenju da sami nismo isključeni iz tog procesa' - rekao je ruski predsjednik. Uostalom, kao što smo već spomenuli, Moskva kani proširiti suradnju i razgovarati o sigurnosti ne samo s NATO-om, već i s europskim sigurnosnim ustrojima koji su u povojima", iz Bruxellesa izvješćuje Ljudmila Romanova.