NJ 27.IX.-DPA-UN-OV POMORSKI SUD

NJEMAČKA DPA 27. IX. 2001. Pionirski posao za UN-ov Pomorski sud - 'Značenje će biti sve veće' "Kad je Međunarodni pomorski sud Ujedinjenih naroda prije pet godina počeo s radom, tadašnji je UN-ov glavni tajnik Butros Butros-Ghali u njemu vidio 'početak nove ere'. Sud će donositi presude, izjavio je Butros-Ghali u Hamburgu za prisege 21 suca iz cijeloga svijeta, nedugo nakon što je sud 1. listopada 1996. službeno započeo radom. Presuđivat će ne samo između država, nego i između međunarodnih pomorskih vlasti, poduzeća i pojedinaca koji žele koristiti resurse morskoga dna. Ta se prognoza do sada nije obistinila. Na području podmorskih rudnika i iskorištavanja blaga morskoga dna, sudu nije podnešena ni jedna tužba. Suci u morsko plavim odorama, koji od prošle godine stoluju u lijepoj, milijuna vrijednoj novogradnji s pogledom na Labu, u prvih pet godina dobili su osam slučajeva koji su djelomično bili povezani i do sada nisu još svi riješeni. Ta na prvi pogled skromna bilanca sudu je priskrbila poneke pakosti. 'Nigdje suci ne mogu donositi presude u takvoj prekrasnoj zgradi, nigdje to ne moraju raditi tako rijetko', pisao je njemački gospodarski list 'Handelsblatt' pod naslovom 'Mnogo raskoši i malo slučajeva'. Ugledni pomorski pravnici ne dijele tu kritiku. 'Osam slučajeva znatno su gradivo a sud je stekao golemo povjerenje', kaže hamburški profesor Marian Paschke. Međunarodni sud u Haagu, danas jedna od najuglednijih međunarodnih ustanova, prvih godina svojega postojanja nije obradio nijedan slučaj. Paschkeov kolega Rainer Lagoni ide korak dalje: 'Pomorski sud radi pionirski posao i izmijenio je ponašanje država daleko izvan svojih presuda'. Slučajevi koje je obrađivao uglavnom su se odnosili na zadržane brodove. 'Rašireni loši običaji' država da iz različitih razloga u svojim lukama zadržavaju brodove drugih država, znatno su se smanjili. Sud se svojim presudama pobrinuo da države u slučaju sukoba brže međusobno pregovaraju i dođu do rezultata kako ne bi došli pred Pomorski sud. 'Rad suda tu je vrlo djelotvoran', kaže Lagoni. Hamburg je kao najveći njemački lučki grad još 1982. određen za glavno sjedište Pomorskoga suda, no trebalo je proći gotovo 15 godina da suci počnu raditi, najprije u privremenom uredu. Prvi predsjednik bio je Ganijac Thomas Mensah. Već dvije godine sudom predsjedava Indijac P. Chandrasekhara Rao. Suci iz cijeloga svijeta dolaze na Labu dva do tri puta godišnje. Inače uglavnom rade kao visokoškolski profesori ili diplomati. Samo je predsjednik stalno u Hamburgu. Sudu pripada knjižnica, a razmišlja se o akademiji i zakladi. Značenje suda po uvjerenju pomorskog pravnika Lagonija povećavat će se idućih godina: 'Tek kad će trebati rješavati pitanja podmorskih rudnika, tražit će se opet Pomorski sud'. Do sada naime tužitelji nisu imali izbora hoće li se obratiti hamburškom sudu ili Međunarodnom sudu u Haagu. Za određena pitanja - primjerice granične sporove - Haag tradicionalno uživa prednost. U pravnoj materiji korištenja blaga tla, takva konkurencija ne postoji. Mjerodavan je jedino Pomorski sud u Hamburgu", izvješćuje Eckart Gienke.