PRIJEDLOG ZAKONA O OBRANI - REFORMA OBRAMBENOG SUSTAVA, UTVRĐIVANJE OVLASTI

ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Hrvatska Vlada u redovitu je saborsku proceduru uputila prijedlog novog zakona o obrani, koji bi u Hrvatskom Saboru trebao biti donesen do kraja ove ili početkom iduće godine, kada bi počela reforma sustava obrane, a novi zakon donosi i znatno drukčija rješenja i utvrđuje ovlasti Predsjednika Republike, Vlade i Sabora u donošenju važnih odluka iz područja obrane i sigurnosti zemlje. #L# Zakonom se detaljno uređuje obrambeno ustrojstvo i funkcioniranje obrambenog sustava, nadležnosti tijela državne vlasti u području obrane, te zapovijedanje i demokratski nadzor nad Oružanim snagama. Značajna novina predloženog zakona je balans u odlučivanju u sustavu obrane između triju najviših institucija države - Predsjednika Republike, Vlade i Sabora. Temeljni dokumenti u području obrane bili bi Strategija obrane RH, temeljni konceptualni dokument, koju bi donosio Sabor na prijedlog Vlade i uz suglasnost predsjednika države. Slijedi Vojna strategija kojom bi se detaljnije razradile vojne sposobnosti Oružanih snaga, a donosio bi je predsjednik države kao Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, i Plan obrane koji bi donosila Vlada, a prema kojem bi nositelj obrambenih priprema planirao vlastito sudjelovanje u obrani bez obzira na područje njegove nadležnosti u okviru obrambenog sustava. Hrvatski sabor bi, neposredno i preko nadležnih institucija, demokratski nadzirao rad Oružanih snaga, odlučivao o visini sredstava za financiranje obrane, donosio dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i utvrđivao stanje neposredne ugroženosti i ratno stanje. Parlament bi također trebao odlučivati o izlasku ili djelovanju Oružanih snaga izvan granica RH, odnosno o ulasku ili djelovanju oružanih snaga drugih država na hrvatskom teritoriju. Važna je novina da će, prema novopredloženom zakonu, Hrvatski sabor davati mišljenje o imenovanju i razrješenju načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga. Načelnika Glavnog stožera OS-a, kako stoji u predloženom zakonu, imenuje i razrješuje Predsjednik Republike, a na prijedlog Vlade i nakon pribavljenog mišljenja nadležnog saborskog Odbora. Osim što će, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, imenovati i razrješavati načelnika Glavnog stožera, u Predsjednikovoj je nadležnosti i imenovanje i razrješenje časnika u Oružanim snagama na ustrojbenim mjestima brigadira, generala i admirala. Predsjednik Republike također će davati suglasnost na prijedlog Strategije i Plana obrane, odlučivati o veličini sastava i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga, donositi Vojnu strategiju. U njegovoj će ovlasti biti i definiranje vojnih područja u državi, a na prijedlog Vlade odlučivao bi i o općoj mobilizaciji. Na prijedlog ministra obrane i u skladu sa Strategijom obrane, predsjednik države donosio bi obvezujuće smjernice za izgradnju borbene spremnosti Oružanih snaga. Važna je odredba novog zakonskog teksta da Predsjednik Republike daje svoje mišljenje o postupku imenovanja ministra obrane. Kako je predloženo, ministar obrane obavljat će stručne poslove za Predsjednika Republike, odnosno vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, a u skladu s njegovim ovlastima u području obrane. Ministar obrane vrhovnom će zapovjedniku odgovarati za izvršavanje zapovijedi. Zakonom se definira da će u mirnodopsko vrijeme Predsjednik Republike, koji je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, zapovjedanje OS-a ostvarivati preko ministra obrane. U stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju Predsjednik Republike, kao vrhovni zapovjednik, izravno bi izdavao zapovijedi, a izdavao bi ih načelniku Glavnog stožera i istodobno o njima obavještavo ministra obrane. U nadležnosti Ministarstva obrane bila bi izrada prijedloga Strategije obrane RH, donošenje ustroja zapovjedništva i postrojba OS-a, izrada dugoročnog plana razvoja OS-a i niz drugih pitanja važnih za funkcioniranje sustava obrane. Glavni stožer Oružanih snaga ustrojio bi se u okviru Ministartva obrane, dok bi imenovanje i razrješenje načelnika GS-a, kako je ranije navedeno, bilo u nadležnosti predsjednika držve. U predloženom se zakonu definiraju i nadležnosti hrvatske Vlade u području obrane, pa bi tako Vlada (Ministarstvo obrane) Saboru predlagala Strategiju obrane i visinu sredstava za financiranje obrane, te donosila Plan obrane. Vrhovnom bi zapovjedniku predlagala opću mobilizaciju, uvođenje mjera pripravnosti i mobilizaciju Oružanih snaga. Novim Prijedlogom zakona o obrani vojna obveza definirana je kao dužnost svih za to sposobnih građana, a sastojala bi se od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka, odnosno civilne službe i obveze služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga. Zahtjev za civilno služenje vojnog roka, prema predloženim odredbama, mogao bi podnijeti novak nakon uvođenja u vojnu evidenciju, kao i ročnik za vrijeme služenja vojnog roka. Predloženim se zakonom ne uređuje obveza sudjelovanja u civilnoj službi, jer će se to pitanje urediti posebnim zakonom. Vojni rok služio bi se šest mjeseci, a Vrhovni zapovjednik mogao bi na prijedlog ministra obrane, donijeti odluku da se ročnicima u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti zemlje produlji vojni rok najviše za 30 dana. (Hina) dg sšh