GS: RBA: ŠTO SE DOGODILO S TEČAJEM KUNE?

ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Razdoblje pojačanih promjena tečaja kune posljednjih mjeseci podudara se sa stupanjem na snagu izmjena i dopuna deviznog zakona, zbog čega prevladava mišljenja da je liberalizacija deviznog tržišta uzrok nestabilnosti tečaja, no to nije potpuno, navodi se u posebnom izdanju RBAnaliza, koje je izradio član Uprave zagrebačke Raiffeisenbank (RBA) Velimir Šonje.#L# Uz novi devizni zakon, pojavio se snažan neto devizni priljev i kratkoročan pritisak na aprecijaciju kune, uzrokovan, između ostalog zaduživanjem države u inozemstvu u ožujku ove godine za 500 milijuna eura. U pokušaju da spriječi aprecijacijski pritisak Hrvatska je narodna banka (HNB) od 4. svibnja do 11. srpnja intervenirala u četiri navrata otkupivši ukupno 299 milijuna eura i emitirajući pritom 2,2 milijarde novih kuna. To je pak dovelo do jakog pada kunskih kamatnih stopa, koje su sve do sredine kolovoza bile ispod usporedive kamatne stope na euro na međunarodnom tržištu, ali i do zaustavljanja jačanja kune. Stoga, liberalizacija deviznog tržišta možda jest pojačala kratkoročne oscilacije tečaja, no ekspanzivna monetarna politika pojačana neuobičajeno velikim otkupom deviza prije turističke sezone stvorila je "pogodan teren" za značajniju nestabilnost tečaja, zaključuje Šonje. Naime, pojašnjava se u analizi, u vrijeme HNB-ova otkupa deviza kamatne stope na blagajničke zapise HNB-a kretale su se slično kao i kamatna stopa na tržištu novca. No, nakon što je započela deprecijacija kune i nagli rast kamatnih stopa, kamate na blagajničke zapise nisu slijedile međubankarsku kamatnu stopu. Šonje zaključuje kako bi potražnja za devizama HNB-a i deprecijacija kune vjerojatno bili slabije izraženi da je HNB reagirala aukcijama blagajničkih zapisa i rastom kamatnih stopa. No, ovako su devizne pričuve na tri aukcije smanjene za 410 milijuna eura, čime je, bez obzira što su pričuve rasle u drugom tromjesečju te što će do kraja ovog kvartala HNB vjerojatno otkupiti dio državnog deviznog priljeva od privatizacije, ugroženo povjerenje i izvršenje kriterija iz sporazuma s MMF-om. Iz tog je razloga HNB započela s administrativnim mjerama, poput prisilnog održavanja devizne obvezne rezerve u kunama, smanjenja dopuštenog postotka izloženosti valutnom riziku i spuštanju stope renumeracije ispod prevladavajućih tržišnih mjerila. Posezanje za tim instrumentima Šonje tumači kao posljedicu odustajanja od korištenja glavnog neizravnog instrumenta, kamatnih stopa na blagajničke zapise. Nedavna aprecijacija kune, koja se ponovno dogodila u neuobičajeno vrijeme, posljedica je nužnosti obnove međunarodnih pričuva, za što je jedini način prisiljavanje banaka da dio obvezne rezerve drže u kunama, jer se time stvara umjetna potražnja za njima bez obzira na njezinu cijenu, kaže Šonje. HNB, ocjenjuje Šonje, prerano je stvorio prevelik višak likvidnosti, prekasno i preslabo dizao kamatne stope na blagajničke zapise te aktivirao administrativne instrumente ondje gdje bi se odnosi trebali uređivati putem tržišta. No, istodobno napominje kako hrvatsko tržište nije uređeno tržište, te kako kod nas kamatne stope imaju "perverznu" ulogu, budući da svi radije drže devize nego kune. Zato kada tečaj kune jača kamatne su stope niske, a u razdobljima restrikcije tečaj pada, a kamatne su stope visoke. Kolovoški pokušaj remećenja tog reda niskim kamatnim stopama u uvjetima slabljenja kune završio je prema mišljenju Velimira Šonje neuspješno - neočekivano velikim smanjivanjem deviznih pričuva. U monetarnim kretanjima proteklih mjeseci Šonje vidi klasičan obrazac - snažna monetarna ekspanzija s ciljem sprječavanja aprecijacije stvorila je višak ponude novca i oborila kamatne stope na neodrživo niske razine, zbog čega se pojavio nagli pad potražnje za viškovima kunske likvidnosti. Odbijajući prihvatiti rast kamatnih stopa HNB je odlučila brzim tempom prodavati međunarodne pričuve, no, smanjivši ih previše pribjegla je administrativnim instrumentima kako bi ih obnovila. Stoga Šonje zaključno postavlja pitanje kolika je uloga središnje banke u tome stabilizirajuća. (Hina) rub db