ŽERJAVIĆEVI RADOVI IZNIMAN DOPRINOS HISTORIOGRAFIJI, DEMOGRAFIJI I ŽRTVOSLOVLJU

ZAGREB, 7. rujna (Hina) - U prijelomnom razdoblju neposredno uoči srbijanske agresije na Hrvatsku ing. Vladimir Žerjavić upozorio je na svu pogubnost preuveličavanja broja stradalih Srba u NDH i njegova korištenja u dnevnopolitičke svrhe, izjavio je u povodu smrti Vladimira Žerjavića znanstveni suradnik Hrvatskoga instituta za povijest Zdravko Dizdar. #L# Po Dizdarevim riječima, u svojim nastojanjima znanstvenog pristupa problemu Žerjavić je ostao u to vrijeme gotovo usamljen, napadan s raznih strana, no njegovo radno i ljudsko zauzimanje rezultiralo je konačnim prihvaćanjem njegovih izračuna i u znanstvenoj i u široj javnosti, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Sve to umnogome je pridonijelo i drukčijem gledanju na Hrvatsku tijekom Domovinskog rata, izjavio je Dizdar, stručnjak za ljudske gubitke u Drugom svjetskom ratu. Istaknuti hrvatski demograf Vladimir Žerjavić bio je vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest od 1986. pa do svoje smrti. Posebnu pozornost zaslužuju njegove knjige "Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu", Zagreb 1989., "Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga", Zagreb 1992, te brojni radovi objavljeni u znanstvenoj i publicističkoj literaturi i tisku. Zdravko Dizdar napominje kako su bile zapažene Žerjavićeve polemike kojima je stručna i šira javnost upoznata s dotadašnjim zabludama u prikazivanju žrtava rata i poraća. "Za šire poznavanje ovoga problema posebno je važno što su njegovi istraživački rezultati objavljivani i na stranim jezicima. Svoje je rezultate predstavljao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, a posebice je zapažen njegov nastup na The Conference on the Jasenovac Camps in Former Yugoslavia u New Yorku 1997.", podsjetio je. "Svojim je istraživanjima demitologizirao stradanja u Drugom svjetskom ratu i poraću, napose preuveličana stradanja u Jasenovcu i Bleiburgu. Sustavnim i utemeljenim radom dokazao je znanstvenu neutemeljenost upornih tvrdnji srbijanske i komunističke historiografije o zločinima i stradanjima u NDH. Tadašnje procjene o oko 1.100.000 ubijenih, od kojih milijun Srba, smanjio je na najviše 85.000, od kojih oko 50.000 Srba", rekao je Dizdar. Uz to demistificirao je, rečeno je, stradanja u Bleiburgu i na Križnom putu, procijenivši gubitke, koji su se po najvišim neutemeljenim procjenama penjali do 300.000, na 45.000-50.000. "Njegova procjena ukupnih demografskih gubitaka za Jugoslaviju u Drugom svjetskom ratu je 2.022.000, a stvarnih ratnih gubitaka 1.027.000, dok je službena historiografija do tada tvdila da su stvarni gubici iznosili 1.706.000," podsjeća Dizdar. Po njegovoj ocjeni, radovi Vladimira Žerjavića nezaobilazni su za svakog istraživača novije povijesti, napose Drugoga svjetskog rata i ljudskih gubitaka na hrvatskim prostorima, te predstavljaju vrijedan doprinos hrvatskoj historiografiji, demografiji i žrtvoslovlju. Ing. Vladimir Žerjavić umro je 5. rujna u Zagrebu, a posljednji ispraćaj bit će mu 10. rujna u krematoriju na Mirogoju. (Hina) pp mc