ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Membranska istraživanja bitna su za sve bio-procese i u središtu su pozornosti brojnih znanstvenika kojih se više od stotinu iz Europe i Hrvatske okupilo u Zagrebu na europskomu sastanku prvoga COST workshopa
pod nazivom "Proteinsko lipidne supramolekularne tvorevine".
ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Membranska istraživanja bitna su za sve
bio-procese i u središtu su pozornosti brojnih znanstvenika kojih
se više od stotinu iz Europe i Hrvatske okupilo u Zagrebu na
europskomu sastanku prvoga COST workshopa pod nazivom "Proteinsko
lipidne supramolekularne tvorevine". #L#
Workshop je održan u sklopu programa COST D22 - programa Europske
suradnje u područjima znanosti i tehnologije (European Cooperation
in the field of Scientific and Tehnical Research - COST).
Za četverodnevoga radnog dijela skupa, što je svečano otvoren u
četvrtak, 30. kolovoza, u zagrebačkome hotelu "Esplande",,
znanstvenici su razmijenili najnovije spoznaje na području
membranskih istraživanja.
Zagrebački susret europskih i hrvatskih znanstvenika organizirala
je vodeća hrvatska znanstvena ustanova - Institut Ruđer Bošković.
U kraćemu razgovoru za Hinu, predsjednica organizacijskoga odbora
skupa Greta Pifat-Mrzljak istaknula je da je skup istaknutih
znanstvenika važan na Hrvatsku, koja je u ovome trenutku, rekla je,
skoro "nevidljiva" u međunarodnoj znanstvenoj suradnji, posebice
onoj institucionalnoj.
Na zagrebačkome skupu, znanstvenici su se koncentrirali na četiri
teme - istraživanje strukture membrane i njihove dinamike,
funkcioniranje membrana te nove istraživačke tehnike.
Osim najnovijih rezultata istraživanja bioloških procesa na
membranama, skup je pokazao kako su iznenađujuće i sofisticirane
tehnike istraživanja, istaknula je Pifat-Mrzljak.
Poruku skupa sažela je pak u rečenici da se međunarodna suradnja
hrvatskih znanstvenika može ostvariti i preko programa Europske
unije (EU).
Koliko je "nevidljivost" Hrvatske u međunarodnoj znanstvenoj
suradnji rezultat objektivnih okolnosti izazvanih ratom, toliko je
izazvana i subjektivnim problemima hrvatskih znanstvenika, smatra
Greta Pifat-Mrzljak
Uzrok tih subjektivnih poteškoća vidi pak u nedovoljnoj spremnosti
hrvatskih znanstvenika da koriste tzv. male kanale za znanstvenu
suradnju.
Jer, istaknula je, budući da smo još daleko od institucionalizirane
međunarodne znanstvene suradnje, morali bismo biti spremniji na
takav oblik suradnje, ne zaboravivši, pri tomu, da je znanost ona
koja mora predvoditi suradnju, bivajući često ispred
institucionalnih oblika suradnje.
(Hina) ip az
(Hina) ip az