PLANIRA SE SMANJENJE PRIVILEGIRANIH MIROVINA I OPOREZIVANJE ONIH IZNAD 1.680 KUNA

ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - Kostur kodeksa socijalnih prava koji bi sadržavao načela i ciljeve socijalne politike te skupine mjera koje bi trebale racionalizirati socijalne izdatke, trebali bi se već u rujnu naći pred Hrvatskim saborom, rečeno je novinarima na današnjem briefingu u hrvatskoj Vladi. #L# Među spomenutim mjerama jedna od prvih bit će smanjenje visine neoporezivog iznosa mirovine koji sada iznosi 2.500 tisuće kuna, a po novome bi trebao iznositi 1.680 kuna, što je 50 posto prosječne plaće. Prevedeno na običan jezik to znači da će sve mirovine iznad toga iznosa biti oporezivane. U Vladi kažu da se to neće ticati najvećeg broja umirovljenika, odnosno da će novosti osjetiti samo oni s visokim mirovinama. Druga i, kako uvjeravaju u Vladi, privremena mjera je linearno smanjenje privilegiranih mirovina za deset posto. Ta se mjera tiče oko 180 tisuća ljudi razvrstanih u deset kategorija, a na ime te obveze državni proračun mjesečno osigurava 287,5 milijuna kuna. Među planiranim mjerama je i smanjenje izdataka za civilne žrtve rata - preko smanjenja osnovice za utvrđivanje invalidnine koja bi po novome bila u visini sto posto prosječne plaće, a ne 160 posto. Planira se i smanjenje osnovica za utvrđivanje opskrbnine (sa 50 na 33 posto prosječne plaće) te za određivanje dodatka za pripomoć u kući (s 45 na 23 posto prosječne plaće). Ta bi se smanjenja odnosila i na hrvatske ratne vojne invalide. Osim toga, poseban dodatak na invalidninu od oko 2.100 kuna ubuduće bi primali samo nezaposleni hrvatski ratni vojni invalidi, ne i oni s mirovinom i obrtom. Korisnici ne bi mogli imati i pravo na pomoć druge osobe i naknadu osobi koja pomoć pruža, već bi trebali odabrati jedno pravo. U Vladi, inače, ističu da je neprihvatljivo kumuliranje prava, temeljem čega pojedinci ostvaruju značajna primanja. Tako je, primjerice, spomenuto da neki hrvatski ratni vojni invalidi prve skupine mogu temeljem invalidnine, mirovine i drugih dodataka mjesečno dobivati i do 20-ak tisuća kuna. Jedna od skupina mjera odnosi se i na doplatak za djecu, porodne naknade i sl. U rujnu bi, naime, trebao biti predstavljen potpuno novi zakon o obiteljskim naknadama gdje bi se sve naknade usmjerene obitelji dovele, kako kažu u Vladi, "u uravnoteženu situaciju". U tom kontekstu, porodne će se naknade nastojati dovesti na europske standarde - do prvih šest mjeseci isplaćivale bi se u sto postotnom iznosu, a za drugih šest mjeseci u iznosu koji se daje na zavodu za zapošljavanje, dakle do 900 kuna. Kad je riječ o sustavu zdravstvenog osiguranja, odnosno zaštite promjene se, najavljuju u Vladi, mogu očekivati kod participacije. Naime, sada HZZO svega 0,69 posto ukupnih prihoda ostvaruje s tog naslova, jer je oko 85 posto osiguranika oslobođeno plaćanja. Nakana je da se poveća prihod s tog naslova - na 6 do 8 posto ukupnih prihoda HZZO-a i to prije svega kroz sustav dodatnog osiguranja. U Vladi je rečeno da je od ministarstva prosvjete zatraženo da preispita mrežu osnovnih škola, utvrdi standarde i nelogičnosti. Cjelokupna racionalizacija, kažu u Banskim dvorima, nije smišljena zbog kresanja nečijih prava, nego radi toga što postojeći socijalni sustav nije usklađen s načelima socijalne države, a prava se često temelje na političkim i inim privilegijama. Racionalizaciju socijalnih troškova treba pripremiti za slijedeću proračunsku godinu, a dio bi trebao zaživjeti već i ove. Jedan od problema s kojim će se trebati suočiti je i problem sive ekonomije i rada na crno, uslijed čega dio ljudi koji se vode nezaposlenima koriste socijalna prava, a ne participiraju u njihovu financiranju. Cilj je racionalizacije da osobe koje neku pomoć trebaju uistinu je i dobiju, poručuju u Vladi i napominju kako treba voditi računa i o gospodarskim mogućnostima države. Racionalizacija je nužna i zbog postojeće strukture socijalnih troškova u kojima je prošle godine samo na mirovinsku i zdravstvenu zaštitu otpadalo 85 posto troškova. (Hina) bm az