SL-HR-sLOVENIJA/hRVATSKA-Politika SL-"DELO"-20. 7.- "ŠAH ILI POKER" SLOVENIJADELO20. VII. 2001.Šah ili poker"U 24 sata dogodilo se sve. Slovensko-hrvatski sporazum o granici, koji je gotovo bio u džepu, još je jučer ujutro bio
otpisan. U pet popodne doznali smo da su vlade u Ljubljani i Zagrebu potvrdile nacrte sporazuma o međudržavnoj granici i nuklearki Krško. Nakon pola sata slovenski je parlament ratificirao malogranični sporazum. Toliko željeni, korisni, a odgađani bilateralni dogovor o najvećem teretu, granici, konačno je dakle postignut.U ovoj tihoj pregovaračkoj igri koja je trajala pola godine stalno je solo-igru igrao premijer Drnovšek. Baš je njemu do sporazuma bilo najviše stalo, on je pokazivao najviše odlučnosti da se provede, po njegovu je diktatu parlament triput tjedno s jedne sjednice na drugu odgađao prihvaćanje razvikanog malograničnog sporazuma - a sve u ime pregovora. I na kraju mu je račun s Račanom uspio. Teško bismo mogli ocijeniti je li u toj partiji bilo više pokera ili šaha.Recimo u vezi s malograničnim sporazumom, oko kojega je slovenska politika oklijevala pedeset mjeseci. Kada predsjednik vlade u
SLOVENIJA
DELO
20. VII. 2001.
Šah ili poker
"U 24 sata dogodilo se sve. Slovensko-hrvatski sporazum o granici,
koji je gotovo bio u džepu, još je jučer ujutro bio otpisan. U pet
popodne doznali smo da su vlade u Ljubljani i Zagrebu potvrdile
nacrte sporazuma o međudržavnoj granici i nuklearki Krško. Nakon
pola sata slovenski je parlament ratificirao malogranični
sporazum. Toliko željeni, korisni, a odgađani bilateralni dogovor
o najvećem teretu, granici, konačno je dakle postignut.
U ovoj tihoj pregovaračkoj igri koja je trajala pola godine stalno
je solo-igru igrao premijer Drnovšek. Baš je njemu do sporazuma
bilo najviše stalo, on je pokazivao najviše odlučnosti da se
provede, po njegovu je diktatu parlament triput tjedno s jedne
sjednice na drugu odgađao prihvaćanje razvikanog malograničnog
sporazuma - a sve u ime pregovora. I na kraju mu je račun s Račanom
uspio. Teško bismo mogli ocijeniti je li u toj partiji bilo više
pokera ili šaha.
Recimo u vezi s malograničnim sporazumom, oko kojega je slovenska
politika oklijevala pedeset mjeseci. Kada predsjednik vlade u
Zagrebu u saborskom odboru za vanjsku politiku ovoga tjedna nije
dobio podršku za granični kompromis, činilo se da je taj zaokret u
pregovorima očit znak kako Hrvatska vraća udarac. Pa, ipak se
pokazao uspješnim manevar kojim su politički povezana pitanja koja
izgledaju sadržajno različita ali predstavljaju cjelinu. Jer, kao
što znamo, onaj koji pregovara mora sve interese imati na umu.
Do malog zapleta došlo je samo u Hrvatskoj. Dok je naš premijer
stalno bio svjestan da iza sebe ima jaku koaliciju, njegov je
hrvatski kolega slabije pripremio unutarpolitički teren za
kompromis. To je i vjerojatni razlog ponešto postupnije, odnosno
sporije, procedure prihvaćanja.
Preostaje samo još jedna pojedinost, a to je koliko se graničnim
sporazumom može biti zadovoljan. Kao kompromisno rješenje on je
otprilike jednako dobar i za jedne i za druge. A i otprilike jednako
bolan. No, više bi trauma izazvalo rješenje koje se moglo očekivati
od međunarodne arbitraže", zaključuje Saša Vidmajer.