GS: SLOVENSKE PIVOVARE U POHODU NA HRVATSKO TRŽIŠTE?

Piše: Miroslav Kuskunović ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Povezivanje slovenskih pivovara Laško i Union koje kontroliraju 90 posto slovenskog tržišta izazavalo je veliko zanimanje u "pivarskim" krugovima Hrvatske posebice stoga što će tim slovenskim tvrtkama to povezivanje omogućiti snažniji nastup na tržištima jugoistočne Europe te činjenice da u Hrvatskoj još ima prostora za akvizicije tri od sedam pivovara.#L# Ovo mi je prva informacija da je došlo do povezivanja Laškog i Uniona, a bit će zanimljivo vidjeti u kom smjeru će krenuti njihov zajednički nastup na tržištima jugoistočne Europe, izjavio je za Hinu predsjednika strukovne grupacije industrije piva i slada Hrvatske Ivan Gradišar. Pivovarna Laško u Hrvatskoj je već vlasnik Splitske pivovare koja drži oko sedam posto hrvatskog tržišta, a Gradišar kaže, kako su u Hrvatskoj od sedam pivovara njih tri još uvijek u "igri" za privatizaciju i to daruvarska, osječka i buzetska pivovara. U pivarskim se krugovima špekulira da bi povezivanjem i jačanjem svoje pozicije slovenske pivovare mogle krenuti u pohod na preostale domaće pivovare. Kako je jučer objavljeno najveća slovenska pivovara Laško iz Celja postala je vlasnikom 24,3 posto dionica ljubljanske pivovare Union za što je platila, kako se pretpostavlja, oko 90 milijuna njemačkih maraka. Sedam hrvatskih pivovare već nekoliko godina povećavaju proizvodnju piva, a taj je rast samo prošle godine bio pet posto. Ukupno je proizvedeno 3,85 milijuna hektolitara piva čime se proizvodnja približava dugo očekivanoj brojci od četiri milijuna hektolitara. Najveći udjel na tržištu ima Zagrebačka pivovara koja je članica belgijske grupacije Interbrew, a odmah iz nje slijedi Karlovačka pivovara u vlasništvu Lukšić grupe. U vlasništvu stranoga kapitala je i koprivnička Panonska pivovara, te spomenuta Splitska čiji je vlasnik Laško. Da pivarskoj industriji Hrvatske dobro ide potvrđuje i nedavno objavljena rang lista 50 najvećih tvrtki u Hrvatskoj, prema kojoj je po ostvarenoj dobiti Zagrebačka pivovara prošle godine bila na visokom sedmom mjestu, a Karlovačka na 23 mjestu. Posljednjih desetak godina rast pivarske industrije u Hrvatskoj bio je izuzetno snažan budući je strani kapital uložio ogromna sredstva u modernizaciju proizvodnje, marketing i prodaju, ambalažu i dr. Takvom snažnom rastu pridonosi i podatak da je Hrvatska definitivno postala "zemlja piva" a ne vina, što se u vinarskim krugovima komentira jakim lobiranjem koje su inozemne kompanije izvršile u Hrvatskoj u posljednjih deset godina. Prema Gradišarevim riječima 1993. godine u Hrvatskoj se po glavi stanovnika godišnje pilo oko 60 litara piva, a unatoč lošem životnom standardu Hrvata, potrošnje se lani popela na rekordnih 84 litre. Nastavi li se takav trend Hrvatska bi se po ispijenim količinama piva uskoro mogla približiti najvećim pivarskim zemljama Europe. Ulaskom Hrvatske u WTO došlo je do rasta uvoza piva, pri čemu je lani uvezeno oko 140.000 hektolitara piva, od čega je polovica uvezena iz Slovenije. Hrvatske pivovare za sada ostvaruju izvoz jedino u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Upitan o širenju domaćih pivovara na tržište SRJ, Gradišar kaže kako je cijena piva u SRJ upola manja od domaće proizvodnje, pa su šanse hrvatskog piva na tom tržištu vrlo male. Poglavito kada se zna da samo tri jugoslavenske pivovare (Apatinska, Čelarevo i Zaječarska pivovara) imaju veću proizvodnju od ukupne Hrvatske. No, kako u Jugoslaviji kreće privatizacija, u grupaciji procjenjuju kako će se vrlo skoro u akvizicije jugoslavenskih pivovara uključiti svjetske kompanije, a nije isključen ni ulazak slovenskih pivovara čija je poslovna politika evidentno usmjerena na jugoistok Europe. Slična je situacija i u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje još uvijek nisu privatizirane sarajevska, banjalučka kao ni tuzlanska pivovara. (Hina) mku ds