VLADA: ENERGETSKI I ZAKON O PRIVATIZACIJI, PREKO GRANICE S BIH S

VLADA: ENERGETSKI I ZAKON O PRIVATIZACIJI, PREKO GRANICE S BIH S OSOBNOM Paket energetskih zakona kojim se dovršava reforma energetskog sektora, novi zakonski tekst o privatizaciji kojim se objedinjuje portfelj i stvaraju pretpostavke za završetak procesa privatizacije, te izmjene Zakona o telekomunikacijama, hrvatska je Vlada s današnje, izvanredne sjednice, uputila Saboru zatraživši od njega izvanredno zasjedanje koje bi počelo 18. srpnja. Hrvatski građani ili građani BiH, prema odluci Vlade, državnu granicu između Hrvatske i BiH od danas, do 30. rujna mogu prelaziti s osobnom iskaznicom. Djeca bez tog dokumenta moći će preko granice uz predočenje putne isprave. Vlada je danas utvrdila konačne prijedloge pet zakonskih tekstova koji su osnova tržišnom ponašanju u energetici - o energiji, o regulaciji energetskih djelatnosti, o tržištu električne energije, o tržištu plina, te o tržištu naftnih derivata. Krovni je zakon toga paketa, zakon o energiji koji definira obavljanje energetskih djelatnosti kao tržišnih, osim onih za koje propisuje da se obavljaju kao javne usluge (kao npr. prijenos, distribucija električne energije, transport plina i distribucija toplinske energije). Taj zakon također definira da cijene energetskih usluga mogu biti slobodne ili regulirane putem tarifnih sustava koje donosi Vlada, a to bi nadziralo Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti. To bi se Vijeće osnovalo posebnim zakonom, imalo bi pet članova koje bi imenovao i razrješavao Hrvatski sabor. Predloženi zakoni o tržištima električnom energijom i plinom određuju i način stjecanja statusa povlaštenih potrošača koji bi mogli slobodno izabrati svoga dobavljača. Takav bi status mogli steći potrošači koji godišnje troše više od 40 gigavatsati električne energije (trenutno je takvih 16 potrošača), te potrošači više od sto milijuna prostornih metara plina (njih dva). Taj je paket preduvjet i za restrukturiranje, zatim i privatizaciju dviju najznačajnijih energetskih tvrtki - Ine i HEP-a. Ministar financija Mato Crkvenac napominje da je u državnom proračunu ove godine od privatizacije planiran prihod od 6,5 milijardi kuna, ali i da se ujedno iz proračuna ulaže i vraća gospodarstvu 8,7 milijardi kuna. Vlada je danas utvrdila i konačni prijedlog zakona o privatizaciji kojim će se, istaknuto je, u kratkom roku i obaviti proces privatizacije najvećeg dijela državnog portfelja. Hrvatski fond za privatizaciju već je pripremio modele privatizacije, a zakon je potreban da se krene u njihovu realizaciju. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić posebice ističe da se nakon novog zakona može krenuti u privatizaciju po modelu radničkog dioničarstva (tzv. ESOP model). Vlada od Sabora traži da po hitnom postupku izmjeni zakon o trošarinama na alkohol i smanji ih sa 80 na 60 kuna po litri apsolutnog alkohola. Crkvenac takav prijedlog tumači padom proizvodnje i potrošnje alkoholnih pića za 40 posto, širenjem sivog tržišta, ali i slabljenjem konkurentnosti domaće proizvodnje. Zdravstveni djelatnici srednje i više stručne spreme koji rade na osobito teškim radnim mjestima, kakvi su npr. oni na intenzivnoj skrbi ili u radiologiji, dobit će na svoje plaće dodatak od 10, ili 20 posto, utvrđeno je uredbom koju je danas donijela hrvatska Vlada. Vlada je intervenirala na taj način kako bi se prihvatili opravdani zahtjevi i posebno vrednovao rad medicinskih sestara, kazao je zamjenik premijera Goran Granić. Napomenuo je da je uredba privremenog karatktera dok se kolektivnim ugovorom to ne potvrdi ili njime i bolje uredi.