ZAGREB, 6. srpnja (Hina)- Najuglednija hrvatska književna nagrada "Miroslav Krleža", koju dodjeluje istoimeni fond, uručena je danas u Društvu hrvatskih književnika povjesničaru književnosti i komparatistu Zoranu Kravaru za knjigu
"Stih i kontekst", u nakladi splitskoga Književnog kruga.#l# Fond "Miroslav Krleža", koji djeluje pri Društvu hrvatskih književnika, ove je godine dodijelio i spomen-prizanje Velimiru Viskoviću za dvosveščanu enciklopediji "Krležianu", u nakladi Leksikografskog zavoda 1993.-1999. U obrazloženju nagrade, koju je pročitao predsjednik Prosudbenog povjerenstva Nikola Vončina, uz ostalo se ističe kako se Kravar studioznom obradom udruženom sa snažnim individualnim uvidima pozabavio fenomenima versikikacije u rasponima od Gundulića do Krleže. Naročitu pozornost posvetio je opusima Mažuranića i Kazalija, Tresića Pavičića i Matoša. U interpretaciju Krležine poezije Kravar je unio nove tonove: pouzdanost formalne i sadržajne analize, anatomiju estetskog suda, valorizaciju lišenu bilo kakvih, prigodnih ili ideoloških predrasuda i obzira, ističe se u obrazloženju. Zahvaljujući na nagradi, Kravar je istaknuo da njegovi radovi stilski i kontekstualno pripadaju spoju tradicionalne hrvatske
ZAGREB, 6. srpnja (Hina)- Najuglednija hrvatska književna nagrada
"Miroslav Krleža", koju dodjeluje istoimeni fond, uručena je danas
u Društvu hrvatskih književnika povjesničaru književnosti i
komparatistu Zoranu Kravaru za knjigu "Stih i kontekst", u nakladi
splitskoga Književnog kruga.#l#
Fond "Miroslav Krleža", koji djeluje pri Društvu hrvatskih
književnika, ove je godine dodijelio i spomen-prizanje Velimiru
Viskoviću za dvosveščanu enciklopediji "Krležianu", u nakladi
Leksikografskog zavoda 1993.-1999.
U obrazloženju nagrade, koju je pročitao predsjednik Prosudbenog
povjerenstva Nikola Vončina, uz ostalo se ističe kako se Kravar
studioznom obradom udruženom sa snažnim individualnim uvidima
pozabavio fenomenima versikikacije u rasponima od Gundulića do
Krleže. Naročitu pozornost posvetio je opusima Mažuranića i
Kazalija, Tresića Pavičića i Matoša. U interpretaciju Krležine
poezije Kravar je unio nove tonove: pouzdanost formalne i sadržajne
analize, anatomiju estetskog suda, valorizaciju lišenu bilo
kakvih, prigodnih ili ideoloških predrasuda i obzira, ističe se u
obrazloženju.
Zahvaljujući na nagradi, Kravar je istaknuo da njegovi radovi
stilski i kontekstualno pripadaju spoju tradicionalne hrvatske
versifikacije i krležološkom diskursu. Pisati danas o Krleži znači
polemizirati, rekao je Kravar, dodavši da ima onih koji su za i onih
koji su protiv Krleže, te da krležijanske teme izvlače iz
znanstvene osame one koji ga proučavaju.
Predsjednik Fonda Nikola Batušić podsjetio je da je književna
nagrada "Miroslav Krleža" utemeljena u veljači 1985. prema
Krležinoj želji, a na inicijativu Marijana Matkovića. Do 1991.
nagrada se dodjeljivala svake godine, a od 1991. dodjeluje se
bijenalno. Batušić je izvijestio da Društvo hrvatskih književnika
sada posjeduje 70 posto Krležinih autorskih prava, a da će ih uskoro
imati u punom iznosu.
Prije svečane sjednice Fonda, izaslanstvo DKH i ovogodišnji lauret
Zoran Kravar položili su cvijeće na Krležin grob u povodu 7. srpnja,
Krležina rođendana.
(Hina) ta mc
(Hina) ta mc