NJ-5.VII.-FAZ-ŠIRENJE NATO-A

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 5. VII. 2001. Ne žuriti sa širenjem NATO-a "NATO je na sastanku na vrhu u Bruxellesu potvrdio svoju odlučnost da potkraj iduće godine pozove na pristup daljnje istočnoeuropske zemlje. Odluka koja je nakon prijama Poljske, Mađarske i Češke 1999. i tadašnjih svečanih obećanja da su vrata saveza otvorena za daljnje države, na prvi pogled bila ispravna. Jer nije slučajno što je šefovima država i vlada jednako kao i NATO-ovim stručnjacima nevjerojatno teško utvrditi koje bi zemlje trebale biti u drugom krugu širenja. Imena u Bruxellesu ni prošloga tjedna namjerno nisu navedena. U raspravi su najrazličitiji modeli razmišljanja a nijedan ne djeluje doista zadovoljavajuće. Jer jedno mora biti jasno: drugi krug NATO-ova širenja mora započeti samo ako europskom kontinentu donosi stabilizacijski i sigurnosni dobitak. Širenje za volju širenja samo zato što je to obećano prije dvije godine - za to su sudbina NATO-a i sigurnost i stabilnost Europe prevažni. U prvom planu je problem baltičkih država. Estonija, Latvija i Litva razumljivo svim silama žele u NATO. No Rusija se ne umara ponavljati da će prijam bivših sovjetskih republika shvatiti kao napad i prijetnju sigurnosti. Osim toga, udio ruskih manjina u Estoniji i Latviji i dalje je velik. No bi li uistinu služilo stabilnosti i sigurnosti na našem kontinentu kad bismo ruska razmišljanja jednostavno gurnuli u stranu? Rusi bi vjerojatno ispitali svoju suradnju s NATO-om jednako kao i njihovo važno sudjelovanje u mirovnim operacijama na Balkanu. I ne bi li Moskva i samim baltičkim državama dala osjetiti većinu ruskih reakcija na takav korak? S tim u vezi apsurdnim se čini prijedlog da se u idućem krugu u obzir uzme samo Litva. Nije riječ samo o tomu da bi Estonija i Latvija to teško razumjele. Litva doduše ima manji udio etničkih Rusa, ali graniči s ruskom enklavom Kalinjingradom gdje je u Baltisku još ruska baltička flota. Moskva bi kritički dočekala sve napore da se Kalinjingrad preko slobodne trgovine, političke i kulturne suradnje učini mostom prema Zapadu i područje Kalinjingrada dalje izgrađivala kao uporište svoje baltičke flote. Želimo li to? Mogu li to baltičke države željeti? Za sada bi dobitak stabilnosti prijamom Balta u NATO bio dvojben. I to sve dok Rusija sama ne prevlada svoje strahove i razmišljanja u pogledu još jačeg povezivanja u euro-atlantske integracije. Reći Baltima, pokazati im da ih time ne ostavljamo na cjedilu, da će uskoro pripadati Europskoj uniji, da su njihova sigurnost i neovisnost i dalje NATO-ova glavna briga iako ih sada ne ćemo primiti, bit će dovoljno teško. Stoga treba brižljivo odvagnuti trebamo li sada uistinu u NATO primiti Bugare i Rumunje, Slovence i Slovake čija sigurnost nije ugrožena, ako istodobno moramo Balte za sada ostaviti vani. Donosi li to zbilja više stabilnosti i sigurnosti Europi? Ne, za sada ćemo biti pravedni prema stanju na našem kontinentu ako vrata NATO-a ostavimo načelno otvorena, baltičkim državama također i ako o tako osjetljivom pitanju sada nepotrebno i nepromišljeno ne donosimo odluke koje bi na posljetku stabilnosti Europe nanijele više štete nego koristi", drži Klaus Kinkel.