JAČANJE KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA

JAČANJE KREDITNE AKTIVNOSTI BANAKA Intenziviranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka koja se financira ponajprije usporavanjem rasta njihove neto inozemne aktive - najvažnija je pojava monetarnih kretanja u prvom tromjesečju ove godine, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke. Plasmani banaka privatnom sektoru na kraju prvog tromjesečja iznosili su 64,7 milijardi kuna, što znači da su krediti banaka u prva tri mjeseca nominalno porasli 3,9 milijardi kuna ili 6,3 posto, dok je primjerice rast plasmana u cijeloj prošloj godini iznosio pet milijardi kuna. Takva kretanja u ubrzanju porasta kredita, posebno onih poduzećima, ukazuju na gospodarski oporavak te se nastavak kreditne aktivnosti očekuje i u slijedećim mjesecima. Motivirane profitnim razlozima, banke su, napominju iz HNB-a, djelomično promijenile strukturu svog portfelja tako da su iz pretežnog plasiranja u inozemstvo prešle na jačanje plasmana domaćim sektorima. Takva su kretanja uz ubrzanu potražnju za gotovinom, dobar početak i najave uspješne turističke sezone, izazvala aprecijacijske pritiske na tečaj domaće valute, navodi se u lipanjskom Biltenu središnje banke. Krajem ožujka počele su se izražavati tendencije koje će dominirati drugim tromjesečjem i koje će ovu godinu jako razlikovati od prethodnih. Aprecijacija tečaja, porast gotovine u prvom tromjesečju (gotovina je krajem ožujka nominalno iznosila 6,4 milijarde kuna, što je 27 posto više nego u istom mjesecu prošle godine) i porast plasmana banaka privatnom sektoru počeli su se jasno izražavati pa su i potezi monetarne politike bili u skladu s tim pojavama. Pritom iz HNB-a ponavljaju da kontinuirana aprecijacija tečaja nije rezultat nedostatka kunske likvidnosti nego snažnog porasta preferencija banaka prema jačanju kunskog likvidnog potrfelja. Po ocjenama analitičara središnje banke posebno ohrabruje promjena u kretanju plasmana po sektorima, odnosno zamah kredita poduzećima nakon dvogodišnjeg pada (1998. i 1999.) i stagnacije u drugoj polovici 2000. Krizom plasmana najviše je bio pogođen sektor poduzeća. Banke su usporeno odobravale kredite poduzećima objašnjavajući to nedostatkom kvalitetnih projekata i zaštitom od rizika zbog pravne nesigurnosti i nemogućnosti naplate dospjelih kredita. Svoju kreditnu aktivnost banke su više usmjeravale "pouzdanijem" sektoru stanovništva. Tako je udio poduzeća u ukupnim kreditima banaka pao sa 65 posto krajem 1998. na 54 posto u ožujku ove godine, dok se udjel kredita stanovništvu povećao sa 31 posto na 40 posto. Kunski krediti poduzećima u prvom tromjesečju bilježe rast od 9,5 posto, što je čak nešto brže po rasta kunskih kredita stanovništvu koji je iznosio 7,9 posto.