US-HR-IZVJEŠĆA-Politika VOA-KOMPANOVIĆ-POVRATNICI-20-6 GLAS AMERIKE - VOA20. VI. 2001.'Tražit ćemo da Vlada provede svoje odluke!' - razgovor s Josipom Kompanovićem, predsjednikom Zajednice povratnika Hrvatske Prilog Svetozara
Sarkanjca"U povodu 20. lipnja, koji se nedavnom odlukom Opće skupštine UN-a od ove godine po prvi puta obilježava kao Svjetski dan izbjeglica za Glas Amerike razgovarali smo s predsjednikom Zajednice povratnika, a donedavno Zajednice prognanika Hrvatske, Josipom Kompanovićem, koji je u vrijeme Domovinskog rata i sam kao prognanik iz Belog Manastira proživljavao sudbinu velikog hrvatskog prognaničkog, odnosno, prema svjetskim kriterijima, izbjegličkog korpusa. Iako su ratne nedaće u Hrvatskoj formalno završile još 15. siječnja 1998., kada je područje Hrvatskog Podunavlja reintegrirano u hrvatski sustav, u Hrvatskoj još uvijek ima nekoliko tisuća službeno registriranih prognanika. Osim toga, zbog sve izraženijih gospodarsko-socijalnih problema u područjima povratka, sve je više primjera da se ljudi nakon povratka ponovno odlučuju za iseljavanje. Kako, kao čelni čovjek Zajednice povratnika Hrvatske, komentira takva događanja - bilo je prvo pitanje koje smo za program 'Glasa Amerike' postavili Josipu Kompanoviću.
GLAS AMERIKE - VOA
20. VI. 2001.
'Tražit ćemo da Vlada provede svoje odluke!' - razgovor s Josipom
Kompanovićem, predsjednikom Zajednice povratnika Hrvatske
Prilog Svetozara Sarkanjca
"U povodu 20. lipnja, koji se nedavnom odlukom Opće skupštine UN-a
od ove godine po prvi puta obilježava kao Svjetski dan izbjeglica za
Glas Amerike razgovarali smo s predsjednikom Zajednice povratnika,
a donedavno Zajednice prognanika Hrvatske, Josipom Kompanovićem,
koji je u vrijeme Domovinskog rata i sam kao prognanik iz Belog
Manastira proživljavao sudbinu velikog hrvatskog prognaničkog,
odnosno, prema svjetskim kriterijima, izbjegličkog korpusa.
Iako su ratne nedaće u Hrvatskoj formalno završile još 15. siječnja
1998., kada je područje Hrvatskog Podunavlja reintegrirano u
hrvatski sustav, u Hrvatskoj još uvijek ima nekoliko tisuća
službeno registriranih prognanika. Osim toga, zbog sve izraženijih
gospodarsko-socijalnih problema u područjima povratka, sve je više
primjera da se ljudi nakon povratka ponovno odlučuju za
iseljavanje. Kako, kao čelni čovjek Zajednice povratnika Hrvatske,
komentira takva događanja - bilo je prvo pitanje koje smo za program
'Glasa Amerike' postavili Josipu Kompanoviću.
'To je posljedica teškoga gospodarskog stanja. Sada u područjima
posebne državne skrbi imamo stanje da stopa nezaposlenosti prelazi
50 posto, dakle, od radno sposobnog stanovništva, preko 50 posto
ljudi je nezaposlenost. Ja otvoreno govorim o tom pitanju i kažem da
ljudi negdje na prostorima na kojima su živjeli za vrijeme
progonstva, dakle, u Čakovcu ili Zagrebu, mogu preživjeti i od sive
ekonomije, konačno, od šverca, a u ovim prostorima se ne može
živjeti ni od toga, jer nema kupovne moći. Zbog toga ljudi sve češće
napuštaju ova područja. Ovoga puta nisu prognani pred oružjem i
oružanom silom, nego naprosto doživljavaju progon iz gospodarskih
razloga, razloga preživljavanja', rekao je naš sugovornik.
A na pitanje kako se odvija program socijalne pomoći namijenjene
upravo stanovnicima područja od posebne državne skrbi, kojega je na
nedavnoj sjednici održanoj u Kninu, donijela Vlada RH, gospodin
Kompanović kaže: 'Što se tiče samog socijalnog programa, mogu
kazati da je program pomoći u hrani krenuo i da imamo informacije da
Vlada čak raspolaže većim količinama hrane nego što je to potrebno,
iako distribucija ne ide baš najbolje. No, to su početni tehnički
problemi, za koje vjerujem da će se brzo riješiti.
Novčana pomoć uopće nije krenula. Radi se o pomoći za osobe koje
uopće nemaju primanja ili su im primanja manja od 400 kuna po članu
obitelji. Tu se tehnički pripremljeni svi potrebni dokumenti,
međutim, prema informacijama Vladinog Ureda za prognanike i
izbjeglice, Ministarstvo financija nije doznačilo sredstva i zbog
toga taj program još uopće nije krenuo. Mi smo zaključkom pozvali
ministra financija da se ta sredstva što prije doznače, jer se
zaista radi o onim najugroženijima, kojima je najnužnija pomoć.
Prema tome, to ne bi trebalo kasniti, nego što prije doznačiti ta
sredstva. Što se tiče drugih dijelova rasprave u okviru kninske
sjednice Vlade, a oni se odnose i na gospodarsku pomoć, dakle na
pomoć u zapošljavanju u tim područjima kroz javne radove i sve one
oblike koji su tamo bili najavljeni, nažalost moram kazati da Vlada
nije učinila ništa. Niti Vlada, niti njeni resori na terenu! Događa
se zapravo to da čak ni oni uredi koji bi to morali provoditi na
terenu uopće nemaju informaciju da je Vlada nešto tako odlučila. O
javnim radovima u uredima koji su za to zaduženi nitko ne zna ništa.
Dakle, čini mi se da je u pitanju odluka koja nas je nastojala
primiriti kroz određeno vrijeme, no ja podvlačim da mi nećemo stati
na tome, odnosno, tražit ćemo da se provede sve što je odlučeno, i to
vrlo brzo i na način koji bude primjeren."
(VOA)