FINANCIJAL TIMES 19. VI. TURIZAM HRVATSKI SAMO PO ZEMLJI?

i-Ratovi VELIKA BRITANIJA THE FINANCIAL TIMES 19. VI. 2001. Za hrvatski turizam ključno je privući tradicionalne turiste "Opatija je nekoć bila omiljeno odredište austro-ugarske aristokracije. Za 29-godišnjeg Attilu i njegovu djevojku Moni, dvoje Madžara koji su posjetili ovaj gradić na istočnom dijelu istarskog poluotoka, ovo je jedan od razloga zbog kojeg su ovdje. Attilini preci nekoć su putovali vlakom koji je prometovao između Beča i Trsta i uživali u ugodnoj opatijskoj klimi i prekrasnoj obali, a dolazili su kako bi vidjeli i bili viđeni u najelegantnijem odmaralištu toga doba. Vlakom su dopremane i budimpeštanske čuvene slastice jer im hrvatski kolači nisu bili dorasli. Nasljeđe grada danas se vidi na pročeljima grandioznih starinskih hotela u pastelnim bojama duž promenade, no mjesto se više ne može opisati kao ekskluzivno. Trgovci voćem i povrćem svoju robu nude na klupama postavljenima između jednoličnih restorana koji nude osrednja jela. 'Konobari djeluju kao da su tu već sto godina a ni slastice se nisu popravile', tvrdi Attila. Turizam je najveća hrvatska gospodarska nada. Ova grana industrije prošle je godine činila više od 15 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda, a obećava narasti brže od ikojeg drugog sektora. Pa ipak, obnova turizma, kao i svugdje, ovisi o ulaganju i restrukturiranju, a niti jedno od ovo dvoje se ne događa dovoljno brzo. Rat koji je u Hrvatskoj trajao od 1991. do 1995. godine turizmu je naštetio na mnogo načina. Neki su hoteli, posebice u južnom dijelu obale, oko Dubrovnika i Splita, pretrpjeli granatiranja. Izbjeglice smješteni u prazne hotele nisu previše pazili na objekte u kojima su boravili, dok je vlada hotelima isplaćivala tek 25 kuna dnevno za njihov boravak i prehranu. Hoteli su bili prisiljeni zadužiti se. Posljednjih šest godina, od kraja rata, turizam se u Hrvatsku vraća polako. Izolacionistička politika Franje Tuđmana, predsjednika do njegove smrti, u prosincu 1999. godine, nije pomogla turizmu, a nije ni sukob na Kosovu kao ni NATO-ovo bombardiranje Srbije. Turisti se ipak masovno vraćaju. Prošle godine, zabilježeno je 40 milijuna noćenja a ove se godine očekuje povećanje od 20 posto, pa će svi kapaciteti, koji su tijekom rata smanjeni za petinu, biti popunjeni. Međutim, ovo nisu oni isti turisti koji su običavali dolaziti prije rata. Vraća se tek polovica američkih, britanskih i njemačkih turista, a sada dolaze i Poljaci, Česi i Rusi. 'Oni ne troše mnogo novca', kazao je Branko Čurić, čelnik turističke udruge u Istri, područja u kojem boravi oko 40 posto turista. 'Česi i Madžari tu dolaze kampirati i sa sobom donose vlastitu hranu a suveniri ih ne zanimaju. Engleski su turisti mnogo bolji.' Istra se nalazi na čelu turističkog razvoja. Njena lokacija na sjeverozapadu, u blizini Italije, Slovenije, Austrije i Njemačke pomogla je ovom području da postane prvo na koje se nakon rata vratio turizam. Istra je imala vremena i sredstava da ulaže u usavršavanje turističkih objekata na obali i, tijekom proteklih pet ili šest godina, radila je na 'novom konceptu'. Čurić tvrdi da 'Istra ima potencijal postati nova Toskana. Podupiremo lokalna nastojanja razvoja agroturizma, u sklopu kojeg ljudi mogu boraviti u tradicionalnim kamenim kućama, voziti se biciklima po selima u unutrašnjosti Istre i jesti organski uzgojenu hranu. Za sada je ovakav turizam veoma uspješan.' Pave Župan- Rusković, ministrica turizma, nastoji prihvatiti sličnu strategiju za čitavu zemlju. 'Premalena smo zemlja za masovni turizam. No imamo mnogo toga za ponuditi probirljivijim posjetiteljima koje zanima kulturna baština, dobro vino i hrana ili aktivnosti poput jedrenja i ronjenja.' Iz ovog razloga, gospođa Župan Rusković nije žurila s privatizacijom hotela. Željela je da profitiraju od još jedne dobre turističke sezone, tako da mogu uložiti u usavršavanje svojih objekata i eventualno privući bogatije ulagače. Drugi ministri zalažu se za što bržu prodaju hotela kako bi se popunio državni proračun. Moguće je da neće imati mnogo izbora. Prva ponuda za privatizaciju 21 hotela nije privukla mnogo interesa. Sada kada su mnogi dugovi hotela otpisani, vlada se nada kako bi druga licitacija, koja će uskoro biti održana, mogla biti uspješnija. Ima i vrlo povoljnih ponuda, kao što je bio jedan hotel unutar dubrovačkih zidina, kojeg je nedavno otkupila turska tvrtka 'Uzel Turizam', vlasnik istambulskog prestižnog hotela 'Four Seasons'. Vlada želi privući i vlasnike vrhunskih hotelskih lanaca na otok Hvar i na Makarsku rivijeru. Međutim, neki drugi turistički kompleksi koji se reklamiraju na internet stranici Ministarstva turizma, djeluju veoma loše i čini se da zahtijevaju golema ulaganja. Strana ulaganja značila bi i uvođenje modernijih i učinkovitijih standarda usluge. U međuvremenu, gospođa Župan- Rusković nastoji dobiti potporu svojih kolega za inovativnu shemu kojom bi se u turizam uveli mlađi radnici. Od starijih bi se zaposlenika zatražilo da daju ostavke i ponudila bi im se financijska pomoć za osnivanje vlastitih privatnih poduzetništava, npr. za izdavanje soba u vlastitim kućama ili za otvaranje restauracija. Zamijenili bi ih mladi talentirani ljudi, koji su upravo završili obrazovanje, puni želje da obnove hrvatski turizam i vrate mu njegov prijašnji sjaj", piše Liz Barrett.