SE-EU-SUMMIT-Politika PROCES PROŠIRENJA EU-A GLAVNA TEMA NA SUMMITU U GOETEBORGU Piše: Slavko VukadinGOETEBORG, 14. lipnja (Hina) - Proces proširenja Europske unije bit će glavna tema europskog summita krajem tjedna u Geoteborgu u
Švedskoj, nakon što su se stvari neočekivano zakomplicirale irskim odbijanjem Sporazuma iz Nice koji pruža okvir za širenje Unije na bivši komunistički blok.
Piše: Slavko Vukadin
GOETEBORG, 14. lipnja (Hina) - Proces proširenja Europske unije bit
će glavna tema europskog summita krajem tjedna u Geoteborgu u
Švedskoj, nakon što su se stvari neočekivano zakomplicirale irskim
odbijanjem Sporazuma iz Nice koji pruža okvir za širenje Unije na
bivši komunistički blok.#L#
Šefovi država ili vlada, ministri vanjskih poslova i financija 15
zemalja članica EU-a, predstavnici Europske komisije i Europskog
parlamenta sastat će se u petak i subotu u Geoteborgu na zaključnom
summitu šestomjesečnog švedskog predsjedanja Europskom unijom.
Sastanku na vrhu europske Petnaestorice u četvrtak će prethoditi
summit Sjedinjenih Država i EU-a.
Švedska je u siječnju, kada je preuzela rotirajuće predsjedništvo
EU-a, istaknula tri prioriteta - proširenje, ekologiju i
zapošljavanje. Zapošljavanje je bilo temom neformalnog summita u
ožujku u Stockholmu, tako da će proširenje i donošenje strategije o
održivom razvoju, koja bi omogućila ravnotežu između ekoloških,
ekonomskih i socijalnih aspekata, dominirati na skupu u
Geoteborgu.
Proces proširenja dobio je neočekivani udarac prošli tjedan kada su
irski birači na referendumu odbacili Sporazum iz Nice koji
omogućava proširenje i koji treba proći ratifikaciju u svim
zemljama članicama da bi stupio na snagu. Irska je jedina zemlja
članica čiji ustav zahtijeva da se o takvim sporazumima građani
izjasne na referendumu.
Teškom mukom usuglašen na maratonskom summitu u Nici krajem prošle
godine, Sporazum, koji nije ispunio očekivanja da odgovori na
pitanje kako će Europska unija izgledati u predstojećem razdoblju,
ipak sadržava odredbe koje omogućavaju proširenje na 12 zemalja
kandidata koje pregovoraju o punopravnom članstvu. Sporazumom je
dogovoren sastav Europske komisije nakon proširenja, uvedena nova
preraspodjela glasova unutar Vijeća ministara, uključujući i nove
članice, zatim broj zastupnika u Europskom parlamentu, a proširen
je i broj područja o kojima se odlučuje kvalificiranom većinom.
Na summitu u Nici zemljama kandidatima je obećano da će se pregovori
o ulasku u EU dovršiti do kraja 2002., što bi omogućilo da nove
članice sudjeluju na izborima za Europski parlament 2004. godine.
Predstavnici EU-a su unotoč ishodu irskog referenduma najavili da
će se proces proširenja nastaviti. "Zemlje članice i Europska
komisija nastavit će s nesmanjenom odlučnošću pregovore o
proširenju u skladu s obećanjima koja smo dali zemljama
kandidatima", objavili su u zajedničkoj izjavi švedski premijer
Goeran Persson i predsjednik Europske komisije Romano Prodi.
Ministri vanjskih poslova na svom zadnjem sastanku u Luxembourgu
isključili su mogućnost da se o Sporazumu iz Nice ponovno
pregovora. Izlaz iz sadašnje situacije pokušat će se naći u Irskoj,
gdje se razmatra mogućnost da se u dogledno vrijeme sazove novi
referendum.
Prema nekim tumačenjima, Europska unija i bez ratifikacije
Sporazuma iz Nice može primiti do pet novih članova prema Sporazumu
iz Amsterdama iz 1997. godine. Međutim, kako desetak kandidata
smatra da će biti spremni za ulazak u EU 2003. ili 2004. godine, tu
se otvara pitanje koga pozvati.
Švedsko predsjedništvo očekuje da će se na summitu dati konkretniji
odgovor oko završetka pregovora sa zemljama kandidatima i njihova
ulaska u EU iako je teško očekivati da će biti fiksirani datumi, što
traže vodeći kandidati koji su sve više frustrirani nejasnom
europskom perspektivom i u kojima opada podrška građana članstvu u
Europskoj uniji.
Zabrinutost zemalja kandidata izazavilo je i stajalište Španjolske
koja je dugo prijetila da će blokirati proces proširenja ako ne
dobije jamstva da će njezine regije iz strukturalnih fondova EU-a
dobivati jednaka sredstva i nakon proširenja na nove članice.
Madrid je od toga odustao u posljednji trenutak, bojeći se potpune
izolacije na summitu u Goetoborgu. Tu je još i njemačko-austrijska
inicijativa da se sloboda kretanja radne snage iz novih članica
ograniči na razdoblje do sedam godina.
Nova nepoznanica dolazi iz Italije. Europski partneri se
pribojavaju da bi i novi talijanski premijer Silvio Berlusconi
mogao tražiti više sredstava za nerazvijeni talijanski jug.
Zabrinutost nerazvijenih regija i članica EU-a posve je logična ako
se uzme u obzir da bi se površina Unije proširenjem na još 12 članica
povećala za 34 posto, a bruto nacionalni proizvod za samo pet
posto.
Na summitu bi trebalo biti prihvaćeno i izvješće o ocjeni država iz
Procesa stabilizacije i pridruživanja. Vijeće ministara vanjskih
poslova usvojilo je na svom zadnjem sastanku u Luxembourgu to
izvješće u kojem se navodi da je u Hrvatskoj "razvijena demokracija
i evidentan napredak postignut u procesu reformi od promjene
vlasti".
Tijekom svoga predsjedavanja Švedska je u prvi plan gurala i
donošenje strategije za "održivi razvoj", koji omogućava ravnotežu
ekoloških, ekonomskih i socijalnih aspekata. U tom sklopu jedno od
najvažnijih pitanja je globalno zagrijavanje.
Europska komisija je sredinom svibnja za summit u Goeteborgu
pripremila dokument u kojem se poziva Petnaestoricu da poduzmu
hitne mjere kako bi se budućim generacijama osigurao kvalitetniji
život s ciljem da se uspostavi ravnoteža između gospodarskog rasta,
socijalnog napretka i zaštite okoliša.
Summit u Goeteborgu predstavlja "povijesnu prigodu" da se pitanje
zaštite okoliša smjesti na "pravo mjesto u istu razinu kao i
ekonomija i socijala", izjavila je europska povjerenica za
ekologiju Margot Wallstroem.
Šveđani će za osiguranje skupa angažirati oko 1000 policijaca, jer
se očekuje da će se okupiti oko 25.000 prosvjednika.
(Hina) sv ii
(Hina) sv ii