ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Seljačka gospodarstva ove će godine za otkup, prema procjenama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ponuditi između 400 i 450 tisuća tona pšenice, a otkupna cijena određivat će se isključivo kroz
direktno ugovaranje proizvođača i otkupljivača.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Seljačka gospodarstva ove će godine za
otkup, prema procjenama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva,
ponuditi između 400 i 450 tisuća tona pšenice, a otkupna cijena
određivat će se isključivo kroz direktno ugovaranje proizvođača i
otkupljivača.#L#
Naglasio je to ministar poljoprivrede Božidar Pankretić na
današnjoj konferenciji za novinare, istaknuvši da je država prošle
godine otkupila 43 posto ponuđene seljačke pšenice.
"Ove godine iz proračuna se neće izdvojiti niti kuna za otkup niti
će biti političkih odluka oko cijene", rekao je ministar dodavši da
se time nastavlja politika stabiliziranja tržišta pšenice u
Hrvatskoj.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva tako ove godine preuzima
ulogu koordinatora između svih subjekata u otkupu, dakle
proizvođača, otkupljivača te banaka koje će pratiti otkup. U tu je
svrhu već održano nekoliko sastanaka među sudionicima u otkupu, a
još nekoliko bit će održano ovih dana, rečeno je.
Ukupna ovogodišnja proizvodnja pšenice procjenjuje se na oko
milijun tona, iako će se tek "prvim ulaskom kombajna u njive" ta
brojka moći sa sigurnošću potvrditi, kazao je Pankretić. Sadašnje
procjene govore da bi, nakon osiguranja domaćih potreba, tržišni
višak pšenice mogao iznositi od 200.000 do 250.000 tona.
U otkupu seljačke pšenice ove bi godine mogao sudjelovati velik
broj trgovačkih društava - silosi, mlinovi, a sa terena dolaze
informacije da su određene otkupne količine već ugovorene. No, kako
cijenu trebaju dogovoriti sami proizvođači i otkupljivači, u
Ministarstvu kažu kako bi se okvir mogao kretati između zahtjeva
seljaka (kuna do 1,2 kune), i tvrtki koje bi mogle ponuditi
prošlogodišnju cijenu.
Novost u "tržišnom postavljanju otkupa" je i to da će banke pratiti
otkup seljačke pšenice i to osiguranjem 400 milijuna kuna za
kredite otkupljivačima. To pak znači da ne bi trebalo biti problema
sa isplatama, posebice jer će krediti biti na rok otplate od 12
mjeseci i kamatu od deset posto na godišnjoj razini. Još jedna od
novosti je i to da je veći broj banaka spreman pratiti otkup pšenice
bez garancije države odnosno kao garanciju će prihvatiti vlasnički
list na robe, odnosno pšenicu. Takvim se pristupom. po riječima
ministra Pankretića, unaprijed promovira tzv. sustav skladišnih
primki, koji će i formalno biti ozakonjen Zakonom o skladišnicama
koji je u pripremi. Podsjeća kako takav način osiguranja banke u
kreditiranju poljoprivrednika koriste u većini zemalja u okružju.
"Država ima jasan interes stabilizirati domaće tržište pšenice,
time vezanu i cijenu brašna, zbog čega je i nužno izvesti tržišne
viškove", kazao je Pankretić.
Kako bi potaknula izvoz pšenice, država će osigurati određena
financijska sredstva za participaciju dijela troškova izvoza
(manipulativne troškove), čime bi se stvorili i preduvjeti za otkup
seljačke pšenice po cijeni koja će zadovoljiti i same seljake,
smatra Pankretić.
Za izvoz pšenice, najavljuje resorni ministar, bit će raspisan
javni natječaj, pri čemu će otvaranje ponuda biti javno i odabrat će
se najbolja ponuda.
Nakon sređivanja tržišta pšenice, iz Ministarstva najavljuju i
sređivanje tržišta brašna i kruha, područja koje ima velikih
problema sa "sivom ekonomijom". Pankretić je rekao kako je
Ministarstvo već uputilo zahtjev Ministarstvu financija za
stavljanjem markica na pakiranja brašna, no zahtjev je odbijen.
No, u Ministarstvu poljoprivrede drže kako će se to pitanje još
morati raspraviti, i vjeruju kako bi markice na brašnu mogle vrlo
brzo profunkcionirati, čime bi počelo sređivanje tržišta u tom
segmentu.
(Hina) mku db
(Hina) mku db