FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS KRATKIH VIJESTI - 5 SATI

Autor: ;SPUC;
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - --------HRVATSKA--------ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić izjavio je sinoć u Zagrebu da se do kraja godine može očekivati prijedlog sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SRJ, a jedina ozbiljna zapreka mogu biti teškoće i brzina uključivanja Jugoslavije u međunarodne institucije. Linić je nakon susreta jugoslavenskih i hrvatskih ministara poljoprivrede i predstavnika agroindustrije izrazio zadovoljstvo nastojanjem dvaju ministarstava da ubrzaju gospodarsko približavanje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, jer gospodarstvenici žele siguran izvoz i smanjenje administrativnih zapreka. ZAGREB - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić danas će na konferenciji za novinare pojasniti detalje oko ovogodišnjeg otkupa pšenice. Prvi put nakon deset godina država neće biti direktan kupac pšenice, već će samo postaviti tržišne okvire otkupa.ZAGREB - Treći mjesec zaredom u Hrvatskoj se smanjuje broj nezaposlenih, zahvaljući u velikoj mjeri sezonskom zapošljavanju.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - -------- HRVATSKA -------- ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić izjavio je sinoć u Zagrebu da se do kraja godine može očekivati prijedlog sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SRJ, a jedina ozbiljna zapreka mogu biti teškoće i brzina uključivanja Jugoslavije u međunarodne institucije. Linić je nakon susreta jugoslavenskih i hrvatskih ministara poljoprivrede i predstavnika agroindustrije izrazio zadovoljstvo nastojanjem dvaju ministarstava da ubrzaju gospodarsko približavanje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, jer gospodarstvenici žele siguran izvoz i smanjenje administrativnih zapreka. ZAGREB - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić danas će na konferenciji za novinare pojasniti detalje oko ovogodišnjeg otkupa pšenice. Prvi put nakon deset godina država neće biti direktan kupac pšenice, već će samo postaviti tržišne okvire otkupa. ZAGREB - Treći mjesec zaredom u Hrvatskoj se smanjuje broj nezaposlenih, zahvaljući u velikoj mjeri sezonskom zapošljavanju. Krajem svibnja u Hrvatskoj su bile evidentirane 373.352 nezaposlene osobe, što je za 9.419 osoba ili za 2,4 posto manje nego u mjesecu prije, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U odnosu pak na isti mjesec prošle godine broj nezaposlenih veći je za oko 22 tisuće osoba ili 6,4 posto. Tijekom proteklog mjeseca s evidencije Zavoda zaposlilo se nešto više od 16 tisuća osoba, što je za oko tri tisuće više nego u travnju. Istodobno, s evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga (osim zapošljavanja) brisano je 11,5 tisuća osoba. ZAGREB - U prepunom predvorju zagrebačkog Muzeja "Mimare" javnosti je sinoć predstavljena monografija "Dimitrije", knjiga o Dimitriju Popoviću iz pera uglednoga talijanskoga povjesničara umjetnosti Giorgia Segata. To je šesta monografija o stvaralaštvu Dimitrija Popovića, a u njoj je prvi put predstavljeno njegovo stvaralaštvo od 1967. do 2001. Izdavač tog opsežnog djela je Scaner Studio- biblioteka Zlatni rez. Likovna kritičarka Vesna Kusin rekla je da je monografija retrospektiva Popovićevih djela kroz njegove cikluse "Corpus Mundi", "Eros i Tanatos", o Leonardu, Danteu, Juditi, pa sve do suvremenih tema, odnosno ciklusa o Marilyn Monroe. Autor završava monografiju ciklusom "Corpus Mysticum". ZAGREB - Najnoviji broj tjednika Nacional izazvao je svojim tekstom "Pozadina afere Lepej" demantij bivšeg djelatnika Zagrebačke banke Roberta Horvata i bivšeg savjetnika pokojnog predsjednika Tuđmana Ivića Pašalića, koji je za danas najavio konferenciju za tisak. Nacional tvrdi da je snimljen razgovor između Pašalića i Horvata koji otkriva da je Pašalić stajao iza objavljivanja deviznog računa Ankice Tuđman. Navodno, Pašalić je tako htio izbjeći da ga predsjednik Tuđman opozove nakon objavljivanja informacija da je zlorabio kontraobavještajnu službu SIS. Horvat je odbacio tvrdnju da ga je Pašlić angažirao da provjeri podatke koje je o deviznim računima Ankice Tuđman Jutarnjem listu 1998. godine ponudila Ankica Lepej. Horvat odlučno demantira bilo kakvo poznanstvo s Pašalićem te najavljuje tužbu radi naknade štete u simboličnu iznosu. ------- VRIJEME ------- ZAGREB - Prije podne bit će sunčano, uz više oblaka na Jadranu, osobito u Dalmaciji. U drugom dijelu dana posvuda oblačnije, uz mjestimičnu kišu i pljuskove, ponajprije u Dalmaciji i Lici. Vjetar u unutrašnjosti uglavnom slab. Na Jadranu u noći i u jutro umjerena bura i sjeverozapadnjak, poslije podne ponegdje jugozapadnjak. Najniža jutarnja temparatura izmežu 5 i 10, na Jadranu 12 do 18. Najviša poslijepodnevna od 19 do 24, na Jadranu između 23 i 28 stupnjeva. ------ SVIJET ------ WASHINGTON - Sjedinjene Države jučer su pozdravile zajedničku izjavu predsjednika Hrvatske i SRJ Stjepana Mesića i Vojislava Koštunice kojom se poziva na daljnju normalizaciju odnosa, uz ocjenu da je riječ o "konstruktivnom potezu". "Njihova stajališta pridonose ne samo interesima Hrvatske i Jugoslavije nego su i doprinos miru i stabilnosti u široj regiji", kazao je glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker. Istaknuo je da su zajedničkom izjavom, potpisanom u petak u Italiji, obuhvaćena sva najvažnija pitanja, prije svega zaštita manjina, povratak izbjeglica i odgovornost za ratne zločine. Važnim smatra i stav o cjelovitosti Bosna i Hercegovine na temeljima Daytonskog sporazuma. "Sjedinje Države žele da odnosi Hrvatske i SRJ nastave tim putem", zaključio je Reeker. BUENOS AIRES - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegov argentinski kolega Adalbert Rodriguez Giavarini ocijenili su u jučer u Bueons Airesu da je politički i gospodarski stabilna Hrvatska sa svojim lukama Rijekom i Pločama, značajna kao baza za trgovinski prodor Argentine na tržišta srednje, istočne i jugoistočne Europe. Oni su razgovarali i o pripremama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zajedničkom nastupu velikih hrvatskih tvrtki poput Plive i Podravke s argentinskima na europskim i južnoameričkim prostorima, te o bliskoj suradnji Hrvatske kao buduće članice CEFTA-e i EU-a sa zemljama MERCOSUR-a. MERCOSUR je regionalna zona slobodne trgovine koja je zemljama Južne Amerike, s ukupno više od 300 milijuna stanovnika, osigurala višestruka povećanja robne razmjene u posljednjih deset godina, od kada organizacija i postoji. SKOPJE - Makedonska vlada prihvatila je jučer plan za rješenje krize koji će predsjednik Boris Trajkovski u srijedu predstaviti Europskom parlamentu u Strasbourgu. Obrazlažući plan Trajkovski je u Skoplju rekao da sadrži pet faza. Prva, koja je u tijeku, je diplomatsko-politička akcija i uključuje osnivanje zajedničkih vojnopolicijskih snaga pod jednim zapovjedništvom. Druga faza predviđa vojnu i političku izolaciju pobunjenika i stvaranje uvjeta za prekid vatre. Slijedeća faza je unilateralno proglašenje prekida vatre i implementiranje mjera povjerenja, što podrazumijeva obnovu objekata oštećenih u vojnim operacijama. Četvrta faza predviđa razoružanje ekstermista a zadnja stvaranje uvjeta za normaliziranje života, uključujući i amnestiju za one koji nisu izvršili krivična djela. Ključni princip plana, naglasio je Trajkovski, je da ne može biti promjena statusa države, odnosno federalizacije, autonomije ili statusa na određenim teritorijima, a najmanje promjena granica države. WASHINGTON - State Department jučer je ponovno najoštrije osudio nasilje albanskih ekstremista u Makedoniji i rekao da njihovi napadi, nakon objave prekida neprijateljstava, pokazuju kako im se ne može vjerovati da su voljni postići rješenje pregovorima. Zamjenik glasnogovornika američke diplomacije Philip Reeker zatražio je povlačenje pripadnika ONV-a iz Arčinova, nadomak Skoplja. On je izrazio američku potporu prijedlogu makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog o mirnom rješenju sadašnje krize. PRIŠTINA - Albanski šef diplomacije Paskal Milo pozdravio je jučer navečer plan makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog za rješenje krize u zemlji. Komentirajuči najnovija zbivanja u Makedoniji, a posebice plan makedonskog predsjednika, albanski ministar vanjskih poslova izjavio je na konferenciji za novinstvo u Tirani kako se nada da će plan Trajkovskog predstavljati pomak ka rješenju postojećih problema u Makedoniji. Pozitivno je ocijenio i najavljeni susret makedonskoga predsjednika u Ohridu do kraja tjedna s političkim predstavnicima u Makedoniji, uključujući i albanske političare u toj zemlji. BEDINJE - Nakon maratonskog čekanja konvoja kamiona na vojnoj kontrolnoj točki Bedinje 40 km sjeveroistočno od Skoplja, jučer je propao sporazum "hrana za vodu" koji je trebao biti prvi korak prema smirivanju sukoba između makedonske vlade i albanskih pobunjenika. Konvoj od 26 kamiona i kombija, natovarenih brašnom, rižom, mlijekom, sokovima i ostalim potrepštinama za civile u selima koja drže pobunjenici, nije dobio dozvolu vlade za prolaz nakon sedmosatnog čekanja pred vojnom kontrolnom točkom nedaleko linije fronta. U zamjenu za hranu pobunjenici su trebali dopustiti radnicima iz Kumanova da ponovno spoje vodovod do akumulacijskog jezera koje se nalazi u brdima pod kontrolom gerilaca, prekinut prije tjedan dana. Zbog straha za sigurnost novinara, koji su se nalazili u konvoju, makedonska vlada nije dopustila ulazak konvoja na teritorij koji kontroliraju albanski pobunjenici. Prisutnost novinara bio je uvjet koji je postavila pobunjenička Nacionalna oslobodilačka vojska (NOV). BEOGRAD - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica izjavio je rano jutros, poslije razgovora s predstavnicima crnogorske Socijalističke narodne partije (SNP), da će zakon o suradnji SRJ s Haškim sudom (ICTY) biti stavljen na dnevni red naredne sjednice jugoslavenske vlade. Koštunica je poslije dvosatnih razgovora s predstavnicima SNP-a koji su okončani oko ponoći, kazao da će taj zakon predviđati izručenje jugoslavenskih državljana. Zakon prvo mora biti usvojen na sjednici vlade a potom dostavljen parlamentu. Novinarima su se nešto ranije predstavnici SNP kazali da s Koštunicom "nije postignut dogovor" oko donošenja zakona koji bi podrazumijevao izručenje jugoslavenskih državljana. DOS i SNP formirali su koalicijsku vladu na saveznoj razini ali odbijanjem crnogorske stranke da prihvati već "skrojeni" zakon o suradnji SRJ s ICTY ostaje otvorenim hoće li se vlada i država naći u krizi. Donošenjem zakona o suradnji SRJ s ICTY i izručenjem pritvorenog Slobodana Miloševića uvjetovano i sudjelovanje SAD i još nekih europskih zemalja odnosno uspješnost donatorske konferencije koja je zakazana za 29. lipnja. BEOGRAD - Srbijanska služba državne sigurnosti jučer je priopćila da je u razdoblju od 5. lipnja prošle godine pa do smjenjivanja, krajem siječnja ove godine, Radeta Markovića s mjesta načelnika te službe "nestao dio dokumentacije". Nije, međutim, objavljen koliko je točno nestalo dokumentacije. Na prvoj konferenciji za novinstvo ove tajne službe Vladimir Nikolić, savjetnik načelnika službe Gorana Petrovića novinarima je podijelio popis s brojevima telefona preko kojih će građani biti u mogućnosti kontaktirati centre službe državne sigurnosti po Srbiji gdje će im se priopćiti imaju li dossiere i kada ih mogu pogledati. MUP Srbije nedavno je, naime, donio odluku o "otvaranju dossiera". Nikolić je kazao kako "treba demistificirati zabludu o enormnom broju dossiera". Na temelju internog istraživanja, dodao je, ustanovljeno je da od četrdesetak glavnih urednika medijskih kuća samo za trojicu postoje dossieri. NEW YORK - U izvještaju koji je jučer predao Vijeću sigurnosti UN-a, glavni tajnik svjetske organizacije Kofi Annan predlaže da se misiji UN-a u BiH mandat produži za još 12 mjeseci. Annan primjećuje da u BiH još ima onih "koji vjeruju da se međunarodne granice i demokratske institucije" mogu mijenjati "nasiljem ili opstrukcijom". Te skupine i pojedince smatra "glavnim uzročnicima nestabilnosti" u BiH. Glavni tajnik UN-a bilježi i napredak postignut na nekim područjima u BiH u proteklih godinu dana, te ocjenjuje da su političke promjene u SRJ, i prije toga u Hrvatskoj, stvorile povoljno okruženje za BiH. Vijeće sigurnosti UN-a bi o nastavku mandata UNMIBIH-a trebalo raspravljati u četvrtak a odluka bi uslijedila možda u petak ili početkom slijedećeg tjedna. RAMALA, Zapadna obala - Direktor CIA-e George Tenet osigurao je rano jutros palestinsku suglasnost za "radni plan" okončanja osmomjesečnog krvoprolića kojeg je već prihvatio Izrael. "Prihvatili smo američki dokument. Provedba će započeti sutra", kazao je palestinski ministar informiranja Jaser Abed Rabo novinarima nakon kasnonoćnih razgovora koje je šef američke obavještajne službe vodio na Zapadnoj obali s palestinskim predsjednikom Jaserom Arafatom. "Sjedinjene Države zadovoljne su što su obje strane prihvatile radni plan", kazao je američki dužnosnik u Washingtonu. "Njegov je cilj obnoviti suradnju na sigurnosti, okončati nasilje i obnoviti stanje na terenu koje je postojalo prije (palestinske pobune)". Arafat je, po Abedu Rabou, predao Amerikancima pismo u kojem se preciziraju prigovori na račun jednog dijela Tenetova plana - uspostave tampon zone između snaga Izraelaca i Palestinaca. Detalji Tenetova plana još nisu poznati, ali je glasnogovornik izraelskog premijera kazao kako on poziva na okončanje nasilja nakon čega slijedi šest tjedana "perioda hlađenja". Palestinci provedbu Tenetova plana povezuju s paralelnom provedbom Mitchellova izviješća koje predviđa zaustavljanje svih aktivnosti na gradnji izraelskih naselja na palestinskim područjima. UJEDINJENI NARODI - Opća skupština UN-a izabrala je jučer novih 27 sudaca za Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) kako bi ubrzala postupke i riješila nagomilane predmete pred haškim sudom. Ad litem suci (koji će biti pozivani prema potrebama suda) izabrani su na četverogodišnji mandat između 60 kandidata koje su predložile države članice UN-a. Osam izabranih su žene. Novoizabrani suci omogućit će da se istodobno održava pet suđenja koja bi trebala početi kasnije ove godine. Od početka iduće godine sud planira održavanje šest istodobnih suđenja u tri sudnice. Sud i dalje ima 14 stalnih sudaca. BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban pozdravio je jučer uspješni završetak pregovora s EU o slobodnom kretanju radne snage i kapitala u okviru pregovora o mađarskom pristupu EU. Ranije u utorak Mađarska je postala prva bivša komunistička zemlja koja je dovršila pregovore s EU o tim politički osjetljivim pitanjima. Zemlje kandidati protivile su se planu EU da nametne ograničenje do sedam godina za slobodno kretanje radne snage unutar Unije, nakon njihova pristupa. Orban je kazao da je Mađarska uspjela da EU prihvati da, umjesto zajedničkog ograničenja, pojedine zemlja samostalno odrede restrikcije za radnu snagu iz zemalja kandidata. Orban je kazao da je Budimpešta već dobila obećanje Švedske i Nizozemske da će otvoriti svoja tržišta rada za Mađare nakon ulaska zemlje u EU. Mađarska se nada da će ući u EU u 2004. godini. Mađarska sada, po broju riješenih pitanja u pregovorima s EU, dijeli prvo mjesto s Ciprom u utrci prema EU i ispred je zemalja poput Slovenije i Češke. FREIBURG - Njemačka i Francuska odložile su jučer na stranu svoje razlike prema dugoročnoj budućnosti Europe i dale snažnu potporu proširenju Europske unije nakon što je Irska na referendumu odbacila sporazum kojim se predviđa širenje na istok. Čelnici dviju zemalja, njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski predsjednik Jacques Chirac, rekli su na konferenciji za tisak nakon sastanka u Freiburgu da žale zbog ishoda irskog referenduma, ali su istaknuli da to ne bi trebalo usporiti proces širenja EU na istok Europe. Irsko odbacivanje Sporazuma iz Nice bacilo je sjenu na summit EU u švedskom Goeteborgu koji počinje u petak. Očekuje se da će čelnici država i vlada zemalja EU na summitu objaviti da pregovori o proširenju sa zemljama kandidatima trebaju biti dovršeni do kraja 2002. godine. FREIBURG - Njemačka i Francuska poslale su jučer snažnu poruku američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu koji se trenutno nalazi na europskoj turneji, pozvavši Europsku uniju na dosljedna stajališta glede klimatskih promjena i neširenja nuklearnog oružja. U izjavi objavljenoj nakon sastanka njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, te francuskog predsjednika i premijera, Jacquesa Chiraca i Lionela Jospina, održanog u njemačkom Freiburgu, dvije su zemlje poručile da su zabrinute zbog širenja balističkog oružja. Bush zagovara izgradnju američkog nacionalnog sustava proturaketne obrane, ali mnogi europski čelnici strahuju da bi taj plan mogao potaknuti novu utrku u naoružanju i derogirati sporazume o neširenju balističkog oružja poput sporazuma ABM iz 1972. godine između Moskve i Washingtona. "Francuska i Njemačka vjeruju da je zbog sve većeg rizika od širenja balističkog oružja neophodno ojačati multilateralne instrumente protiv širenja oružja", stoji u zajedničkoj izjavi. Američki predsjednik, koji se trenutno nalazi u posjetu Španjolskoj odbacio je sporazum ABM kao "relikt prošlosti". Riječ je o dosad najtežoj američkoj osudi sporazuma koji je bio temelj američko-ruske nuklearne stabilnosti u posljednja tri desetljeća. MADRID - Američki predsjednik George W. Bush jučer se obvezao da će pomoći Španjolskoj u borbi protiv terorizma u trenutku dok se vlada u Madridu pokušava obračunati s baskijskom separatističkom skupinom ETA. "Zemlje poput naših ne smiju pokleknuti, ne smiju posustati suočene s teroritstičkim aktivnostima, i u mjeri u kojoj možemo pomoći španjolskoj vladi da se izbori s terorizmom unutar svojih granica, to ćemo učiniti", kazao je Bush na konferenciji za novinare. U 33 godine borbe ETA-e za nezavisnost sjevernog dijela zemlje ubijeno je oko 800 osoba. Bush se na prvoj stanici svoje europske turneje susreo sa španjolskim premijerom Jose Maria Aznarom. LONDON - Američki predsjednik George W. Bush doputovat će u svoj prvi posjet Velikoj Britaniji sljedećeg mjeseca, a tijekom posjeta sastat će se s britanskim premijerom Tonyjem Blairom, priopćila je britanska vlada jučer. Bush će posjetiti Veliku Britaniju uoči gospodarskog summita skupine G-8 u talijanskoj Genovi koji se treba održati od 20. do 22. srpnja. "Premijer Tony Blair je oduševljen što je predsjednik George Bush prihvatio njegov poziv da posjeti Ujedinjeno Kraljevstvo na putu za Genovu", priopćila je britanska vlada. NEW YORK - Jedan je Saudijac jučer osuđen na doživotni zatvor zbog svoje uloge u bombaškom napadu na američko veleposlanstvo u Keniji 1998. godine u kojem je poginulo 213 osoba. Mohamed Rashed Daoud al- Owhali (24) proglašen je krivim zajedno s još tri osobe za "široku zavjeru" sa saudijskim disidentom Osamom bin Ladenom kako bi ubijao Amerikance, uključujući i bombaške napade na američka veleposlanstva u Nairobiju i tanzanijskom Dar es Salaamu. U dvije eksplozije poginule su ukupno 224 osobe, među kojima i 12 Amerikanaca, a ranjeno je više od 4.000. LJUBLJANA - Većina letova iz i za ljubljansku zračnu luku Brnik bit će u subotu, radi summita američkog predsjednika Georgea Busha i ruskog predsjednika Vladimira Putina, prebačena za Zagreb, izvijestila je agencija STA. Većina letova tog dana bit će prebačena na zagrebačku zračnu luku Pleso. Slovenska zrakoplovna agencija Adria Airways osigurat će besplatni prijevoz između Ljubljane i Zagreba. Prvi jutarnji i posljednji večernji letovi odvijati će se po predviđenom redu letenja za Ljubljanu. (Hina) ps ps

(Hina) ps ps

An unhandled error has occurred. Reload 🗙