ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - --------HRVATSKA--------ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić izjavio je sinoć u Zagrebu da se do kraja godine može očekivati prijedlog sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SRJ, a
jedina ozbiljna zapreka mogu biti teškoće i brzina uključivanja Jugoslavije u međunarodne institucije. Linić je nakon susreta jugoslavenskih i hrvatskih ministara poljoprivrede i predstavnika agroindustrije izrazio zadovoljstvo nastojanjem dvaju ministarstava da ubrzaju gospodarsko približavanje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, jer gospodarstvenici žele siguran izvoz i smanjenje administrativnih zapreka. ZAGREB - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić danas će na konferenciji za novinare pojasniti detalje oko ovogodišnjeg otkupa pšenice. Prvi put nakon deset godina država neće biti direktan kupac pšenice, već će samo postaviti tržišne okvire otkupa.ZAGREB - Treći mjesec zaredom u Hrvatskoj se smanjuje broj nezaposlenih, zahvaljući u velikoj mjeri sezonskom zapošljavanju.
ZAGREB, 13. lipnja (Hina) -
--------
HRVATSKA
--------
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić izjavio je
sinoć u Zagrebu da se do kraja godine može očekivati prijedlog
sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i SRJ, a jedina
ozbiljna zapreka mogu biti teškoće i brzina uključivanja
Jugoslavije u međunarodne institucije. Linić je nakon susreta
jugoslavenskih i hrvatskih ministara poljoprivrede i predstavnika
agroindustrije izrazio zadovoljstvo nastojanjem dvaju
ministarstava da ubrzaju gospodarsko približavanje u
poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, jer gospodarstvenici
žele siguran izvoz i smanjenje administrativnih zapreka.
ZAGREB - Ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić
danas će na konferenciji za novinare pojasniti detalje oko
ovogodišnjeg otkupa pšenice. Prvi put nakon deset godina država
neće biti direktan kupac pšenice, već će samo postaviti tržišne
okvire otkupa.
ZAGREB - Treći mjesec zaredom u Hrvatskoj se smanjuje broj
nezaposlenih, zahvaljući u velikoj mjeri sezonskom zapošljavanju.
Krajem svibnja u Hrvatskoj su bile evidentirane 373.352
nezaposlene osobe, što je za 9.419 osoba ili za 2,4 posto manje nego
u mjesecu prije, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U
odnosu pak na isti mjesec prošle godine broj nezaposlenih veći je za
oko 22 tisuće osoba ili 6,4 posto. Tijekom proteklog mjeseca s
evidencije Zavoda zaposlilo se nešto više od 16 tisuća osoba, što je
za oko tri tisuće više nego u travnju. Istodobno, s evidencije
nezaposlenih zbog ostalih razloga (osim zapošljavanja) brisano je
11,5 tisuća osoba.
ZAGREB - U prepunom predvorju zagrebačkog Muzeja "Mimare" javnosti
je sinoć predstavljena monografija "Dimitrije", knjiga o Dimitriju
Popoviću iz pera uglednoga talijanskoga povjesničara umjetnosti
Giorgia Segata. To je šesta monografija o stvaralaštvu Dimitrija
Popovića, a u njoj je prvi put predstavljeno njegovo stvaralaštvo
od 1967. do 2001. Izdavač tog opsežnog djela je Scaner Studio-
biblioteka Zlatni rez. Likovna kritičarka Vesna Kusin rekla je da
je monografija retrospektiva Popovićevih djela kroz njegove
cikluse "Corpus Mundi", "Eros i Tanatos", o Leonardu, Danteu,
Juditi, pa sve do suvremenih tema, odnosno ciklusa o Marilyn
Monroe. Autor završava monografiju ciklusom "Corpus Mysticum".
ZAGREB - Najnoviji broj tjednika Nacional izazvao je svojim tekstom
"Pozadina afere Lepej" demantij bivšeg djelatnika Zagrebačke banke
Roberta Horvata i bivšeg savjetnika pokojnog predsjednika Tuđmana
Ivića Pašalića, koji je za danas najavio konferenciju za tisak.
Nacional tvrdi da je snimljen razgovor između Pašalića i Horvata
koji otkriva da je Pašalić stajao iza objavljivanja deviznog računa
Ankice Tuđman. Navodno, Pašalić je tako htio izbjeći da ga
predsjednik Tuđman opozove nakon objavljivanja informacija da je
zlorabio kontraobavještajnu službu SIS. Horvat je odbacio tvrdnju
da ga je Pašlić angažirao da provjeri podatke koje je o deviznim
računima Ankice Tuđman Jutarnjem listu 1998. godine ponudila
Ankica Lepej. Horvat odlučno demantira bilo kakvo poznanstvo s
Pašalićem te najavljuje tužbu radi naknade štete u simboličnu
iznosu.
-------
VRIJEME
-------
ZAGREB - Prije podne bit će sunčano, uz više oblaka na Jadranu,
osobito u Dalmaciji. U drugom dijelu dana posvuda oblačnije, uz
mjestimičnu kišu i pljuskove, ponajprije u Dalmaciji i Lici. Vjetar
u unutrašnjosti uglavnom slab. Na Jadranu u noći i u jutro umjerena
bura i sjeverozapadnjak, poslije podne ponegdje jugozapadnjak.
Najniža jutarnja temparatura izmežu 5 i 10, na Jadranu 12 do 18.
Najviša poslijepodnevna od 19 do 24, na Jadranu između 23 i 28
stupnjeva.
------
SVIJET
------
WASHINGTON - Sjedinjene Države jučer su pozdravile zajedničku
izjavu predsjednika Hrvatske i SRJ Stjepana Mesića i Vojislava
Koštunice kojom se poziva na daljnju normalizaciju odnosa, uz
ocjenu da je riječ o "konstruktivnom potezu". "Njihova stajališta
pridonose ne samo interesima Hrvatske i Jugoslavije nego su i
doprinos miru i stabilnosti u široj regiji", kazao je
glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker. Istaknuo je da su
zajedničkom izjavom, potpisanom u petak u Italiji, obuhvaćena sva
najvažnija pitanja, prije svega zaštita manjina, povratak
izbjeglica i odgovornost za ratne zločine. Važnim smatra i stav o
cjelovitosti Bosna i Hercegovine na temeljima Daytonskog
sporazuma. "Sjedinje Države žele da odnosi Hrvatske i SRJ nastave
tim putem", zaključio je Reeker.
BUENOS AIRES - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula i njegov
argentinski kolega Adalbert Rodriguez Giavarini ocijenili su u
jučer u Bueons Airesu da je politički i gospodarski stabilna
Hrvatska sa svojim lukama Rijekom i Pločama, značajna kao baza za
trgovinski prodor Argentine na tržišta srednje, istočne i
jugoistočne Europe. Oni su razgovarali i o pripremama ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zajedničkom nastupu
velikih hrvatskih tvrtki poput Plive i Podravke s argentinskima na
europskim i južnoameričkim prostorima, te o bliskoj suradnji
Hrvatske kao buduće članice CEFTA-e i EU-a sa zemljama MERCOSUR-a.
MERCOSUR je regionalna zona slobodne trgovine koja je zemljama
Južne Amerike, s ukupno više od 300 milijuna stanovnika, osigurala
višestruka povećanja robne razmjene u posljednjih deset godina, od
kada organizacija i postoji.
SKOPJE - Makedonska vlada prihvatila je jučer plan za rješenje
krize koji će predsjednik Boris Trajkovski u srijedu predstaviti
Europskom parlamentu u Strasbourgu. Obrazlažući plan Trajkovski je
u Skoplju rekao da sadrži pet faza. Prva, koja je u tijeku, je
diplomatsko-politička akcija i uključuje osnivanje zajedničkih
vojnopolicijskih snaga pod jednim zapovjedništvom. Druga faza
predviđa vojnu i političku izolaciju pobunjenika i stvaranje
uvjeta za prekid vatre. Slijedeća faza je unilateralno proglašenje
prekida vatre i implementiranje mjera povjerenja, što
podrazumijeva obnovu objekata oštećenih u vojnim operacijama.
Četvrta faza predviđa razoružanje ekstermista a zadnja stvaranje
uvjeta za normaliziranje života, uključujući i amnestiju za one
koji nisu izvršili krivična djela. Ključni princip plana, naglasio
je Trajkovski, je da ne može biti promjena statusa države, odnosno
federalizacije, autonomije ili statusa na određenim teritorijima,
a najmanje promjena granica države.
WASHINGTON - State Department jučer je ponovno najoštrije osudio
nasilje albanskih ekstremista u Makedoniji i rekao da njihovi
napadi, nakon objave prekida neprijateljstava, pokazuju kako im se
ne može vjerovati da su voljni postići rješenje pregovorima.
Zamjenik glasnogovornika američke diplomacije Philip Reeker
zatražio je povlačenje pripadnika ONV-a iz Arčinova, nadomak
Skoplja. On je izrazio američku potporu prijedlogu makedonskog
predsjednika Borisa Trajkovskog o mirnom rješenju sadašnje krize.
PRIŠTINA - Albanski šef diplomacije Paskal Milo pozdravio je jučer
navečer plan makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog za
rješenje krize u zemlji. Komentirajuči najnovija zbivanja u
Makedoniji, a posebice plan makedonskog predsjednika, albanski
ministar vanjskih poslova izjavio je na konferenciji za novinstvo u
Tirani kako se nada da će plan Trajkovskog predstavljati pomak ka
rješenju postojećih problema u Makedoniji. Pozitivno je ocijenio i
najavljeni susret makedonskoga predsjednika u Ohridu do kraja
tjedna s političkim predstavnicima u Makedoniji, uključujući i
albanske političare u toj zemlji.
BEDINJE - Nakon maratonskog čekanja konvoja kamiona na vojnoj
kontrolnoj točki Bedinje 40 km sjeveroistočno od Skoplja, jučer je
propao sporazum "hrana za vodu" koji je trebao biti prvi korak prema
smirivanju sukoba između makedonske vlade i albanskih pobunjenika.
Konvoj od 26 kamiona i kombija, natovarenih brašnom, rižom,
mlijekom, sokovima i ostalim potrepštinama za civile u selima koja
drže pobunjenici, nije dobio dozvolu vlade za prolaz nakon
sedmosatnog čekanja pred vojnom kontrolnom točkom nedaleko linije
fronta. U zamjenu za hranu pobunjenici su trebali dopustiti
radnicima iz Kumanova da ponovno spoje vodovod do akumulacijskog
jezera koje se nalazi u brdima pod kontrolom gerilaca, prekinut
prije tjedan dana. Zbog straha za sigurnost novinara, koji su se
nalazili u konvoju, makedonska vlada nije dopustila ulazak konvoja
na teritorij koji kontroliraju albanski pobunjenici. Prisutnost
novinara bio je uvjet koji je postavila pobunjenička Nacionalna
oslobodilačka vojska (NOV).
BEOGRAD - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica izjavio je
rano jutros, poslije razgovora s predstavnicima crnogorske
Socijalističke narodne partije (SNP), da će zakon o suradnji SRJ s
Haškim sudom (ICTY) biti stavljen na dnevni red naredne sjednice
jugoslavenske vlade. Koštunica je poslije dvosatnih razgovora s
predstavnicima SNP-a koji su okončani oko ponoći, kazao da će taj
zakon predviđati izručenje jugoslavenskih državljana. Zakon prvo
mora biti usvojen na sjednici vlade a potom dostavljen parlamentu.
Novinarima su se nešto ranije predstavnici SNP kazali da s
Koštunicom "nije postignut dogovor" oko donošenja zakona koji bi
podrazumijevao izručenje jugoslavenskih državljana. DOS i SNP
formirali su koalicijsku vladu na saveznoj razini ali odbijanjem
crnogorske stranke da prihvati već "skrojeni" zakon o suradnji SRJ
s ICTY ostaje otvorenim hoće li se vlada i država naći u krizi.
Donošenjem zakona o suradnji SRJ s ICTY i izručenjem pritvorenog
Slobodana Miloševića uvjetovano i sudjelovanje SAD i još nekih
europskih zemalja odnosno uspješnost donatorske konferencije koja
je zakazana za 29. lipnja.
BEOGRAD - Srbijanska služba državne sigurnosti jučer je priopćila
da je u razdoblju od 5. lipnja prošle godine pa do smjenjivanja,
krajem siječnja ove godine, Radeta Markovića s mjesta načelnika te
službe "nestao dio dokumentacije". Nije, međutim, objavljen koliko
je točno nestalo dokumentacije. Na prvoj konferenciji za novinstvo
ove tajne službe Vladimir Nikolić, savjetnik načelnika službe
Gorana Petrovića novinarima je podijelio popis s brojevima
telefona preko kojih će građani biti u mogućnosti kontaktirati
centre službe državne sigurnosti po Srbiji gdje će im se priopćiti
imaju li dossiere i kada ih mogu pogledati. MUP Srbije nedavno je,
naime, donio odluku o "otvaranju dossiera". Nikolić je kazao kako
"treba demistificirati zabludu o enormnom broju dossiera". Na
temelju internog istraživanja, dodao je, ustanovljeno je da od
četrdesetak glavnih urednika medijskih kuća samo za trojicu
postoje dossieri.
NEW YORK - U izvještaju koji je jučer predao Vijeću sigurnosti UN-a,
glavni tajnik svjetske organizacije Kofi Annan predlaže da se
misiji UN-a u BiH mandat produži za još 12 mjeseci. Annan primjećuje
da u BiH još ima onih "koji vjeruju da se međunarodne granice i
demokratske institucije" mogu mijenjati "nasiljem ili
opstrukcijom". Te skupine i pojedince smatra "glavnim uzročnicima
nestabilnosti" u BiH. Glavni tajnik UN-a bilježi i napredak
postignut na nekim područjima u BiH u proteklih godinu dana, te
ocjenjuje da su političke promjene u SRJ, i prije toga u Hrvatskoj,
stvorile povoljno okruženje za BiH. Vijeće sigurnosti UN-a bi o
nastavku mandata UNMIBIH-a trebalo raspravljati u četvrtak a
odluka bi uslijedila možda u petak ili početkom slijedećeg tjedna.
RAMALA, Zapadna obala - Direktor CIA-e George Tenet osigurao je
rano jutros palestinsku suglasnost za "radni plan" okončanja
osmomjesečnog krvoprolića kojeg je već prihvatio Izrael.
"Prihvatili smo američki dokument. Provedba će započeti sutra",
kazao je palestinski ministar informiranja Jaser Abed Rabo
novinarima nakon kasnonoćnih razgovora koje je šef američke
obavještajne službe vodio na Zapadnoj obali s palestinskim
predsjednikom Jaserom Arafatom. "Sjedinjene Države zadovoljne su
što su obje strane prihvatile radni plan", kazao je američki
dužnosnik u Washingtonu. "Njegov je cilj obnoviti suradnju na
sigurnosti, okončati nasilje i obnoviti stanje na terenu koje je
postojalo prije (palestinske pobune)". Arafat je, po Abedu Rabou,
predao Amerikancima pismo u kojem se preciziraju prigovori na račun
jednog dijela Tenetova plana - uspostave tampon zone između snaga
Izraelaca i Palestinaca. Detalji Tenetova plana još nisu poznati,
ali je glasnogovornik izraelskog premijera kazao kako on poziva na
okončanje nasilja nakon čega slijedi šest tjedana "perioda
hlađenja". Palestinci provedbu Tenetova plana povezuju s
paralelnom provedbom Mitchellova izviješća koje predviđa
zaustavljanje svih aktivnosti na gradnji izraelskih naselja na
palestinskim područjima.
UJEDINJENI NARODI - Opća skupština UN-a izabrala je jučer novih 27
sudaca za Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području
bivše Jugoslavije (ICTY) kako bi ubrzala postupke i riješila
nagomilane predmete pred haškim sudom. Ad litem suci (koji će biti
pozivani prema potrebama suda) izabrani su na četverogodišnji
mandat između 60 kandidata koje su predložile države članice UN-a.
Osam izabranih su žene. Novoizabrani suci omogućit će da se
istodobno održava pet suđenja koja bi trebala početi kasnije ove
godine. Od početka iduće godine sud planira održavanje šest
istodobnih suđenja u tri sudnice. Sud i dalje ima 14 stalnih
sudaca.
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban pozdravio je jučer
uspješni završetak pregovora s EU o slobodnom kretanju radne snage
i kapitala u okviru pregovora o mađarskom pristupu EU. Ranije u
utorak Mađarska je postala prva bivša komunistička zemlja koja je
dovršila pregovore s EU o tim politički osjetljivim pitanjima.
Zemlje kandidati protivile su se planu EU da nametne ograničenje do
sedam godina za slobodno kretanje radne snage unutar Unije, nakon
njihova pristupa. Orban je kazao da je Mađarska uspjela da EU
prihvati da, umjesto zajedničkog ograničenja, pojedine zemlja
samostalno odrede restrikcije za radnu snagu iz zemalja kandidata.
Orban je kazao da je Budimpešta već dobila obećanje Švedske i
Nizozemske da će otvoriti svoja tržišta rada za Mađare nakon ulaska
zemlje u EU. Mađarska se nada da će ući u EU u 2004. godini. Mađarska
sada, po broju riješenih pitanja u pregovorima s EU, dijeli prvo
mjesto s Ciprom u utrci prema EU i ispred je zemalja poput Slovenije
i Češke.
FREIBURG - Njemačka i Francuska odložile su jučer na stranu svoje
razlike prema dugoročnoj budućnosti Europe i dale snažnu potporu
proširenju Europske unije nakon što je Irska na referendumu
odbacila sporazum kojim se predviđa širenje na istok. Čelnici dviju
zemalja, njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski
predsjednik Jacques Chirac, rekli su na konferenciji za tisak nakon
sastanka u Freiburgu da žale zbog ishoda irskog referenduma, ali su
istaknuli da to ne bi trebalo usporiti proces širenja EU na istok
Europe. Irsko odbacivanje Sporazuma iz Nice bacilo je sjenu na
summit EU u švedskom Goeteborgu koji počinje u petak. Očekuje se da
će čelnici država i vlada zemalja EU na summitu objaviti da
pregovori o proširenju sa zemljama kandidatima trebaju biti
dovršeni do kraja 2002. godine.
FREIBURG - Njemačka i Francuska poslale su jučer snažnu poruku
američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu koji se trenutno nalazi na
europskoj turneji, pozvavši Europsku uniju na dosljedna stajališta
glede klimatskih promjena i neširenja nuklearnog oružja. U izjavi
objavljenoj nakon sastanka njemačkog kancelara Gerharda
Schroedera, te francuskog predsjednika i premijera, Jacquesa
Chiraca i Lionela Jospina, održanog u njemačkom Freiburgu, dvije su
zemlje poručile da su zabrinute zbog širenja balističkog oružja.
Bush zagovara izgradnju američkog nacionalnog sustava
proturaketne obrane, ali mnogi europski čelnici strahuju da bi taj
plan mogao potaknuti novu utrku u naoružanju i derogirati sporazume
o neširenju balističkog oružja poput sporazuma ABM iz 1972. godine
između Moskve i Washingtona. "Francuska i Njemačka vjeruju da je
zbog sve većeg rizika od širenja balističkog oružja neophodno
ojačati multilateralne instrumente protiv širenja oružja", stoji u
zajedničkoj izjavi. Američki predsjednik, koji se trenutno nalazi
u posjetu Španjolskoj odbacio je sporazum ABM kao "relikt
prošlosti". Riječ je o dosad najtežoj američkoj osudi sporazuma
koji je bio temelj američko-ruske nuklearne stabilnosti u
posljednja tri desetljeća.
MADRID - Američki predsjednik George W. Bush jučer se obvezao da će
pomoći Španjolskoj u borbi protiv terorizma u trenutku dok se vlada
u Madridu pokušava obračunati s baskijskom separatističkom
skupinom ETA. "Zemlje poput naših ne smiju pokleknuti, ne smiju
posustati suočene s teroritstičkim aktivnostima, i u mjeri u kojoj
možemo pomoći španjolskoj vladi da se izbori s terorizmom unutar
svojih granica, to ćemo učiniti", kazao je Bush na konferenciji za
novinare. U 33 godine borbe ETA-e za nezavisnost sjevernog dijela
zemlje ubijeno je oko 800 osoba. Bush se na prvoj stanici svoje
europske turneje susreo sa španjolskim premijerom Jose Maria
Aznarom.
LONDON - Američki predsjednik George W. Bush doputovat će u svoj
prvi posjet Velikoj Britaniji sljedećeg mjeseca, a tijekom posjeta
sastat će se s britanskim premijerom Tonyjem Blairom, priopćila je
britanska vlada jučer. Bush će posjetiti Veliku Britaniju uoči
gospodarskog summita skupine G-8 u talijanskoj Genovi koji se treba
održati od 20. do 22. srpnja. "Premijer Tony Blair je oduševljen što
je predsjednik George Bush prihvatio njegov poziv da posjeti
Ujedinjeno Kraljevstvo na putu za Genovu", priopćila je britanska
vlada.
NEW YORK - Jedan je Saudijac jučer osuđen na doživotni zatvor zbog
svoje uloge u bombaškom napadu na američko veleposlanstvo u Keniji
1998. godine u kojem je poginulo 213 osoba. Mohamed Rashed Daoud al-
Owhali (24) proglašen je krivim zajedno s još tri osobe za "široku
zavjeru" sa saudijskim disidentom Osamom bin Ladenom kako bi ubijao
Amerikance, uključujući i bombaške napade na američka
veleposlanstva u Nairobiju i tanzanijskom Dar es Salaamu.
U dvije eksplozije poginule su ukupno 224 osobe, među kojima i 12
Amerikanaca, a ranjeno je više od 4.000.
LJUBLJANA - Većina letova iz i za ljubljansku zračnu luku Brnik bit
će u subotu, radi summita američkog predsjednika Georgea Busha i
ruskog predsjednika Vladimira Putina, prebačena za Zagreb,
izvijestila je agencija STA. Većina letova tog dana bit će
prebačena na zagrebačku zračnu luku Pleso. Slovenska zrakoplovna
agencija Adria Airways osigurat će besplatni prijevoz između
Ljubljane i Zagreba. Prvi jutarnji i posljednji večernji letovi
odvijati će se po predviđenom redu letenja za Ljubljanu.
(Hina) ps ps
(Hina) ps ps