POSLOVNI PREGLED BROJ 212

POSLOVNI PREGLED broj 212 02. - 08. lipnja 2001. SADRŽAJ: ? VLADA HITNO PREDLAŽE IZMJENE ZAKONA O PREUZIMANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA 2 ? VLADA SA SVJETSKOM BANKOM DOGOVORILA ZAJAM OD 202 MILIJUNA DOLARA 2 ? IDUĆEG TJEDNA O MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU 2 ? RAČAN RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA IFC-A O ULAGANJIMA U HRVATSKOJ 3 ? CIJENE NA MALO U SVIBNJU 0,6 POSTO VEĆE NEGO U TRAVNJU 3 ? RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE 3 ? HRVATSKI VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT 1,3 MILIJARDE DOLARA 3 ? U HRVATSKOJ TRENUTNO BORAVI 54% VIŠE TURISTA NEGO LANI 3 ? NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA U PRVA TRI MJESECA 23 POSTO VEĆI 3 ? UNICREDITO I ALLIANZ POVLAČE ZAHTJEV ZA PARTNERSTVOM SA ZABOM 4 ? HNB I ROHATINSKI O RAZLOZIMA PRIJEDLOGA ZA ODBIJANJEM PONUDE UNICREDITA I ALLIANZA 4 ? ZAGREBAČKA BANKA OČEKUJE NOVU PONUDU KONZORCIJA 4 ? NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O PLATNOM PROMETU U ZEMLJI 4 ? OSNOVANA RADNA SKUPINA HUB-A I HNB-A ZA EURO 5 ? RZB: MJERE HNB-A USPORIT ĆE JAČANJE KUNE 5 ? VOLKSBANK LANI OSTVARILA 19 MILIJUNA KUNA BRUTO DOBITI 6 ? UGOVOR CROATIA BANKE I LABINA O KREDITIRANJU MALOG I SREDNJE6G PODUZETNIŠTVA 6 ? OSIGURANJE ZAGREB OSTVARILO 6,6 MILIJUNA KUNA DOBITI 6 ? DIONIČARIMA PLIVE DIVIDENDA OD 12 KUNA PO DIONICI 6 ? FARMACEUTSKE TVRTKE TVRDE DA NEĆE BITI NESTAŠICE LIJEKOVA 7 ? TUI I AIRTOURS ATLAS POTPISALI UGOVOR O SURADNJI 7 ? OD 10. LIPNJA NOVI VOZNI RED HŽ-A 7 ? LUDBREŠKA "OPREMA-UREĐAJI" - PODUZETNIK GODINE 8 ? PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 384,5 MILIJUNA KUNA 8 ? AGROKOR REAGIRA NA POVEZIVANJE MERCATORA I SLOBODE 8 ? SLOVENSKI MERCATOR POSTAJE VLASNIKOM SLOBODE IZ VELIKE GORICE 8 ? PEVEC OTVORIO NOVI PRODAJNI PROSTOR U KOPRIVNICI 9 ? PANONSKA PIVOVARA PLANIRA POVEĆATI SADAŠNJU PROIZVODNJU 9 ? MICROSOFT HRVATSKA PREDSTAVIO SOFTVER OFFICE XP 9 ? MINISTAR TUŠEK S NIZOZEMCIMA O OTVARANJU PLOVNIH PUTOVA 9 ? AMERIKANCI ZAINTERESIRANI ZA SURADNJU S HRVATSKIM PODUZETNICIMA 9 ? HRVATSKA NEĆE PREBIJATI KLIRINŠKI DUG PREMA ČEŠKOJ S UDJELOM U HOTELIMA 10 ? RAZGOVORI ČEŠKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA 10 ? U SISKU OSNOVANA AGENCIJA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ (LEDA) 10 ? TALIJANSKI PODUZETNICI ZAINTERESIRANI ZA POSLOVANJE U HRVATSKOJ 11 ? IDUĆI TJEDAN SUSRET FIŽULIĆA I POTPREDSJEDNIKA VLADE SRJ LABUSA 11 ? KRAJEM LIPNJA HRVATSKA PRIDRUŽENI ČLAN JAA 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA HITNO PREDLAŽE IZMJENE ZAKONA O PREUZIMANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA Da bi se zaštitili dioničari, osobito mali, Vlada je u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o preuzimanju trgovačkih društava. Vlada predlaže brisanje članka pet čime bi se ukinuli svi izuzeci u obvezi davanja ponude za preuzimanje preostalih dionica dioničkih društava. Do sada su, naime, od te obveze bili isključeni stjecatelji više od 25 posto dionica u tvrtkama koje su kupovali iz portfelja države, odnosno od Hrvatskoga fonda za privatizaciju, Državne agencije za sanaciju banaka, Zavoda za mirovinsko osiguranje. Ukidanjem te odredbe, ističe ministar financija Mato Crkvenac, ukidaju se izuzeci za koje je upitno i jesu li bili Ustavom dozvoljeni. Usvoji li Sabor predložene izmjene, svi će poduzetnici, koji steknu više od 25 posto dionica s pravom glasa u skupštini bilo kojega društva, biti obvezni objaviti ponudu za preuzimanje preostalih dionica. Nova osnovica za izračun plaća u državnoj upravi i javnim službama iznosi 4.232,43 kune bruto. To je za sedam posto manje u odnosu na dosadašnju osnovicu, a Vlada je za isti postotak predložila i smanjenje osnovice za obračun plaća državnih i pravosudnih dužnosnika, zatraživši od Hrvatskog sabora da zakone koji će to regulirati donese po hitnom postupku. Odluka o novoj osnovici za plaće u državnoj upravi i javnim službama primjenjuje se od 1. svibnja, što znači da će po njoj biti isplaćene plaće u lipnju. Plaće će se po toj osnovici obračunavati za oko 220 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama. Vlada je na zatvorenoj sjednici usvojila izvješće o izvršenju Državnog proračun za 2000. koje će uputiti u Hrvatski sabor, priopoćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada je dala suglasnost na tekst Memoranduma o razumijevanju o liberalizaciji i olakšanju trgovine u okviru Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe. Potpisivanjem Memoranduma, koje je predviđeno 27. lipnja u Bruxellesu, Hrvatska će, kao i druge zemlje potpisnice, potvrdit svoju opredijeljenost za daljnju liberaliziaciju trgovine. Sukladno čvrstom opredijeljenju Vlade da se s mirovinskom reformom započne 1. siječnja 2002. godine, Vlada je na sjednici donijela značajne odluke kojima se Središnjem registru osiguranika (REGOS), omogućava izrada središnjeg registra osiguranika, odnosno brze i učinkovite baze podataka osiguranika. Istodobno, dio posla REGOSA povjerit će se Zavodu za platni promet i Gradskom zavodu za obradu podataka, a u cilju osiguranja nužnih preduvjeta za početak mirovinske reforme. Usvojen je prijedlog za smanjenje carinskih stopa pri uvozu živih svinja, junadi za tov, teladi i sirovih destilata, ta za sirovi šećer, a unutar kvota Svjetske trgovinke organizacije. VLADA SA SVJETSKOM BANKOM DOGOVORILA ZAJAM OD 202 MILIJUNA DOLARA Hrvatska je Vlada u srijedu s predstavnicima Svjetske banke dogovorila zajam za strukturne promjene u iznosu od 202 milijuna američkih dolara, namijenjen prvenstveno poticanju malog i srednjeg poduzetništva, izvijestili su po završetku pregovora u Banskim dvorima zamjenik premijera Goran Granić i direktor Odjela za južnu i srednju Europu Svjetske banke Andrew Vorkin. "Program Vlade potpomognut ovim zajmom velika je dobit za Hrvatsku, za gospodarski rast i rast zapošljavanja", ocijenio je Vorkin. Zajam je na 15 godina, uključujući pet godina počeka. Kamatna stopa je šestomjesečni Libor uz, kaže Vorkin, malu kamatnu maržu za pokriće troškova Svjetske banke. Ugovor o zajmu mora proći verifikaciju u Vladi i Hrvatskom saboru, te tijelima Svjetske banke, pa se očekuje da bi prva tranša zajma u iznosu od oko sto milijuna dolara mogla biti povučena u rujnu, listopadu. Povlačenje druge tranše, od također sto milijuna dolara, očekuje se, nakon zadovoljavanja određenih uvjeta, vjerojatno na proljeće ili ljeto iduće godine. Kao osnovna područja koja će se potpomoći zajmom navodi osnivanje novih mikro, malih i srednjih poduzeća, smanjenje zapreka za domaća i strana ulaganja, poboljšanje proračuna i financija, poboljšanja stečajnih i drugih sudskih postupaka vezanih za poduzeća koja propadaju, poboljšanje konkurentnosti, nastojanje da se tržište rada učini konkurentnim što bi trebalo voditi i cilju otvaranja novih radnih mjesta, te nastojanje da socijalna pomoć bude bolje usmjerena, odnosno usmjerena onima kojima je i potrebna. "Sve te mjere su važne za cijeli program i dovest će do značajnog razvoja hrvatskog gospodarstva", kazao je Vorkin. No, ističe da će biti potrebno poduzeti neke kratkoročne mjere, kako bi se ostvarile dugoročne - značajan boljitak za Hrvatsku i sve njene stanovnike. Nije pak precizirao o kojim je kratkoročnim mjerama riječ, već tek objasnio da svaka modernizacija gospodarstva zahtjeva neke promjene. Ponekad se smatra da su one loše jer privremeno mogu dovesti do nekih poremećaja, ali važno ih je gledati srednjeročno i dugoročno, kazao je Vorkin uspoređujući to s obnavljanjem kuće koja kratkoročno znači niz poremećaja, ali dugoročno značajno povećava standard življenja u njoj. "Ovaj program Vlade će poboljšati životni standard u Hrvatskoj u godinama koje dolaze", zaključio je. Granić je izvijestio da je u razgovorima utvrđen i napredak u ispunjavanju obveza Hrvatske oko EFSAL zajma. Nada se da će se taj dio ispuniti do kraja lipnja čime bi se stekli uvjeti za povlačenje druge tranše toga zajma. IDUĆEG TJEDNA O MALOM I SREDNJEM PODUZETNIŠTVU Hrvatska će Vlada idućeg tjedna održati tematsku sjednicu o malom i srednjem poduzetništvu, a osim analize stanja bit će predstavljen i Program razvoja tog sektora do 2004. te prijedlog Zakona o poticanju malog gospodarstva kao i niz izmjena zakonodavnog okvira koji bi trebao ubrzati razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Najavio je to u četvrtak u Šibeniku, na otvaranju Međunarodne konferencije o malom gospodarstvu, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek. Pecek je dodao kako će na Vladi biti rasprave i o Katalogu 300 projekata koji je prošli tjedan predstavljen investitorima u Washingtonu, a koji je pobudio veliko zanimanje ne samo Hrvata u Americi, nego i američke agencije za malo gospodarstvo. RAČAN RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA IFC-A O ULAGANJIMA U HRVATSKOJ Premijer Ivica Račan razgovarao je u srijedu s izaslanstvom Međunarodne financijske korporacije (IFC), na čelu s Khasrawom K. Zamanijem, direktorom IFC-a za Južnu Europu i Srednju Aziju, o ulaganjima u pojedine sektore hrvatskog gospodarstva. Prema priopćenju Vladina ureda za odnose s javnošću, IFC je najviše zainteresiran za projekte u turizmu, bankarskom sektoru te industriji, te posebno u brodogradnji i metalurgiji. Hrvatska je od 1993. godine punopravna članica IFC-a, dijela Svjetske bake koji se bavi promicanjem privatnih ulaganja i razvitkom privatnog poduzetništva u zemljama u razvoju i tranziciji. U ovom trenutku Međunarodna financijska korporacija u Republici Hrvatskoj sudjeluje u osam projekata s ulaganjima u iznosu od 130 milijuna USD. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI CIJENE NA MALO U SVIBNJU 0,6 POSTO VEĆE NEGO U TRAVNJU U svibnju ove godine u odnosu na travanj u Hrvatskoj su cijene na malo u prosjeku porasle za 0,6 posto, pri čemu su cijene roba povećane za 0,5 posto, dok su usluge poskupjele za 0,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U prvih pet mjeseci 2001., pak, maloprodajne su cijene bile 6,8 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju. Od početka ove godine do kraja svibnja one su rasle prosječno po mjesečnoj stopi od 0,534 posto, to ukupno za pet mjeseci iznosi 2,7 posto. Troškovi života u svibnju, u odnosu na mjesec prije, povećani su 1,2 posto. RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od veljače do travnja porasla 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Proizvodnja u rudarstvu i vađenju, promatrano po područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u spomenutom je razdoblju ostala na istoj razini, dok je u prerađivačkoj industriji proizvodnja porasla 6,5 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 3,5 posto. HRVATSKI VANJSKOTRGOVINSKI DEFICIT 1,3 MILIJARDE DOLARA U prva četiri mjeseca ove godine ukupni je izvoz Republike Hrvatske, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio 1,42 milijarde dolara, a uvoz 2,7 milijardi, iz čega proizlazi da je vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u tom razdoblju iznosio 1,3 milijarde dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 52,3 posto. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, izvoz iz Hrvatske porastao je za 1,2 posto, dok je istodobno uvoz u zemlju povećan za čak 21,9 posto. Promatrano prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći dio ukupnog izvoza, odnosno 1,34 milijarde dolara ili 1,3 posto manje nego lani, ostvarila je prerađivačka industrija, dok je u odnosu na prva četiri mjeseca lani za najvećih 160,6 posto porastao izvoz u rudarstvu i vađenju (na 33 milijuna dolara). Najveći dio uvoza - 2,26 milijardi dolara, također se odnosi na prerađivačku industriju, dok je najveći postotni porast uvoza, za 84,9 posto, na 5,1 milijun dolara, zabilježen u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnih uslugama. Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, pak, u promatranom je razdoblju najviše, za 160,4 milijuna dolara, iz Hrvatske izvezeno odjeće, dok je najveći uvoz - od 275,7 milijuna dolara, ostvaren cestovnih vozila. Izvoz odjeće u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao je za 4,6 posto, dok je uvoz vozila povećan za 34,3 posto. Kao i u prijašnjim razdobljima, glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske u prva četiri ovogodišnja mjeseca bile su zemlje Europske unije, u koje je izvezeno roba ukupne vrijednosti 784,5 milijuna dolara, a iz kojih je uvoz iznosio 1,5 milijardi dolara. U odnosu na isto lanjsko razdoblje, izvoz u zemlje EU pao je za 4,9 posto, dok je uvoz povećan za 24,6 posto. Promatrano pojedinačno, najveći iznos uvoza i izvoza Hrvatska je ostvarila s Italijom, Njemačkom i Bosnom i Hercegovinom. Izvoz u Italiju porastao je za 1,4 posto i iznosio je 346,3 milijuna dolara, dok je uvoz iz te zemlje porastao za 17,4 posto, na 438,8 milijuna dolara. Iz Njemačke je, pak, uvezeno robe 23,5 posto veće vrijednosti nego u prva četiri mjeseca 2000., odnosno za 448,3 milijuna dolara, dok je u tu zemlju izvezeno robe ukupne vrijednosti 215,5 milijuna dolara ili 2,8 posto više nego lani. Izvoz u BiH, porastao je za 11,3 posto, na 152,15 milijuna dolara, dok je uvoz povećan za 68,7 posto, na 34,06 milijuna dolara. U HRVATSKOJ TRENUTNO BORAVI 54% VIŠE TURISTA NEGO LANI Na području sedam jadranskih županija te Grada Zagreba trenutno boravi 54 posto više turista nego u isto vrijeme lani, odnosno, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, njih ukupno 143.493, od čega 135.169 stranih i 8.324 domaćih. Podaci su utvrđeni na dan 4. lipnja, a u odnosu na isti dan 1999. godine, u Hrvatskoj se trenutno odmara čak 137 posto više gostiju. NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA U PRVA TRI MJESECA 23 POSTO VEĆI Novčani primici poduzetnika - trgovačkih društava u prva tri mjeseca ove godine iznosili su 99,75 milijardi kuna, što je za 23 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su istodobno ukupni izdaci zabilježili još veći porast - 23,8 posto na 100,48 milijardi kuna, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). Uzme li se u obzir porast cijena na malo u istom razdoblju od 6,5 posto, proizlazi da su novčani primici poduzetnika realno porasli 15,6 posto, dok su izdaci veći 16,2 posto. No, kako pojašnjavaju u ZAP-u, tako visok rast novčanih transakcija nije samo rezultat povećane poduzetničke aktivnosti, već je na njega utjecala i niska baza usporedbe s obzirom da je u prvom lanjskom tromjesečju nominalni rast primitaka iznosio 2,5 posto. Usporede li se podatci o novčanim transakcijama poduzetnika ostvarenim u prva tri ovogodišnja mjeseca s prosječnim mjesečnim ostvarenjima u 2000. godini, vidljivo je kako je dinamika novčanih primitaka 0,3 posto ispod prošlogodišnje razine, dok su novčani izdaci za 0,9 posto veći. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UNICREDITO I ALLIANZ POVLAČE ZAHTJEV ZA PARTNERSTVOM SA ZABOM Konzorcij UniCredita i Allainza u utorak je odlučio povući zahtjev za dopuštenjem partnerstva sa Zagrebačkom bankom, koji su podnijeli Hrvatskoj narodnoj banci 29. svibnja ove godine, najavljujući istodobno podnošenje novog zahtjeva. Kako se doznaje iz izvora bliskih Konzorciju, partneri su se za novi zahtjev odlučili uvidjevši visok stupanj javnog interesa te uvažavajući kompleksnost ovog posla i njegov značaj za hrvatski financijski sektor, ne precizirajući pritom vrijeme podnošenja novog zahtjeva. Prema istom izvoru, UniCredito i Allianz i dalje ostaju privrženi održavanju dobrih odnosa sa Zagrebačkom bankom i uvjereni su da njihovo buduće partnerstvo nudi najbolje razvojne mogućnosti kako za Zagrebačku banku, tako i za cjelokupni hrvatski financijski sektor. UniCredito i dalje kao strateški partner želi pridonijeti Zagrebačkoj banci kroz know-how, proizvode i kapital te joj omogućiti vodeću ulogu ne samo u Hrvatskoj već i na cjelokupnom području jugoistočne Europe. HNB I ROHATINSKI O RAZLOZIMA PRIJEDLOGA ZA ODBIJANJEM PONUDE UNICREDITA I ALLIANZA Namjeravano stjecanje dionica Zagrebačke banke od strane Konzorcija Unicredito i Allianz moglo bi imati negativne učinke na mjere monetarne i devizne politike, čime bi se otežalo ostvarivanje osnovnog cilja Hrvatske narodne banke (HNB) - postizanja i održavanja stabilnosti cijena, te je stoga predloženo Savjetu HNB- a da odbije zahtjev UniCredito Italiano S.p.A. za stjecanje do 70 posto dionica ZABA-e i zahtjev Allianz AG za stjecanje do 20 posto dionica ZABE. Službeno je to objašnjenje iz odluke Komisije za izdavanje odobrenja HNB-a, koja je razmatrala zahtjev talijansko- njemačkog konzorcija za preuzimanje Zagrebačke banke, koji je u HNB-u zaprimljen 29. svibnja. Savjet HNB-a, koji je u srijedu bio u punom sastavu, zahtjev Konzorcija nije razmatrao jer je dan ranije stigla obavijest kako se zahtjev povlači. No, neslužbeno se doznaje da se odluka Savjeta ne bi razlikovala od prijedloga stručnih službi, a to je bio i, nagađa se, razlog žurnog povlačenja zahtjeva. Guverner HNB-a Željko Rohatinski izjavio je u četvrtak kako je negativan stav HNB-a prema, u međuvremenu povučenom, zahtjevu UniCredita za izdavanjem prethodne suglasnosti za preuzimanjem Zagrebačke banke prvenstveno zasnovan na sagledavanju ukupnosti dugoročnije formiranih odnosa na hrvatskom financijskom tržištu. S aspekta koncentracije i konkurencije na tržištu, ti su odnosi danas takvi da HNB ocjenjuje potencijalno štetnim neposredno ili posredno vlasničko povezivanje te moguće usklađeno poslovno djelovanje Zagrebačke banke s nekom drugom od najvećih banaka sa sjedištem u Hrvatskoj, kaže Rohatinski. Ujedno smatra da je u svemu najvažnije je da Zagrebačka banka ostaje snažna, stabilna i perspektivna financijska institucija, najveća i jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj, koja će svoje razvojne ambicije moći realizirati kroz poslovni aranžman prihvatljiv za sve zainteresirane strane. ZAGREBAČKA BANKA OČEKUJE NOVU PONUDU KONZORCIJA Zagrebačka banka u svojoj je strategiji zacrtala ekspanziju u regiji i sigurno neće od tog svog strateškog cilja odustati, izjavio je direktor Direkcije korporativnih komunikacije ZABA-e Hrvoje Poljak u četvrtak na dvodnevnom seminaru za novinare gospodarskih redakcija hrvatskih medija. Konzorcij UniCredita i Allianza dobar je partner za Banku, no, smatra, da i ne postoji baš prevelik broj drugih stranih investitora koji imaju stategiju za područje srednje i istočne Europe, istaknuo je Poljak. Očekujemo da će Konzorcij stoga ponoviti svoj zahtjev, kako bi Savjet Hrvatske narodne banke o njemu mogao raspravljati prije ljeta, dodao je. ZABA naime želi postati vodećom bankom u regiji te mislimo da su nam tržišta zemalja bivše Jugoslavije, kao i područje drugih država u jugoistočnoj Europi od značajnog interesa. Na tom su tržištu velike mogućnosti za poslovanje i ukoliko nas se onemogući, zasigurno će netko drugi penetrirati na ta tržišta, naglasio je Poljak. NOVI PRIJEDLOG ZAKONA O PLATNOM PROMETU U ZEMLJI Platni bi promet od početka iduće godine iz Zavoda za platni promet (ZAP) trebao prijeći u isključivu nadležnost depozitnih institucija, odnosno mogle bi ga obavljati Hrvatska narodna banka (HNB) i poslovne banake, pri čemu bi HNB vodila račune banaka i države, a sve pravne i fizičke osobe račune bi otvarali pri bankama, prijedlog je novog zakonskog teksta o platnom prometu. Prijedlog novog zakona izradila je i Vladi uputila središnja banka. Njime se zaokružuje reforma platnog prometa, započeta još 1993., čiji je krajnji cilj prijenos transakcija platnog prometa, a time i računa gospodarskih subjekata, iz ZAP-a u banke. Platni promet u Hrvatskoj, naime, trenutno obavljaju banke, štedionice, štedno- kreditne zadruge, Hrvatska pošta, HNB, te ZAP koji u tome ima i vodeću ulogu, a u nekim poslovima i monopolski položaj. Time su, objašnjavaju u središnjoj banci, neprirodno razdvojeni računi od depozita, a takva organizacija platnog prometa postoji jedino u nekim zemljama nastalima raspadom bivše Jugoslavije. Stoga se novim zakonom želi uspostaviti platni promet sukladan potrebama razvijenog tržišnog gospodarstva i kompatibilnog sa sustavima razvijenih zemalja. Kao temeljne postavke novog sustava HNB ističe prenošenje platnog prometa u isključivu nadležnost depozitnih institucija. HNB bi vodila račune banaka i države, a banke bi vodile račune poslovnih subjekata i građana i obavljale platni promet po tim računima. Tako bi zakonsko pravo obavljanja platnog prometa izgubile nedepozitne institucije. Takav je primjer Hrvatskih pošta, koja više ne bi mogla obavljati platni promet temeljem zakonske ovlasti, već bi to mogla činiti samo temeljem ugovornog odnosa s bankama. Prijedlogom zakona predviđeno je i ograničavanje broja računa koji jedna tvrtka može imati za obavljanje platnog prometa, i to na maksimalno tri kunska računa u tri različite banke te jedan devizni i to u banci u kojoj se već vodi račun za redovito poslovanje. Kako bi se osigurala naplata javnih prihoda i omogućila prisila naplate sredstava dužnika na njegovim računima u svim bankama, banka će voditi vlastiti registar računa otvorenih u toj banci, dok bi se na razini države ustrojio Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata. Taj bi registar vodila HNB, putem matičnog broja u njemu bi se mogli utvrditi svi računi jednog poslovnog subjekta otvoreni u svim bankama. HNB bi također preuzela i regulativu i nadzor nad sustavom platnog prometa. Zakonski prijedlog za slučaj izdavanja naloga bez pokrića predviđa blokadu svih računa u svim bankama i to sve dok se svi nalozi ne naplate. Time je onemogućeno da se u slučaju da je jedan račun u blokadi, plaćanje obavlja s računa u nekoj drugoj banci. Novi zakon uveo bi i rigoroznije mjere za snakcioniranje nelikvidnih tvrtki. Tako bi u slučaju da tvrtka na računu ima evidentirane nenamirene obveze neprekidno 60 dana, banka o tome morala obavijestiti Ministarstvo financija i nadležni trgovački sud. U idućih 30 dana, pak, Ministarstvo financija predlaže pokretanje stečajnog postupka. Namjera je te odredbe, objašnjavaju iz HNB-a, riješiti pitanje nelikvidnosti u samom začetku i onemogućiti neprekidne blokade, koje traju i po nekoliko godina. Kaznene odrebe novog zakona predviđaju kazne od 50 do 500 tisuća kuna za banke, a počine li prekršaj tvrtke njih bi to moglo stajati od 10 do 100 tisuća kuna. Kako bi se obavile sve potrebne pripreme, predviđeno je da se novi zakon primjenjuje od 1. siječnja iduće godine. Početak njegove primjene bio bi ujedno i kraj Zavoda za platni promet kao institucije. No, središnja banka u obrazloženju novog zakona ne kaže ni riječi što sa ZAP-om u kojem je zaposleno više od 5.000 ljudi, već samo ocjenjuje da bi bio nužan, i to što prije, preustroj ZAP-a i u poslovnom i u institucionalnom smislu. Direktor ZAP-a Đuro Popijač prije 20-ak dana izjavio je kako ZAP treba transformirati u moderno tržišno usmjereni i konkurentni sustav za pružanje financijskih usluga i servisa. ZAP bi u skoroj budućnosti trebao postati usmjereni servis bankovne industrije u Hrvatskoj, za što ima sve preduvjete - infrastrukturu, opremljenost i školovane ljude, kazao je tada Popijač. OSNOVANA RADNA SKUPINA HUB-A I HNB-A ZA EURO Kako bi koordinirala pripreme konverzije 12 zapadnoeuropskih valuta u euro i kako bi proučavala sva pitanja koja se mogu u tom procesu pojaviti i time osigurala punu informiranost i "glatki" prijelaz na euro, u srijedu je osnovana Radna skupina za euro, u kojoj sudjeluju predstavnici banaka članica Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske narodne banke (HNB). Sve banke već su poduzele korake u pripremi konverzije valuta zemalja članica Europske monetarne unije u euro, kaže se u priopćenju HUB-a, tako da bi ta najveća novčana operacija u povijesti u Hrvatskoj proći bez ikakvih problema. Prilikom osnivanja Radne skupine naglašena je važnost informiranja javnosti o svim pitanjima konverzijom jer nepotpune ili pogrešne informacije mogu samo nanijeti štetu stanovništvu. Također, HUB i HNB planiraju najesen zajedničku kampanju informiranja na nacionalnoj razini, a svaka banka sa svoje će strane pojedinačno obavijestiti svoje komintente o načinima i mogućnostima zamjene valuta. Cilj te kampanje, kao i Radne skupine je upozoriti da će se svi depoziti u Hrvatskoj u 12 valuta u ponoć 1. siječnja 2002. godine automatski pretvoriti u euro, dok će se za gotovinske transakcije plaćati razlika kupovnog i prodajnog tečaja što povećava troškove bankama. U HUB-u upozoravaju i da zamjena starih valuta u euro izvan bankovnog sustava ili u inozemstvu nosi i dodatne rizike, poput krivotvorenih novčanica kako starih valuta, tako i eura. Uz to, iznošenje efektive u inozemstvo u cilju zamjene je i devizni prekršaj. Ipak, kako će u prva dva mjeseca konverzije građani sa svojim računa moći podizati bilo euro, bilo neku od starih valuta (njemačke marke, austrijske šilinge, talijanske lire i dr.), u HUB-u smatraju kako nema žurbe sa zamjenom u prvim danima 2002. godine. RZB: MJERE HNB-A USPORIT ĆE JAČANJE KUNE Najnovije mjere Hrvatske narodne banke, poput prošlomjesečnog proširenja osnovice za izračun obvezne rezerve kojim su u nju uključeni i devizni krediti te smanjenje stope obvezne rezerve, trebali bi usporiti jačanje kune, iako će nadolazeća turistička sezona zadržati određeni aprecijacijski pritisak, stoji u mjesečnoj analizi gospodarskih pokazatelja zemalja središnje i istočne Europe koju je izradila austrijska Raiffeisen Zentralbank (RZB). Kao jedan od značajnijih događaja u idućem razdoblju analitičari RZB-a ističu određivanje osnovice za plaće u državnim službama i javnom sektoru, budući da je aranžmanom s MMF-om predviđeno 10-postotno smanjivanje proračunskih izdataka za plaće. Među negativnim kretanjima u analizi se navodi dosadašnje, ali i očekivano daljnje povećavanje vanjskotrgovinskog deficita, posebno zbog snažnog porasta uvoza automobila, koji je u travnju dosegao rekordnu razinu, a koji prati slabiji izvoz. Ipak, ističe se u analizi, hrvatski bi izvoznici ove godine trebali osjetiti "beneficije" ulaska Hrvatske u WTO i ugovora o slobodnoj trgovini, kojih je do sada potpisano četiri, a ove se godine očekuje potpisivanje s još nekoliko zemalja. Među najznačajnijim korporativnim vijestima u proteklom mjesecu u RZB-u ističu ponudu UniCredita i Allianza za kupnju dionica Zagrebačke banke te objave snažnih prošlogodišnjih poslovnih rezultata Plive i Viktora Lenca. I dok je preporuka za Plivine i dionice Viktora Lenca i u ovom mjesecu "kupiti", dionice Zagrebačke banke dobile su ocjenu "neutralno". Naime, analitičari RZB-a smatraju da ponuda za kupnju tih dionica - 20 posto u gotovini, a 80 posto u dionicama UniCredita - nije povoljna za male dioničare te da će time dionice ZABA-e na tržištu kapitala biti poprilično nezanimljive. Ovoga mjeseca analitičari RZB-a izradili su detaljnu analizu najveće hrvatske turističke tvrtke - Riviera holdinga. Kao osnovnu zamjerku ovoj tvrtki analitičari navode činjenicu da nije uključena u niti jedan svjetski poznati turistički lanac, da ima relativnu visoku starost uposlenika na čije plaće odlazi približno 34 posto ukupnih prihoda tvrtke. No, ukoliko Riviera holding nađe dobrog strateškog partnera, smatraju u RZB-u, cijena njihovih dionica mogla bi dosegnuti i granicu od 200 kuna (31. svibnja iznosila je 104 kune). Stoga su te dionice dobile ocjenu "razmisliti o kupnji". VOLKSBANK LANI OSTVARILA 19 MILIJUNA KUNA BRUTO DOBITI Volksbank d.d. prošlu je poslovnu godinu završila s bruto dobiti nešto višom od 19 milijuna kuna, što je 165 posto više nego u 1999. godini, objavili su iz te Banke. Bilančna suma uvećana je 85 posto te iznosi 892 milijuna kuna. Poslovni prihodi Banke porasli su 62 posto, na 75 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 42 milijuna kuna, što je rast od 48 posto. Kreditni portfelj u prošloj je godini iznosio 717 milijuna kuna i bio je 119 posto veći. Banka je pri dodjeljivanju kredita veliku pažnju posvetila kvaliteti kreditnog portfelja, tako da je po klasifikaciji odobrenih kredita više od 98 posto plasmana u prvoj skupini, A. Depoziti klijenata prošle su godine povećani sa 54 posto, na 384 milijuna kuna. Kako je istaknuto prošloga petka na Glavnoj skupštini Volksbanke, dividenda za 2000. godinu iznosi 60 kuna po redovnoj dionici i 70 kuna po participativnoj dionici, što ukupno iznosi 4,37 milijuna kuna. Preostala dobit usmjerena je u rezerve Banke. Na kraju prošle godine Volksbank je zapošljavala 105 djelatnika, 35 posto više nego u godini ranije, a poslovala je u četiri podružnice-Zagrebu, Varaždinu, Rijeci i Splitu. Prema najavama poslovodstva, u drugoj polovini ove godine planira se otvaranje podružnice u Osijeku. I u prva četiri ovogodišnja mjeseca Volksbank bilježi daljnje poslovne uspjehe. Tako bilančna suma iznosi nešto više od milijardu kuna, a dobit Banke dosegnula je 7,33 milijuna kuna. UGOVOR CROATIA BANKE I LABINA O KREDITIRANJU MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA Croatia banka i Grad Labin potpisali su u utorak Ugovor o zajedničkom kreditiranju programa razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva na području Labina. Osnova za potpisani Ugovor, kažu u Croatia banci, oročenje je depozita Grada Labina u iznosu od 582.524 kuna, na temelju kojeg će Banka odobriti kreditni fond ukupne vrijednosti 2,9 milijuna kuna. Kako je priopćeno iz Croatia banke, poduzetničke kunske kredite uz valutnu klauzulu poslovnica te banke u Labinu odobravat će za dugoročna ulaganja u osnovna sredstva, i to radi kupnje, izgradnje, opremanja, proširenja ili modernizacije proizvodnih, turističkih ili uslužnih djelatnosti, nabave pojedinačne opreme i prijevoznih sredstava, obrtnih sredstava u funkciji investicije i unapređenja poslovanja. Predviđeni najniži iznos pojedinačnog kredita je pet tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti (oko 36.500 kuna), a najviši iznos kredita utvrdit će povjerenstvo Poglavarstva Grada Labina, koje će Banci davati prijedloge za odabir poduzetničkih projekata. Kamatna stopa (promjenjiva) iznosit će 7,5 posto godišnje, a rok otplate kredita je do sedam godina, u što je uključeno razdoblje od godine dana počeka. OSIGURANJE ZAGREB OSTVARILO 6,6 MILIJUNA KUNA DOBITI Osiguranje Zagreb d.d. prošlu je poslovnu godinu završilo s dobiti od 6,6 milijuna kuna, nakon tri godine u kojima je usklađivalo rezerviranja sa Mjerilima iz Računovodstvenih standarda društava za osiguranje, objavili su iz Osiguranja Zagreb. U godinama usklade bilančne sume povećane su tri puta i iznose 409,4 milijuna kuna. Premijski prihod prošle je godine iznosio 258,8 milijuna kuna, što je 5,4 posto više nego u godini ranije, od čega se na životna osiguranja odnosi 52,6 posto. Obračunata dobit osiguranicima životnih osiguranja u visini od 2,95 milijuna kuna pripisat će se kao dodatna osigurana svota. Skupština Društva 5. lipnja donijela je odluku da se od neto dobiti od 4,4 milijuna kuna, u rezerve sigurnosti rasporedi 1,5 milijuna kuna, u zadržanu dobit 2,4 milijuna kuna i 0,5 milijuna kuna za isplatu garantiranih dividendi za povlaštene dionice. 4. TVRTKE DIONIČARIMA PLIVE DIVIDENDA OD 12 KUNA PO DIONICI Glavna skupština dioničara hrvatske farmaceutske kompanije Plive odlučila je u četvrtak da se dio prošlogodišnje dobiti Plive rasporedi za isplatu dividendi, tako da će dividenda po dionici iznositi 12 kuna ili 20 posto više nego lani. Predstavljajući poslovne rezultate Plive u prošloj godini, predsjednik Uprave Željko Čović rekao je kako je neto dobit Plive porasla za 30,8 posto, na 1,13 milijardi kuna, uz rast prihoda od 18,7 posto, na 4,96 milijardi kuna, od čega je čak 71 posto ostvareno na inozemnim tržištima. Kao jedan od najznačajnijih pokazatelja poslovanja u prošloj godini, Čović je izdvojio 64,4 postotni rast ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda, koji su lani tako dosegli 362,9 milijuna kuna. Ulaganje u istraživanje značajno je za farmaceutski posao, kazao je Čović, jer je konkurencija izuzetno snažna pa je inovacija ili sposobnost kompanije da bude inovativna od ključne važnosti. Tako Pliva trenutno ima tri kemijska entiteta na kliničkim ispitivanjima u Europskoj uniji i SAD-u, a više od 40 novih generičkih lijekova nalaze se u fazi razvoja, naglasio je. Osim istraživanja, poslovanje Plive obilježilo je i širenje na inozemnim tržištima, što preuzimanjem britanske farmaceutske tvrtke Dominion, što povećanjem prodaje na tržištima regije. Tako je Pliva na svom najvećem stranom tržištu, u Poljskoj ostvarila porast prodaje za 24,8 posto, na 353,2 milijuna kuna. Rusko tržište, s prodajom od 111,1 milijunom kuna i rastom od 93 posto, postalo je treće inozemno tržište dok je u Češkoj, zahvaljujući akviziciji Lacheme, ostvaren rast prodaje lijekova na recept za čak 178 posto, na 74,1 milijun kuna. Lani je Pliva nastavila i sa koncentracijom na matičnu djelatnost, pa je tako, nakon Cedevite i Neve, osamostaljeno poslovno područje Veterina i agrar, registracijom nove tvrtke - Veterina d.o.o. Sve to, kazao je Čović, u skladu je s vizijom Plive kao farmaceutske kompanije koja će svojim kupcima nuditi inovativna rješenja i to na globalnom tržištu. FARMACEUTSKE TVRTKE TVRDE DA NEĆE BITI NESTAŠICE LIJEKOVA Domaće i strane farmaceutske tvrtke u Hrvatskoj tvrde da neće doći do nestašice lijekova izmjenom Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima, koji su prošli tjedan podržali svi klubovi zastupnika u Saboru. Zakonom se uvodi sustav utvrđivanje cijena lijekova u usporedbi sa cijenama iz susjednih zemalja i prema njemu bi 80 posto lijekova pojeftinilo do 20 posto. Zakon je, osim toga, podloga za donošenje Pravilnika o utvrđivanju cijena lijekova koji bi trebao biti dovršen tijekom lipnja. Nestašica lijekova naštetila bi ugledu tvrtke, izjavila je Hini voditeljica odjela za odnose s javnošću "Plive" Jasna Marić, dodavši da "Pliva" podržava uvođenje Pravilnika, jer će se time osigurati jednaki uvjeti za sve proizvođače lijekova. U "Belupu" također predviđaju da Pravilnik neće utjecati na isporuku lijekova, iako se ne slažu s odredbom po kojoj neće moći podignuti cijene onih lijekova koji su do sada bili jeftiniji nego u susjednim zemljama, izjavila je direktorica ureda za odnose s javnošću Zrinka Kos. Direktor "Krke Farme" Zagreb Mladen Pavletić istaknuo je da su oni najveći uvoznik lijekova u Hrvatskoj i da posjeduje oko 10 posto tržišta humanih lijekova, te da neće povlačiti svoje lijekove niti će biti nestašice. "Lek" iz Ljubljane ne predviđa nestašice, no moglo bi doći do povlačenja nekih lijekova što će se odlučiti nakon ekonomske analize prodaje, rekao je generalni direktor "Lek-a" u Zagrebu Alojz Pungaršek. "Lek" inače pokriva 7 posto hrvatskog tržišta lijekova. TUI I AIRTOURS ATLAS POTPISALI UGOVOR O SURADNJI Jedan od vodećih hrvatskih organizatora putovanja Atlas Airtours i TUI Centar za putovanja, član vodećeg europskog koncerna za putovanja i turističko poslovanje TUI Group, potpisali su u utorak ugovor temelj kojeg će nova putnička agencija Airtours d.o.o. biti nositelj franžize TUI-a u Hrvatskoj. Kroz TUI Centar za putovanja u Hrvatsku stiže robna marka koja garantira najvišu moguću kvalitetu usluga, i to ne samo u izvedbi programa najboljih europskih touroperatora, već i prezentaciji putovanja putem prestižnih kataloga te prodaje "on line", istaknuo je direktor Atlas Airtoursa Konstantin Rešetar. TUI Centar za putovanja planira do kraja godine uključiti 15 novih partnerskih poslovnica s franšizom u Hrvatskoj i Sloveniji, čime se otvara put jačanju na srednjoeuropskom tržištu i širenju u druge države, kazao je na konferenciji za novinare predstavnik TUI Centra za putovanja Josef Peterleithner. Dodao je kako se potpisivanjem ugovora o franšizi u prodajnu mrežu uključuje Hrvatska sa dvije Airtoursove poslovnice. Preko TUI Centra za putovanja u Hrvatskoj je prošle godine ljetovalo 225.000 ljudi iz Njemačke, Austrije, Poljske, Češke i dr. OD 10. LIPNJA NOVI VOZNI RED HŽ-A Novi vozni red Hrvatskih željeznica (HŽ) koji stupa na snagu 10. lipnja i vrijedit će do 14. prosinca 2002. godine, predstavljen je u utorak na konferenciji za novinare. Kako je istaknuto, glavni je cilj HŽ-a, brzim, modernim vlakovima te povoljnim cijenama karata privući putnike. U skladu pak s Projektom restrukturiranja HŽ-a, do 2005. godine planiraju zamijeniti klasičnu vuču novim modernim vagonima kako bi se poboljšao putnički promet, a nužno je i povećanje vlakova u prigradskom prometu. Novost u voznom redu je uvođenje 'taktnog' prometa na liniji Zagreb-Vinkovci. Naime, na toj će pruzi brzi vlak voziti svaka dva sata, a vrijeme putovanja na toj relaciji trajat će dva sata i 45 minuta. U nedjelju, 10. lipnja ponovo će biti uspostavljen željeznički putnički prijevoz između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i to vlakovima prema Sarajevu i Doboju. Na konferenciji za novinare najavljene su i komercijalne povlastice u putničkom prijevozu na HŽ-ovim prugama koje će vrijediti u novom voznom redu. Nekih većih promjena u novom voznom redu neće biti u vožnji teretnih vlakova, osim što će u promet biti uvedeno još nekoliko teretnih vlakova koji će voziti na pruzi Savski Marof-Zagreb-Novska-Vinkovci-Tovarnik, koja je HŽ-ova dionica X.paneuropskog prometnog koridora. Što se tiče realizacije Projekta restrukturiranja HŽ-a, predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić je kazao, kako su predstavnici Svjetske banke optimistično ocijenili dosadašnju provedbu Projekta. Naime, čitav proces modernizacije i restrukturiranja nije pritisak od strane Svjetske banke već je to nužnost na putu prema tržišno usmjerenoj željeznici. Tako bi u skladu s Projektom do kraja godine trebalo smanjiti broj zaposlenih na 17.900 sa sadašnjih 18.535. Dio zaposlenika otići će u mirovinu, dio će se zaposliti kroz otvaranje novih mjesta unutar HŽ-a, u izdvojenim i privatiziranim dijelovima HŽ-a itd.. Također je dodao kako će ove godine biti potrebno učiniti velike napore kako bi se do 2003. godine nadoknadili zaostaci s obzirom da dobar dio projekta koje je trebala financirati Svjetska banka kasne oko dvije godine. LUDBREŠKA "OPREMA-UREĐAJI" - PODUZETNIK GODINE Ludbreška tvrtka "Oprema - Uređaji" proglašena je poduzetnikom godine u malom gospodarstvu za 2001. godinu. Proglašenje je održano u četvrtak u Šibeniku, u sklopu međunarodne konferencije o malom gospodarstvu "Ekonomije u tranziciji dijele svoja iskustva u razvoju malog i srednjeg gospodarstva". Na ovogodišnji natječaj Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo za izbor najboljeg hrvatskog poduzetnika u malom gospodarstvu, stigle su 43 prijave, a od 30 koji su ocjenjivani prema 15 kriterija (inovacije, izvoz, rast broja zaposlenih i dr.) u finale su ušle četiri tvrtke i to zagrebačka informatička tvrtka Ekobit, Oprema-Uređaji iz Ludbrega, Tvornica turbina Karlovac te proizvođač metalnih konstrukcija iz Rijeke Euromodul. Ovogodišnji natječaj treći je kojeg organiziraju Ministarstvo, Hrvatska garancijska agencija i Hrvatski savez inovatora. Natječaj je namijenjen uspješnim poduzetnicima koji imaju godišnji promet manji od 40 milijuna kuna te zapošljavaju manje od 250 ljudi, pri čemu je bitno da su izvozno orijentirani. Oprema-Uređaji iz Ludbrega bavi se proizvodnjom uređaja za hlađenje i točenje napitaka, u stopostotnom je vlasništvu zaposlenika, a danas izvozi 70 posto ukupne proizvodnje i zapošljava 104 radnika. Tvrtka se trenutačno nalazi između petog i osmog mjesta među europskim proizvođačima takve opreme, a kroz proširenje proizvodne ponude i tržišta planiraju dosegnuti četvrto mjesto. Najboljem hrvatskom poduzetniku pripala je prva nagrada u iznosu 30.000 kuna koju dodjeljuje Ministarstvo, a dobitnik ta sredstva može iskoristiti za uvođenje ISO standarda ili marketinške aktivnosti. Druge dvije nagrade, koje su dobili Ekobit i TTK, su u iznosu od 15.000 kuna koje dodjeljuje HBOR i to kroz plaćanje troškova jednog predstavljanja na sajmu, te pomoći u izradi stručnog elaborata po izboru poduzetnika pod pokroviteljstvom Hrvatske garancijske agencije. PRODAJA PROIZVODA I USLUGA KONCERNA KONČAR 384,5 MILIJUNA KUNA Koncern Končar u prva je četiri ovogodišnja mjeseca ostvario prodaju proizvoda i usluga u iznosu od 384,5 milijuna kuna (bez prodaje između povezanih društava), što je na razini ostvarenja u istom razdoblju prošle godine. Od ukupnog iznosa prodaje, 47 posto ili 181,7 milijuna kuna ostvareno je na inozemnom tržištu, što je osam posto više nego u istom lanjskom razdoblju, objavili su iz te tvrtke. Najviše je izvezeno u Nigeriju (26,5 milijuna kuna), Bosnu i Hercegovinu (18,8 milijuna kuna), Francusku (15,4 milijuna kuna), Etiopiju (13 milijuna kuna), Sloveniju (11 milijuna kuna), Švicarsku (deset milijuna kuna) i u Ujedinjene Arapske Emirate (7,6 milijuna kuna). Najveći izvoz ostvarili su Končar-Distributivni i specijalni transformatori (51 milijun kuna), Generatori i motori (28 milijuna kuna), Inženjering za energetiku i transport (21 milijun kuna), Mali električni strojevi (osam milijuna kuna), Električni rotacioni strojevi (osam milijuna kuna) i Niskonaponske sklopke i prekidači (sedam milijuna kuna). Udio tih Društava u ukupnom izvozu je 68 posto. Na domaćem je tržištu ostvarena prodaja proizvoda i usluga u visini od 202,8 milijuna kuna, što je šest posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći je kupac i dalje Hrvatska elektroprivreda s udjelom od 41 posto u ukupnoj prodaji na domaćem tržištu. Ukupno stanje zaključenih poslova na kraju travnja iznosi 519,4 milijuna kuna, što je 26 posto više u odnosu na stanje zaključenih poslova na početku godine. AGROKOR REAGIRA NA POVEZIVANJE MERCATORA I SLOBODE Slovenski Mercator i trgovačka tvrtka Sloboda iz Velike Gorice objavili su da će se kapitalno povezati. Nakon te objave o postignutom dogovoru o prodaji dionica Slobode Mercatoru, reagirao je Koncern Agrokor pismom predsjednika koncerna Ivice Todorića predsjedniku Uprave Slobode Ivici Župetiću, u kojem se među ostalim navodi kako je Agrokor "oštećen" te da mu je "nanesena izravna šteta". Posebno jer su dugogodišnji poslovni partner i kompanija koja je "javno iskazala interes za zaštitu hrvatskog tržišta i proizvodnje". Todorić u pismu navodi da im, unatoč ranije iskazanoj namjeri Koncerna za kupnju dionica Slobode, nije data prilika niti za iznošenje ponude, kao ni poslovnog plana daljnjeg razvoja Slobode. "Pretpostavljajući da bi Agrokor dionice Slobode bio spreman platiti po višoj cijeni od one koju je platio slovenski Mercator, možemo zaključiti sa su takvim razvojem događaja najvjerovatnije izravno oštećeni i dioničari Slobode", ocjenjuje Todorić u pismu. Ujedno ističe da će o tome izvijestiti javnost obzirom, kaže Todorić, na posljedice koje će prodaja Slobode Mercatoru imati na hrvatsku proizvodnju i trgovinu te potrošače, ali i zaposlenike Slobode. SLOVENSKI MERCATOR POSTAJE VLASNIKOM SLOBODE IZ VELIKE GORICE Kapitalno povezivanje trgovačke kuće Sloboda iz Velike Gorice i slovenskog Mercatora te poslovna strategija Mercatora u Hrvatskoj, bile su teme u četvrtak održane konferencije za novinare u Slobodi. Vrijednost dioničkog kapitala Slobode iznosi 16,68 milijuna njemačkih maraka, a već su u prvom krugu, rečeno je, zaključeni ugovori za 81,1 posto udjela. U narednih se mjesec dana očekuje da će Mercator postati 100 postotnim vlasnikom Slobode. Cjelokupan projekt preuzimanja većinskog paketa dionica Slobode, istaknuto je, bio je zaokružen za nepuna dva mjeseca, a od preuzetog društva Mercator očekuje da će se ono što prije uskladiti, odnosno preuzeti način i pravila poslovanja koja važe za sva Mercatorova trgovačka društva. Na pitanje novinara i komentar pisma što mu ga je uputio predsjednik Uprave koncerna Agrokor Ivica Todorić, a u kojem se navodi da je spomenutim povezivanjem Agrokor "oštećen" te da mu je nanesena "izravna šteta", predsjednik Uprave Slobode Ivica Župetić je kazao kako su vođeni razgovori sa Agrokorom, ali nikakvih konkretnih ponuda sa njihove strane nije bilo. Todorić je naime u pismu naveo kako Agrokoru nije data prilika za iznošenje ponude za kupnju dionica Slobode, kao ni poslovnog plana daljnjeg razvoja te tvrtke. Govoreći o poslovanju i planovima Mercatora u Hrvatskoj, predsjednik Uprave te tvrtke Zoran Janković je istaknuo kako i u ovoj godini tvrtka nastavlja s realizacijom investicijskog plana ulaganja. Tako je trenutačno u tijeku gradnja prvog Mercatorovog centra u Zagrebu, a nakon stjecanja dozvola za gradnju počet će se i sa izgradnjom centara u Rijeci, Splitu te još jednog u Zagrebu. Za investicije u Hrvatskoj kroz nekoliko godina namijenjeno je 300 milijuna njemačkih maraka, a planira se zapošljavanje ukupno 1600 djelatnika te ostvarenje najmanje 500 milijuna maraka prometa godišnje. Također, kazao je Janković, ove se godine u Hrvatskoj planira osnovati Mercator Hrvatska pod kojeg će spadati Mercator Centar Pula kao i kapitalno povezano društvo Sloboda iz Velike Gorice. Sjedište društva bit će u Velikoj Gorici. Janković je istaknuo i kako je strateški cilj Mercatora postati vodećim trgovačkim lancem ne samo u Sloveniji, već i u Hrvatskoj, BiH i Jugoslaviji, a do 2003. godine svrstati se među 200 najvećih trgovačkih društava na svijetu. U ovoj godini Mercator planira ostvariti 36 milijuna maraka dobiti, a vrijednost dugoročnih investicija za ovu godinu iznosit će 18 milijuna maraka. PEVEC OTVORIO NOVI PRODAJNI PROSTOR U KOPRIVNICI Bjelovarska tvrtka Pevec otvorila je u ponedjeljak novi prodajni prostor u Koprivnici, veličine 4500 četvornih metara, smješten u industrijskoj zoni Danica. U spomenutom će se objektu prodavati svi artikli osim prehrambenih i tekstilnih, njih oko 40 tisuća. Dobavljači su pretežito domaći, njih više od 250 te 40 inozemnih. Pevec je u Koprivnici zaposlio 40 djelatnika pa ih u tom gradu radi ukupno 50, a u čitavoj Hrvatskoj 440, na deset prodajnih mjesta u Bjelovaru, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Kutini, Varaždinu i Koprivnici. Kako je istaknuo direktor tvrtke Zdravko Pevec, objekt u Koprivnici otvoren je kao odgovor dolasku stranih trgovačkih kuća, a namjera je poslovodstva tvrtke vratiti domaće kupce. PANONSKA PIVOVARA PLANIRA POVEĆATI SADAŠNJU PROIZVODNJU Poslovodstvo Panonske pivovare zadovoljno je sa financijskim rezultatom svoga poslovanja, no nije zadovoljno razinom proizvodnje, pa sadašnju proizvodnju žele povećati pet do deset posto. Na konferenciji za novinare Panonska je pivovara u ponedjeljak predstavila novu ambalažu punjenja svoga piva Kaj, koje ima značajnu prodaju u regiji Zagorja i Međimurja. Po ocjeni direktora Ivana Galovića, Panonska pivovara se po proizvodnji nalazi na razini prosjeka pivarske industrije Hrvatske. Smatra da hrvatska pivarska industrija ima prostora za rast, što znači da bi se mogla povećati proizvodnja svih pivovara, koja danas iznosi 3,5 milijuna hektolitara godišnje. Iz tih je razloga većinski vlasnik Panonske pivovare zainteresiran za širenje prodaje na jugoistoku Europe, a posebno u Hrvatskoj. MICROSOFT HRVATSKA PREDSTAVIO SOFTVER OFFICE XP Tvrtka Microsoft Hrvatska predstavila je u ponedjeljak na konferenciji za novinare svoj novi proizvod - računalni program Microsoft Office XP, koji je od danas, svega nekoliko dana nakon svjetske premijere u Sjedinjenim Američkim Državama, dostupan hrvatskom tržištu. Taj računalni program, kako ističu iz Microsofta, donosi inovacije puput pametnih natuknica koje se pojavljuju na zaslonu dok se radi u tom programu, ima mogućnost glasovnih funkcija, te ima i niz mogućnosti koje korisnicima omogućavaju lakše pronalaženje raznih funkcija i bolje iskoriste sami proizvod. Office XP trenutačno je dostupan u 15 zemalja, a ove se jeseni očekuje i njegova lokalizirana verzija za Hrvatsku, odnosno program Office XP preveden na hrvatski jezik. Iz Microsfota su najavili kako pripremaju i prvi operativni sustav preveden na hrvatski, a bit će to XP verzija Windowsa. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA MINISTAR TUŠEK S NIZOZEMCIMA O OTVARANJU PLOVNIH PUTOVA Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek primio je u posjet u utorak Monique De Vries, zamjenicu ministrice prometa, javnih radova i vodnog gospodarstva Kraljevine Nizozemske, s kojom je razgovarao o stanju i razvitku hrvatskih riječnih plovnih putova. De Vries je Hrvatskoj ponudila pomoć Nizozemske koja na tom području ima velika iskustva. Otvaranje plovnog puta Save do Beograda, uređivanje polovnih putova na sve tri rijeke koje prolaze kroz Hrvatsku, a dio su međunarodnih plovnih putova (Drava, Sava, Dunav) i obnova luka Osijek, Slavonski Brod, Vukovar i Sisak te izgradnja kanala Dunav -Sava između Vukovara i Šamca, strateški su ciljevi Hrvatske u razvitku putova unutrašnje plovidbe do 2015. godine, rekao je tom prigodom ministar Tušek. Naglasio je kako je namjera Hrvatske da se izgradnja kanala i na njemu nove luke Vukovar povjeri međunarodnom konzorciju budući da je riječ o investiciji oko 850 milijuna američkih dolara. Osobito zadovoljstvo nizozemska doministrica De Vries izrazila je restrukturiranjem Hrvatskih željeznica, a ministar Tušek zahvalio je Nizozemskoj na pomoći koju su pružili HŽ-u u tom procesu. AMERIKANCI ZAINTERESIRANI ZA SURADNJU S HRVATSKIM PODUZETNICIMA Predstavnici američke Trgovinske komore koji su sudjelovali 1. i 2. lipnja na 8. godišnjoj konvenciji Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla (NFCA) zainteresirani su za suradnju sa hrvatskim poduzetnicima, objavilo je Ministarstvo za obrt malo i srednje poduzetništvo (MOMSP). Na toj je konvenciji sudjelovao i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek koji je u Washingtonu boravio od 1. do 4. lipnja. Pecek je istaknuo kao su i američki Hrvati pokazali velik interes za ulaganja u malo gospodarstvo Hrvatske, posebice u turizam i poljoprivredu, a ministar je brojnim uzvanicima konvencije predstavio Vladine programe razvoja i privatizacije te programe poticanja malog poduzetništva. Predstavnik američke Trgovinske komore Mark van Fleet predstavio je Business partnering program, u čijem su središtu mala i srednja poduzeća koja traže partnere za međunarodnu suradnju. Program se uspješno provodi u Tajlandu, Egiptu i Singapuru, a kako je istaknuo Fleet, velik je interes Amerikanaca i za suradnju s Hrvatskom. Američka Trgovinska komora stoga traži pomoć hrvatske strane, a jedan od modela primjene ovog programa je i predstavljanje domaćih tvrtki na Internetu. Tijekom boravka u SAD-u ministar Pecek je razgovarao i sa predstavnicima američke državne agencije za malo gospodarstvo (U.S. Small Business Administration). Prema Pecekovim riječima, postoje velike sličnosti u načinu rada i programima SBA i MOMSP-a. Amerikanci su, naglasio je jedan od čelnika SBA John Whitmore, posebno pohvalili napore Ministarstva u cilju smanjenja plaćanja lokalnih poreza i naknada poduzetnicima te ocijenili ih naprednijim u odnosu na stanje u SAD-u. HRVATSKA NEĆE PREBIJATI KLIRINŠKI DUG PREMA ČEŠKOJ S UDJELOM U HOTELIMA Klirinški dug Hrvatske prema Češkoj iznosi 2,5 milijuna dolara ali ga Hrvatskea ne želi prebijati za češki udio u vlasništvu nad hotelima rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski premijer Ivica Račan nakon susreta sa češkim kolegom Milošem Zemanom. Češki premijer na čelu državnog izaslanstva u srijedu je počeo trodnevni službeni posjet Hrvatskoj tijekom kojega će posjetiti i Dubrovnik. "Klirinški dug želimo realizirati u novcu, a ne u vlasničkim odnosima u turizmu no stimuliramo i forsiramo suradnju s češkom stranom oko njihovih mogućih ulaganja u naš turizam" rekao je Račan u zajedničkoj izjavi za novinare nakon sastanka. Način rješavanja klirinškog duga predmet je Sporazuma koji su uoči izjave za novinare potpisala dvojica predsjednika vlada, a osim njega potpisan je i Sporazum o suradnji dviju zemalja u području kulture, prosvjete i znanosti. Velik dio razgovora, potvrdio je hrvatski premijer bio je posvećen načinima kojima bi se tako dobri politički odnosi mogli oploditi i u gospodaraskoj suradnji. Jer sadašnja trgovinska razmjena od 200 milijuna dolara ne zadovoljava ni jednu stranu. Tome će uvelike pomoći potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Češkom do kojeg će doći ubrzo. Nakon njegova, kako je rekao Račan, "vrlo brzog parafiranja". Češka je zainteresirana za proces privatizacije u Hrvatskoj, a dvojica premijera razgovarala su i o suradnji u području turizma i prometa te o češkoj ulozi u revitalizaciji Luke Rijeka. Miloš Zeman novinarima je rekao da je, osim o političkim i gospodarskim, s hrvatskim premijerom razgovarao i o "običnim kulturnim odnosima koji imaju sjajnu tradiciju". RAZGOVORI ČEŠKIH I HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA U sklopu posjeta predsjednika Vlade Češke Republike Miloša Zemana Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održan je i Hrvatsko-češki gospodarski forum te individualni razgovori gospodarstvenika obiju zemlja. Hrvatska i Češka tradicionalni su gospodarski partneri, a nastavak uspješne suradnje moguć je u gotovo svim gospodarskim područjima, prvenstveno u turizmu, strojarstvu, elektrotehničkoj, kemijskoj, tekstilnoj, drvnoj i prehrambenoj industriji. Najveći interes češki su gospodarstvenici pokazali za sudjelovanje u projektima modernizacije gradskog prijevoza u Zagrebu (nabava tramvaja), modernizaciji i rekonstrukciji luka te zajedničkih investicija u turizam i promet. Jer, kako je istaknuto, Hrvatska je jedna od glavnih turističkih odredišta čeških turista. Veliku priliku za češke poduzetnike predstavlja i mogućnost uključivanja u projekte obnove ratom uništenih industrijskih i komunalnih objekata u sklopu Pakta o stabilnosti. Hrvatska je predložila popis 39 projekata odobrenih od strane Vlade, a većina ih se odnosi na rekonstrukciju i razvitak prometne infrastrukture. Inače, u prva je tri mjeseca iz Hrvatske u Češku izvezeno robe vrijedne 8,3 milijuna američkih dolara, što je 31 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz iz Češke povećan 20,7 posto, na 43,1 milijun dolara. Deficit Hrvatske u robnoj razmjeni s Češkom tijekom spomenutog razdoblja povećan je 18 posto. Na individualnim susretima sa češke strane sudjeluju predstavnici 20-tak, a s hrvatske strane 50-tak tvrtki, među kojima primjerice Zagrebačke banke, Željezare Sisak, HŽ-a, JANAF-a, Đuro Đaković, Luke Rijeka, Generalturista idr.. U SISKU OSNOVANA AGENCIJA ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ (LEDA) Potporom Europske unije (EU) u Sisku je u utorak osnovana Agencija za lokalni ekonomski razvoj (LEDA), treća u Hrvatskoj, koja će kroz Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) unapređivati gospodarski razvoj na tom području. Svečanosti u Gradskoj vijećnici Siska, uz gradonačelnika Dinka Pintarića i sisačko- moslavačkog župana Đuru Brodarca, bili su nazočni veleposlanik Europske komisije u Hrvatskoj Per Vinther i stalni predstavnik UNDP u Hrvatskoj Cornelis Klein. Vinther je istaknuo da je Europska unija investirala značajna sredstva u obnovu stambenog fonda i infrastrukturu u Sisačko-moslavačkoj županiji, a putem novoosnovane Agencije za lokalni ekonomski razvojn u Sisku učinit će još više na normalizaciji života na područjima stradalima u ratu, na poboljšanju uvjeta života. LEDA će svoju aktivnost, napomenuo je Vinther, usredotočiti na pomoć malim i srednjim poduzećima koja će postati nositelji gospodarskog razvoja tog područja. O radu UNDP-a u Hrvatskoj govorio je njegov stalni predstavnik u Hrvatskoj Klein koji je pozdravio osnivanje LEDE u Sisku, ocijenivši da se takve agencije do sada pokazale kao učinkoviti i pravi partner u ekonomskom razvoju, rješavanju mnogih zajedničkih problema koji se javljaju u zemljama pogođenim ratom, s uništenim gospodarstvom i infrastrukturom, nepovoljnom demografskom situacijom i visokom stopom nezaposlenosti. TALIJANSKI PODUZETNICI ZAINTERESIRANI ZA POSLOVANJE U HRVATSKOJ I SLOVENIJI Oko 40 posto poduzeća iz sjeveroistočne Italije spremno je raširiti svoju poslovnu aktivnost na područje Hrvatske i Slovenije koje doživljavaju kao svoje nove "obećane zemlje", a pet posto to je već učinilo, pokazalo je istraživanje Zaklade Sjeveroistok (Fundazione Nordeset) izvedeno u 600 tvrtki u pokrajini Friuli- Giulia čije rezultate je u srijedu objavio tršćanski Il Piccolo. Čak 39,7 posto poduzetnika spremno je djelomično ili u potpunosti prebaciti svoju poslovnu aktivnost u Sloveniji ili Hrvatsku, a više od polovice - 52,8 posto najradije bi svoje pogone otvorilo na području Istre. Pri tome talijanski poduzetnici veliku ulogu pripisuju mogućnostima koje se za njih otvaraju u procesu približavanja Slovenije i Hrvatske Europskoj uniji. Kao glavne motive za to navode manje troškove radne snage i administracije, ali i druge momente i nadaju se da će se njihov jači prodor prema istoku potpomoći i državnim sredstvima bilo iz Rima bilo preko Bruxellesa. Skoro 90 posto ispitanih firmi glavne nedostatke vidi u problemima infrastrukturnih veza prema istoku, a ulogu Trsta većina vidi ne u njegovoj lučkoj funkciji nego kao mjesta za konzultantske i tehnološke usluge u sklopu širenja Europske unije prema istoku i jugoistoku. Talijanski su poduzetnici u prvom redu spremni prekogranično poslovanje usmjeriti u stvaranje mreže malih i srednjih poduzeća po uspješnom modelu iz sjeverne Italije. IDUĆI TJEDAN SUSRET FIŽULIĆA I POTPREDSJEDNIKA VLADE SRJ LABUSA Ministar gospodarstva Goranko Fižulić sastat će se 13. lipnja u Beogradu s potpredsjednikom Vlade SR Jugoslavije i saveznim ministrom za ekonomske odnose s inozemstvom Miroljubom Labusom, priopćeno je danas iz Ministarstva gospodarstva. Teme razgovora biti će stvaranje institucionalnog okvira za gospodarsku suradnju između dviju zemalja i mogućnosti daljnje suradnje na tom području. Među ostalim, razgovarat će se i o mogućnostima liberalizacije trgovine te pronalaženju zajedničkog pristupa u rješavanju pitanja klirinškog duga između Hrvatske i Jugoslavije. KRAJEM LIPNJA HRVATSKA PRIDRUŽENI ČLAN JAA Krajem lipnja Hrvatska bi trebala postati pridruženim članom europske zrakoplovne vlasti "Joint Aviation Authority" (JAA), istaknuo je pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza za zračni promet Boris Smrečki u ponedjeljak na prezentaciji povodom skorog primanja Hrvatske u JAA. Pristup Hrvatske JAA, dodao je, jedan je od uvjeta za članstvo naše zemlje u Europskoj uniji, a dodatno jamči visoke sigurnosne standarde u zrakoplovstvu te olakšava inozemna ulaganja u sve sektore zrakoplovstva (od komercijalnog školovanja zrakoplovno-tehničkog osoblja, otvaranja središta za održavanje zrakoplova itd.). Punopravni član JAA Hrvatska bi, kazao je Smrečki, trebala postati krajem iduće, odnosno početkom 2003. godine, što je uspjeh, jer je primjerice Sloveniji za to bilo potrebno deset godina. 6. SINDIKATI SINDIKAT METALACA HRVATSKE NE PRIHVAĆA SMANJENJE PRAVA RADNIKA U BRODOGRADNJI Predstavanici Sindikata metalaca Hrvatske iz brodogradilišta Uljanik, Brodotrogir, Brodosplit i riječkoga Trećeg maja rekli su u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Splitu da neće pristati na smanjenje prava brodograđevnih radnika u pregovorima o novom kolektivnom ugovoru, te da traže "razumno" povećanje plaća. Predstavnici Sindikata su rekli kako su izviješćeni da poslodavci pripremaju kolektivni ugovor koji predviđa znatno smanjenje sadašnjih prava brodograđevnih radnika. Sindikalisti svih hrvatskih brodogradilišta sami će izraditi kolektivni ugovor, i to na temelju sadašnjega, i svoju verziju poslati poslodavcu, rekli su metalci, ustvrdivši da ispod sadašnjih minimalnih prava neće ići. SINDIKAT TRGOVINE TRAŽI DONOŠENJE ZAKONA O RADNOM VREMENU U TRGOVINI Sindikat trgovine Hrvatske priopćio je krajem prošloga tjedna da će Hrvatskom saboru predložiti svoj tekst Zakona o radnom vremenu u trgovini, budući da je Ministarstvo gospodarstva predložilo Vladi da odustane od trećeg saborskog čitanja prijedloga tog zakona. Vladin je prijedlog u prethodna dva čitanja pretrpio niz kritika sindikalaca, Udruge poslodavaca i obrtničkih komora, nakon čega je Ministarstvo gospodarstva predložilo da pitanje radnog vremena u trgovini uređuje lokalna uprava i samouprava. Sindikat trgovine se tome protivi i traži da se to pitanje uredi općim pravnim aktom, koji će umanjiti mogućnost da lokalne vlasti zlorabljuju radnike zaposlene u trgovini. Uz donošenje tog zakona, prioritetnim zadatkom sindikat smatra i registriranje trgovine kao poduzeća, a ne kao obrta, rješavanje statusa zaposlenih na štandovima, te propisivanje potrebne stručne spreme u trgovini. SINDIKALCI TZV. VINILNOG LANCA TRAŽE OČITOVANJE VLADE O PONUDI STRANOG ULAGAČA Sindikalne podružnice poduzeća "Dioki", "Polikem" i "Adriavinil", tzv. vinilnog lanca, zatražile su od Vlade očitovanje o ponudi stranog ulagača vrijednoj oko 600 milijuna njemačkih maraka, tvrdeći da Vlada više od godinu dana nije odgovorila na tu ponudu, priopćeno je u četvrtak iz Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala. Sindikalne podružnice poduzeća "Dioki" iz Krka, zadarskog "Polikema" i "Adriavinila" iz Kaštel Sućurca traže od Vlade hitno razmatranje stanja u tim poduzećima i očitovanje o ponudi stranog ulagača kojom bi se, kako tvrde, osigurao nastavak proizvodnje. Prihvaćanjem ponude, koju je ulagač iz Njemačke ponudio još u svibnju prošle godine, sačuvalo bi se tisuću radnih mjesta i otvorilo još toliko novih, tvrde sindikalci. No, upozoravaju da država, kao većinski vlasnik, već više od godinu dana ne odgovora na ponudu. Sindikalci upozoravaju da je industrijska grana prerade plastičnih masa pred potpunim gašenjem jer "Adriavinil" ne radi dvije godine, a u "Polikemu" je pokrenut stečajni postupak, pa bi se Hrvatska mogla svrstati među rijetke europske zemlje bez te proizvodnje. Predsjednik Sindikata energetike, kemije i nemetala Ivan Tomac rekao je za Hinu kako je 600 milijuna njemačkih maraka ponudila njemačka tvrtka "Kemocomplex". Dodao je kako je po njegovim saznanjima ponudu uputila i njemačka tvrtka "Lendmark", no da ne zna o kojem iznosu je riječ. VLADA I SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI NISU POSTIGLI DOGOVOR OKO OSNOVICE ZA PLAĆE Predstavnici Vlade i sindikata javnih službi u srijedu na sastanku u Vladi nisu postigli dogovor oko osnovice za plaće, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Vlada će u skladu sa Zakonom o plaćama u javnim službama, čl. 5., to pitanje urediti svojojm odlukom o visini osnovice u iznosu 4.232,43 kuna. Nastavak razgovora o usklađivanju kolektivnih ugovora planira se sljedeći tjedan. SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBI ODBILI OSNOVICU OD 4.232 KUNE, NEKI PRIJETE ŠTRAJKOM Tri sindikata državnih službenika u srijedu su na sastanku sa zamjenikom premijera Goranom Granićem odbili su osnovicu od 4.232 kune za plaće državnih službenika, dok će sljedećeg tjedna početi pregovore s Vladom o ostalim materijalnim pravima. Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Ivica Ihas procjenjuje da će plaće zaposlenih u državnim službama primjenom nove osnovice pasti u prosjeku za 11 posto, a nekima čak i za 32 posto. S Granićem je dogovoreno da se već sljedećeg tjedna formiraju pregovarački odbori Vlade i sindikata koji će u roku od mjesec dana započeti pregovore o novom temeljnom kolektivnom ugovoru za državne i javne službenike, kazao je Ihas, dok bi se specifična prava svake službe uredila posebnim aneksima tom ugovoru. U Vladinom priopćenju nakon sastanka sa sindikatima stoji kako će Vlada, unatoč nepostizanju dogovora sa sindikatima, "pitanje osnovice urediti na temelju prethodne odluke o visini osnovice od 4.232 kune". SINDIKATI DOGOVORILI S HP-OM UVEĆANJE MASE PLAĆA ZA PET POSTO Sindikati Hrvatske pošte (HP) nakon tri mjeseca prosvjeda i pregovora dogovorili su s Nadzornim odborom i Upravom HP-a da se ovogodišnja masa za plaće, u odnosu na prvi prijedlog Uprave, uveća za pet posto, a dio sredstava za tu namjenu namiri iz HP-ovog duga radnicama. Republički sindikat radnika HPT-a i Hrvatski sindikat pošte priopćili su u srijedu da je Uprava time priznala dug pa su stvoreni preduvjeti za nastavak pregovora o novom kolektivnom ugovoru koji bi trebali početi sljedećeg tjedna. 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI PRIVATIZACIJA INE I HEP-A 2002. Premijer Ivica Račan najavio je u četvrtak da će zakoni o privatizaciji INE i HEP-a na jesen u saborsku proceduru, dok bi sama privatizacija trebala početi 2002. pri čemu očekuje da će modeli uključivati i uvrštenje dionica tih tvrtki na burzu, s ciljem transparentnosti privatizacije i poticanja domaćeg tržišta kapitala. Račan je u govoru na otvaranju međunarodne konferencije u povodu 10. godišnjice Zagrebačke burze izdvojio privatizaciju javnih poduzeća kao jedan od snažnih pokretača razvoja tržišta. Čeka se oporavak telekomunikacijskog sektora kako bi se nastavila privatizacija HT-a, što bi, kaže premijer, omogućilo i javnu ponudu dionica HT-a i vrlo pozitivno utjecalo i na Zagrebačku burzu. Podsjetio je da su nedavno objavljeni natječaji za savjetnike za privatizaciju JANAF-a i Croatia osiguranja, a najavio je i poboljšanje zakonske regulative tržišta kapitala. Kao čvrsto opredjeljenje Vlade, Račan je istaknuo provođenje reformi, koje označava najvažnijom odrednicom svoje Vlade, te osiguranje makroekonomske i političke stabilnosti, što je važno i za funkcioniranje tržišta kapitala. Vladin cilj je jasan - oživljavanje burzovnog trgovanja, a tomu bi trebali pridonijeti i približavanje europskim integracijama i prilagodba hrvatskog financijskog sustava europskom, kazao je. Vladina je želja da strani ulagači lakše, brže i sigurnije ulažu u hrvatske vrijednosne papire, a za to Račan smatra nužnim povećati ponudu dionica na burzi. "Veća ponuda kvalitetnih dionica i obveznica od velike je važnosti za daljnji razvoj cjelokupnog gospodarstva", kazao je. Vladinu spremnost za to potkrepljuje uvrštenjem na Burzu obveznica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dviju obveznica Državne agencije za sanaciju banaka, trgovanje na burzi dionicama iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Zagrebačka burza svoju 10. godišnjicu obilježava dvodnevnom međunarodnom konferencijom "Financijski sustav, financijska tržišta i njihova važnost za gospodarski rast". Otvaranje u zagrebačkom hotelu Intercontinental bilo je i prilika za dodjelu tradicionalnih nagrada za izuzetan doprinos razvoju Zagrebačke burze. Njih su ove godine dobile sve četiri tvrtke uvrštene u I. kotaciju Burze - Zagrebačka banka, Pliva, Podravka i Viktor Lenac, te HFP, ICF, te više pojedinaca. Nagradu za najboljeg bankarskog brokera dobili su ZB Brokeri, dok je najbolji privatni broker tvrtka Auctor. RADIONICE O MALOM PODUZETNIŠTVU U sklopu Međunarodne konferencije o malom gospodarstvu i Petom nacionalnom savjetovanju o malom gospodarstvu, koji su u četvrtka otvoreni u Šibeniku, održano je pet radionica (workshopova) sa nizom tema o inovacijama, kreditiranju, institucionalnoj podršci i dr. u malom i srednjem gospodarstvu. Ideje i inovacije važan su dio razvoja malog i srednjeg gospodarstva, a tijekom prošle godine Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo pokrenulo je program Komercijalizacije inovacija, namijenjen uspješnim inovatorima, istaknuto je na radionici o toj temi. Program se provodio u dva dijela i to pružanju bespovratne potpore i kreditiranju u suradnji s Zagrebačkom bankom, a na prošlogodišnji natječaj za dodjelu potpore prijavilo se 136 inovatora. Dodijeljena je 71 potpora, u iznosu od 2,17 milijuna kuna. 8. POSEBAN PRILOG POČETKOM 2002. OKO 85 POSTO RAZMJENE U REŽIMU SLOBODNE TRGOVINE Hrvatska dosad ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i Makedonijom, koji se primjenjuju, već su parafirani i u lipnju ili na jesen bit će potpisani i Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, ugovori o slobodnoj trgovini s EFTA-om, Češkom i Slovačkom te još nekim državama. Početkom iduće godine, kada bi se počeli primjenjivati ti ugovori o slobodnoj trgovini, te u trgovačkom dijelu i ugovor s EU-om, najmanje 85 posto vanjskotrgovačke razmjene Hrvatske bilo bi u režimu slobodne trgovine, istaknula je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Podsjetila je da je ugovor s Makedonijom potpisan u svibnju, a počeo se primjenjivati u lipnju 1997., sa Slovenijom je potpisan krajem te godine i primjenjuje se od početka 1998., s BiH je potpisan 19. prosinca 2000. i primjenjuje se od početka 2001., a ugovor s Mađarskom, potpisan 22. veljače ove godine, primjenjuje se od 1. travnja. Idući ugovor o slobodnoj trgovini koji bi se trebao potpisati je onaj s EFTA-om (Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška). Taj je ugovor parafiran 23. veljače ove godine, bit će potpisan 21. lipnja u Vaduzu, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2002. Krajem travnja parafirani su i ugovori sa Češkom i Slovačkom, njihovo se potpisivanje, kaže Spevec, očekuje na jesen, a počeli bi se primjenjivati također 1. siječnja 2002. Završeni su i pregovori s Poljskom, s kojom bi se idućih mjeseci trebao potpisati ugovor o slobodnoj trgovini. No, zasad je teško reći kada će se on početi primjenjivati. Naime, Poljska ne poznaje institut privremene primjene takvih ugovora, nego to vezuje za ratifikaciju u parlamentima. Tako bi primjena ugovora s Poljskom, očekuje Spevec, mogla početi u veljači ili ožujku 2002. Spevec ističe da su u tijeku i pregovori s Rumunjskom i Bugarskom, koji bi mogli završiti na jesen. Usporedno sa završetkom pregovora s tim dvjema posljednjim zemljama CEFTA-e Hrvatska bi zatražila i pristup CEFTA-i. Hrvatskoj je ipak najvažniji Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om jer na zemlje EU-a otpada 55 posto njezine vanjskotrgovačke razmjene. Taj je Ugovor parafiran 14. svibnja, očekuje se da će se potpisati na jesen, a postao bi valjan nakon ratifikacije u parlamentima svih zemalja članica EU-a i ratifikacije u Hrvatskome saboru. No, prigodom samog potpisivanja na jesen potpisao bi se i tzv. privremeni sporazum koji bi omogućio da se trgovačke odredbe i one o transportu iz glavnog Ugovora počnu primjenjivati početkom 2002. Sve bi to trebalo pridonijeti širem tržištu za hrvatske proizvode. Hrvatska, kaže Spevec, želi stvoriti otvoreno gospodarstvo integrirano u Europu, proširiti tržište gospodarstvenicima kako bi im se omogućilo da povećaju izvoz. Hrvatsko tržište sa 4,3 milijuna ljudi je premalo da bi osiguralo bilo kome profitabilnu proizvodnju, ističe Spevec. Na državi je, dodaje, s jedne strane, stvaranje uvjeta za konkurentnu proizvodnju, smanjenje troškova proizvodnje, porezne presije, doprinosa, te s druge strane otvaranje tržišta. Stoga je na državi da učini što i drugi - da se uključi u europsku slobodnu trgovinu, s EU-om preko ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, ugovorima o slobodnoj trgovini u regiji, te uključivanjem u CEFTA- u. Kao vrlo važan cilj Spevec ističe i želju Hrvatske da se uključi u paneuropska pravila o porijeklu, koja omogućuju tzv. dijagonalnu kumulaciju porijekla. U taj je sporazum uključeno 29 država - zemlje EU-a, CEFTA-e, Baltičke zemlje, Turska i Izrael, a za uključenje i Hrvatska mora imati ugovore o slobodnoj trgovini sa svima njima. Baltičkim je zemljama Hrvatska već ponudila "draft" ugovora i s njima se početak pregovora očekuje na jesen, a zanimanje je pokazala i izraelska strana, kaže Spevec. S obzirom na to da su pravila o porijeklu vrlo stroga, uključenje u paneuropska pravila o porijeklu omogućilo bi da proizvod proizveden u Hrvatskoj od sirovine iz neke od tih 29 zemalja stječe pravo na porijeklo, a time i na preferencijal. Kao primjer Spevec navodi tekstilne proizvode. Na primjer - hlače koje se proizvode u Hrvatskoj, a za koje je tkanina uvezena iz Njemačke, nemaju hrvatsko porijeklo, pa pri izvozu u Mađarsku nemaju pravo na preferencijal. Uključenjem pak u paneuropska pravila, i taj bi proizvod imao pravo na porijeklo i mogao bi se izvoziti po preferencijalnim uvjetima. U daljnje ciljeve Spevec ubraja i početak pregovora sa zemljama tzv. Barselonske grupe, inicijative koja bi obuhvatila države jugoistočne Europe i Mediterana. Za Hrvatsku bi to značilo i sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom, s kojom su pregovori pri kraju, a posljednji krug razgovora održat će se u lipnju ili početkom srpnja u Zagrebu. U toj su inicijativi još i Malta i Izrael, te u daljnjoj perspektivi Egipat, Tunis i Maroko, a obuhvatila bi i Jordan i Siriju. 74 POSTO JUGOSLAVENA POZITIVNO OCJENJUJE HRVATSKE PROIZVODE Jugoslavensko tržište ima prilično pozitivan stav prema proizvodima iz Hrvatske, a pozitivnu ocjenu (odličan-vrlo dobar- dobar) za hrvatske proizvode daje oko 74 posto građana Jugoslavije. Rezultat je to u utorak prezentiranog istraživanja koje je GfK Centra za istraživanje tržišta proveo u travnju (u suradnji s istraživačkom kućom SMMRI iz Beograda) za potrebe grupe hrvatskih proizvođača i Hrvatske gospodarske komore. Istraživanje javnog mijenja o imageu hrvatskih proizvoda u SRJ obavljeno je na nacionalnom reprezentativnom uzorku (bez teritorija Kosova i Metohije) od 1387 kućanstava, metodom osobnog anketiranja. Od ukupnog broja ispitanika 34 posto ih hrvatske proizvode ocjenjuje odličnima i vrlo dobrima, 40 posto dobrima, dok je negativnu ocjenu (ne naročiti i loši) dalo ukupno 17 posto ispitanika. U pozitivnim su ocjenama nešto jače zastupljene žene, mlađe osobe, ispitanici s visokom i višom školskom spremom te stanovništvo Crne Gore i Vojvodine, dok negativne ocijene prevladavaju kod muškaraca u centralnoj Srbiji te stanovništva starije dobi i nižeg obrazovanja, istaknuo je direktor GfK Centra za istraživanje Dinko Svetopetrić. Dodao je kako povoljno mišljenje o hrvatskim proizvodima i proizvođačima najbolje ilustriraju tvrdnje da su hrvatski proizvodi kvalitetni (74 posto ispitanika), imaju dobro pakiranje (64 posto), moderni su (48 posto), bolji su od domaćih (40 posto). Istodobno dvije tvrdnje koje se značajno ističu u negativnom smjeru pokazuju da 68 posto ispitanika hrvatske proizvode smatra lošijim od stranih tj. zapadnih proizvoda, dok ih 48 posto drži da su preskupi. Izrazitu želju za kupovinom hrvatskih proizvoda iskazuje šest posto populacije, a još 37 posto se izjašnjava da će vjerojatno trošiti hrvatske proizvode, dok gotovo još toliko (38 posto) ističe da nema ništa protiv hrvatskih proizvoda ali ne zna da li će ih trošiti. U spontanom prisjećanju/poznavanju proizvoda iz Hrvatske (navedeno ih je oko stotinjak proizvoda, marki, proizvođača) na prvih se deset mjesta nalaze Kraš (47 posto ispitanika), Podravka (29 posto) Gavrilović (28 posto), Cedevita (25 posto), a potom Končar, Pliva, Franck, Saponia, Badel, TDR itd. Rezultati su bili daleko bolji kada se ispitanike podsjetilo na neko od proizvoda ili proizvođača iz Hrvatske. Želja za kupnjom proizvoda iz Hrvatske (izjave uz prisjećanje) najveća je za Vegetom (44 posto), Fax Helizimom (33 posto), Franck kavom (32 posto), Podravka juhama (32 posto) Kraševom bajaderom (31 posto) itd. Rezultati istraživanja, uzlazni trendovi u vanjsko-trgovinskoj razmjeni sa SRJ, te nedavni iznimno uspješan nastup hrvatskih tvrtki na Novosadskom poljoprivrednom sajmu, i Sajmu tehnike u Beogradu, pokazuju koliko je to tržište značajno za Hrvatsku, istaknuo je direktor sektora trgovine u HGK Ruđer Friganović. U prva tri mjeseca ove godine Hrvatska je izvezla u SRJ robe za 40 milijuna dolara (četiri puta više nego u prva tri mjeseca 2000.), dok je uvoz iz SRJ porastao sa četiri na 12 milijuna dolara.