VOA 6. VI. STRANA POMOĆ BALKANU

GLAS AMERIKE - VOA 6. VII. 2001. Tijekom sljedećih šest godina ukupna pomoć za Balkan mogla bi premašiti 11 milijardi dolara, ali neki stručnjaci kažu da to neće biti dovoljno. Prilog Barryja Wooda. Otkako je prije dvije godine završio rat na Kosovu, zapadne zemlje i multilateralne organizacije koordiniraju svoju ekonomsku pomoć Balkanu kroz Pakt o stabilnosti jugoistoka Europe, čije je sjedište u Bruxellesu. Iako se strana pomoć slijeva u to područje, niti donatori, niti zemlje koje je primaju nisu posebno zadovoljni. U ožujku prošle godine, Pakt o stabilnosti primio je obećanja o izdvajanju preko dvije milijarde dolara za obnovu oslabljenih gospodarstava balkanskih zemalja. Velik dio tih sredstava trebao je biti uporabljen za takozvane hitne projekte obnove infrastrukture, odnosno cesta, elektrovoda i mostova. U izvješću objavljenom početkom mjeseca, Pakt o stabilnosti priopćio je da se već radi na 25 od 34 planirana hitna projekta. Dosada je, prema priopćenju, utrošeno oko milijardu dolara. Ova sredstva odlaze Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Makedoniji i Rumunjskoj, a uskoro će ih početi primati i Jugoslavija. Za Kosovo postoji poseban program pomoći. Iako dužnosnici Pakta o stabilnosti tvrde da se radi na onome što je obećano, neke se zemlje ne slažu s tom tvrdnjom. Ministar vanjskih poslova Bugarske požalio se da je njegova zemlja do sada primila vrlo mali dio sredstava predviđenih za hitne projekte i da se planiranje glavnog projekta - novog mosta preko Dunava - odvija puževim korakom. Bruce Hitchner, sveučilišni profesor i predsjedatelj projekta Daytonskog mirovnog sporazuma u Sjedinjenim Državama, vjeruje da se na Balkan ne upućuje dovoljno pomoći. = Mislim da mnogo investiramo u infrastrukturu. Ali izgleda da međunarodna zajednica nije posebno spremna osigurati trajnu pomoć za projekte na polju uprave i građanskog društva koji će dovršiti proces obnove. Tijekom sljedećih šest godina ukupna pomoć za Balkan mogla bi premašiti 11 milijardi dolara. Neki stručnjaci kažu da to nije dovoljno. Ali drugi podsjećaju na slabe do sada postignute rezultate i korupciju, kažu da područje Balkana ne može korisno apsorbirati tako mnogo pomoći. Sam Vaknin je ekonomist iz Skopja. = Većina pomoći koja je upućena u regiju, primjerice, četiri milijarde dolara koje je dobila Bosna i Hercegovina, jednostavno je protraćena, bilo od strane lokalnih političara ili onih koji su trebali nadzirati i namjenski trošiti ta sredstva. Stoga su donatori prilično oprezni prema ovoj 'bačvi bez dna'. Predsjedatelj Projekta Dayton Hitchner slaže se da korupcija predstavlja ozbiljan problem. = Da, korupcija je prisutna. Da, ima problema. Međutim ne možemo zato reći da s obzirom da su pojedinci pronevjerili dio pomoći i mi ih u tome nismo uhvatili, cijeloj regiji i svim stanovnicima Bosne zato treba uskratiti pomoć koja im je potrebna. Gospodin Vaknin vjeruje da su pojedini dijelovi Balkana - posebno Kosovo i Bosna i Hercegovina - već ovisni o stranoj pomoći. Prema njegovim riječima, strana ulaganja daleko su korisnija od financijske pomoći i stoga bi trebalo cijelu regiju učiniti privlačnijom stranim ulagačima. = Na Balkanu nema uobičajenih investicija. Nema razvijenih burzi, tržišta kapitala ili strategije za povlačenje iz investicija. Stoga ostaju jedino izravna ulaganja iz inozemstva. Ali sa Zapada dolazi vrlo malo stranih investicija. Većina izravnih ulaganja dolazi iz drugih balkanskih zemalja. Makedonija je, srećom, glavna meta stranim ulaganjima iz Grčke. Grčke banke, kompanije i vlada razumiju nestabilnost na Balkanu i spremni su investirati u to područje. Svjetska banka, koja zajedno s Paktom o stabilnosti koordinira pomoć regiji, priopćila je da je potrebna dodatna pomoć kako bi se potaknuo gospodarski rast i postavili temelji za strana ulaganja. Prosječni godišnji dohodak po stanovniku ovoga područja iznosi samo oko 2200 dolara, što predstavlja samo polovinu dohotka stanovnika postkomunističkih zemalja Središnje Europe. (VOA)