DE-MK-SUKOBI-Politika NJ 3.VI.-DIE ZEIT-MAKEDONIJA NJEMAČKADIE ZEITbr. 23/2001.Novi europski rat"Ne, ne opet Balkan! Europa je intervenirala, bombardirala, financirala da bi napokon stvorila mir u toj prokletoj regiji. A sada opet
prizori rata, ovaj put iz Makedonije. I opet mučno pitanje: što učiniti?Najprije pogled na razvidno. Prvo: Makedonija je neposredno pred građanskim ratom i raspadom. Drugo: svi dosadašnji pokušaji da se sukob prekine, propali su. To je nesreća i za Europu. Jer EU se u liku svojega dužnosnika za sigurnosnu i vanjsku politiku Javiera Solane silovito angažirao od izbijanja krize u ožujku. Uspio je albanske i makedonske stranke natjerati na koalicijsku vladu. Činilo se da je EU izvukao pouku iz zakazivanja u balkanskoj politici zadnjih deset godina. Želio je brzo reagirati, govoriti jednoglasno, obaviti pritisak kako bi pomogao da politika pobijedi nasilje.No u politici Zapada ipak je nedostajala presudna stvar: OVK. Solana nije želio razgovore s albanskim pobunjenicima. Još je oštrije reagirao NATO-ov glavni tajnik Robertson: 'Za
NJEMAČKA
DIE ZEIT
br. 23/2001.
Novi europski rat
"Ne, ne opet Balkan! Europa je intervenirala, bombardirala,
financirala da bi napokon stvorila mir u toj prokletoj regiji. A
sada opet prizori rata, ovaj put iz Makedonije. I opet mučno
pitanje: što učiniti?
Najprije pogled na razvidno. Prvo: Makedonija je neposredno pred
građanskim ratom i raspadom. Drugo: svi dosadašnji pokušaji da se
sukob prekine, propali su. To je nesreća i za Europu. Jer EU se u
liku svojega dužnosnika za sigurnosnu i vanjsku politiku Javiera
Solane silovito angažirao od izbijanja krize u ožujku. Uspio je
albanske i makedonske stranke natjerati na koalicijsku vladu.
Činilo se da je EU izvukao pouku iz zakazivanja u balkanskoj
politici zadnjih deset godina. Želio je brzo reagirati, govoriti
jednoglasno, obaviti pritisak kako bi pomogao da politika pobijedi
nasilje.
No u politici Zapada ipak je nedostajala presudna stvar: OVK.
Solana nije želio razgovore s albanskim pobunjenicima. Još je
oštrije reagirao NATO-ov glavni tajnik Robertson: 'Za
pregovaračkim stolom nema mjesta onima koji žele odlučivati
metcima a ne glasovanjem.' Za vladu u Skopju OVK je banda
'terorista'. Njihov je odgovor bio rat. A EU je plaho upozoravao na
suzdržanost.
Makedonci kao i EU podlegli su kobnoj krivoj procjeni. OVK ima
široku potporu albanskog stanovništva. Vojna je sila dakle morala
pogoditi i civile. Logičan rezultat bilo je radikaliziranje stanja
i u nastavku blokada političkog dijaloga. Ali zašto? Pobunjenici su
ipak postavljali zahtjeve koje se ne može ispuniti. Stalo im je do
priznanja Albanaca kao konstitutivnog naroda Makedonije,
albanskoga kao drugog službenog jezika, prilike za oblikovanje,
školovanje i rad.
OVK je dakako osumnjičen da teži velikoj Albaniji i da istodobno
želi uništiti Makedoniju kao državu. No to do sada nije više od
sumnje. Osim toga ispitivanja mišljenja pokazuju da pretežna
većina Albanaca doduše simpatizira s OVK, ali isto tako jako želi
očuvati makedonsku državu. Tu ima dovoljno manevarskoga prostora
za izolaciju onih koji žele komadanje Makedonije.
Poruka zaraćenim stranama mora glasiti: vi, Makedonci, dajte
Albancima veća prava. Vi, pobunjenici, jamčite netaknutost države.
Ako EU i jedne i druge uspije prisiliti na te izjave, Makedonija ima
budućnost. Inače će se dogoditi 'katastrofa' koje se boji Joschka
Fischer - ništa doli rat", piše Ulrich Ladurner.