FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 3.VI.-DIE ZEIT-MAKEDONIJA

Autor: ;RPET;MKOV;
DE-MK-SUKOBI-Politika NJ 3.VI.-DIE ZEIT-MAKEDONIJA NJEMAČKADIE ZEITbr. 23/2001.Novi europski rat"Ne, ne opet Balkan! Europa je intervenirala, bombardirala, financirala da bi napokon stvorila mir u toj prokletoj regiji. A sada opet prizori rata, ovaj put iz Makedonije. I opet mučno pitanje: što učiniti?Najprije pogled na razvidno. Prvo: Makedonija je neposredno pred građanskim ratom i raspadom. Drugo: svi dosadašnji pokušaji da se sukob prekine, propali su. To je nesreća i za Europu. Jer EU se u liku svojega dužnosnika za sigurnosnu i vanjsku politiku Javiera Solane silovito angažirao od izbijanja krize u ožujku. Uspio je albanske i makedonske stranke natjerati na koalicijsku vladu. Činilo se da je EU izvukao pouku iz zakazivanja u balkanskoj politici zadnjih deset godina. Želio je brzo reagirati, govoriti jednoglasno, obaviti pritisak kako bi pomogao da politika pobijedi nasilje.No u politici Zapada ipak je nedostajala presudna stvar: OVK. Solana nije želio razgovore s albanskim pobunjenicima. Još je oštrije reagirao NATO-ov glavni tajnik Robertson: 'Za
NJEMAČKA DIE ZEIT br. 23/2001. Novi europski rat "Ne, ne opet Balkan! Europa je intervenirala, bombardirala, financirala da bi napokon stvorila mir u toj prokletoj regiji. A sada opet prizori rata, ovaj put iz Makedonije. I opet mučno pitanje: što učiniti? Najprije pogled na razvidno. Prvo: Makedonija je neposredno pred građanskim ratom i raspadom. Drugo: svi dosadašnji pokušaji da se sukob prekine, propali su. To je nesreća i za Europu. Jer EU se u liku svojega dužnosnika za sigurnosnu i vanjsku politiku Javiera Solane silovito angažirao od izbijanja krize u ožujku. Uspio je albanske i makedonske stranke natjerati na koalicijsku vladu. Činilo se da je EU izvukao pouku iz zakazivanja u balkanskoj politici zadnjih deset godina. Želio je brzo reagirati, govoriti jednoglasno, obaviti pritisak kako bi pomogao da politika pobijedi nasilje. No u politici Zapada ipak je nedostajala presudna stvar: OVK. Solana nije želio razgovore s albanskim pobunjenicima. Još je oštrije reagirao NATO-ov glavni tajnik Robertson: 'Za pregovaračkim stolom nema mjesta onima koji žele odlučivati metcima a ne glasovanjem.' Za vladu u Skopju OVK je banda 'terorista'. Njihov je odgovor bio rat. A EU je plaho upozoravao na suzdržanost. Makedonci kao i EU podlegli su kobnoj krivoj procjeni. OVK ima široku potporu albanskog stanovništva. Vojna je sila dakle morala pogoditi i civile. Logičan rezultat bilo je radikaliziranje stanja i u nastavku blokada političkog dijaloga. Ali zašto? Pobunjenici su ipak postavljali zahtjeve koje se ne može ispuniti. Stalo im je do priznanja Albanaca kao konstitutivnog naroda Makedonije, albanskoga kao drugog službenog jezika, prilike za oblikovanje, školovanje i rad. OVK je dakako osumnjičen da teži velikoj Albaniji i da istodobno želi uništiti Makedoniju kao državu. No to do sada nije više od sumnje. Osim toga ispitivanja mišljenja pokazuju da pretežna većina Albanaca doduše simpatizira s OVK, ali isto tako jako želi očuvati makedonsku državu. Tu ima dovoljno manevarskoga prostora za izolaciju onih koji žele komadanje Makedonije. Poruka zaraćenim stranama mora glasiti: vi, Makedonci, dajte Albancima veća prava. Vi, pobunjenici, jamčite netaknutost države. Ako EU i jedne i druge uspije prisiliti na te izjave, Makedonija ima budućnost. Inače će se dogoditi 'katastrofa' koje se boji Joschka Fischer - ništa doli rat", piše Ulrich Ladurner.

An unhandled error has occurred. Reload 🗙