AU 29.V.-APA-CIJENE I INFLACIJA U ZEMLJAMA SREDNJE ISTOČNE EUROPE

AUSTRIJA AUSTRIJSKA NOVINSKA AGENCIJA - APA 29. V. 2001. Srednja istočna Europa - cijene niže, inflacija viša nego u EU "Cijene potrošnih roba (robe i usluge) u zemljama srednje i istočne Europe (ZSIE) - u usporedbi po tečajevima - općenito su niže nego u EU. Te razlike također odražavaju razlike u razvitku, govori predočena studija Bečkog instituta za međunarodne gospodarske usporedbe. U 2000. godini su cijene u Hrvatskoj bile prosječno na 66 posto razine EU-a, u Sloveniji na 65 posto, u Litvi, Latviji i Poljskoj između 55 i 50 posto a u drugih devet zemalja ispod 50 posto. Osobito su niske bile u Ukrajini (21 posto razine EU-a) kao i u Rusiji, Bugarskoj i Rumunjskoj (ispod trećine razine EU-a). Cijene roba s kojima se međunarodno trguje, razlikuju se u ZSIE i EU manje od roba odnosno usluga s kojima ne trguju kao što su primjerice najamnine ili medicinske usluge. U ZSIE stopa je inflacije posvuda viša nego u EU i to bi srednjoročno moglo tako i ostati, govori se u studiji. U svakom su slučaju razlike između pojedinih zemalja SIE vrlo velike. U Češkoj su potrošačke cijene 2000. godine prosječno narasle za svega 3,9 posto. Jednoznamenkaste stope inflacije zabilježile su Hrvatska, Slovenija i - sasma tijesno - Mađarska, dočim su cijene u Rumunjskoj narasle za 46 posto a u Saveznoj republici Jugoslaviji za 86 posto. Inflacijska stopa u Rusiji iznosila je 21 posto - poslije 86 posto 1999., to se može ocijeniti kao uspjeh. Prema studiji postoji uzajamna veza između inflacijske stope i nominalne stope devalvacije: češka valuta godinama je približno stabilna, a istodobno je stopa inflacije najniža u srednjoj istočnoj Europi. Na zapadnoeuropskoj razini inflacijska će stopa zemalja srednje istočne Europe idućih godina padati tek pojedinačno i iznimno, jer će cijene roba i usluga s kojima se ne trguje i idućih godina u odnosu na robu s kojom se trguje biti vrlo niske i tek će se postupno prilagođivati. Za zemlje srednje istočne Europe karakteristična je visoka nezaposlenost. U svim zemljama osim Češke, Mađarske i Ukrajine stopa nezaposlenosti bila je dvoznamenkasta i odražavala je nedostatak uspjeha u restrukturiranju. U Makedoniji je bila iznad 30 posto, u Saveznoj republici Jugoslaviji i u Hrvatskoj iznad 20 posto a u Slovačkoj blizu 20 posto. Pri tomu je svakako izražena regionalna komponenta: u najvažnijim područjima stopa nezaposlenosti uglavnom je vrlo niska, u zabačenim regijama vrlo visoka. Kretanje radne snage je minimalno."