RUSIJA-IZVESTIJA OD 28.5.01.EUROPSKO-AMERIČKI ODNOSI

RUSIJA IZVESTIJA 28. V. 2001. Stodnevna provjera "Spremnost Georgea Busha da se sredinom lipnja u Ljubljani sastane s predsjednikom Vladimirom Putinom očit je znak zatopljenja rusko- američkih odnosa. U Washingtonu su, čini se, počeli drugačije tumačiti 'ruski čimbenik' u svjetskim pitanjima. Djelomice su tomu pridonijeli ozbiljni problemi s kojima se susreće Bushova uprava u globalnim pitanjima kao što su Kina i Europa. Obilazeći u lipnju zemlje Starog Svijeta, Bush će pokušati normalizirati odnošaje s europskim saveznicima. 'Mi smo, dakako, strateški saveznici, što, uostalom, ne isključuje stanovite razlike u našem pristupu čitavom nizu problema', tom opreznom rečenicom koja odgovara protokolu, predstavnik Europskog parlamenta pokušao je umaći mom pitanju o osobitostima sadašnjih odnosa između SAD-a i Europe. Moju je šutnju na to vjerojatno ocijenio kao nezadovoljstvo onim što sam čuo. Tada je odjednom planuo i započeo pravu tiradu. 'Uostalom, zašto da skrivamo - rekao je neobično oštrim glasom. Dakako, odnosi između Sjedinjenih Država i EU-a danas su potpuno drugačiji nego za Billa Clintona. Razlike se najedanput pojavljuju tamo gdje ih ne očekujemo. No najgore je što predstavnici nove uprave s nama razgovaraju svisoka. Takvo nas ponašanje vrijeđa'. Priznajem da se nisam nadao takvoj iskrenosti službenog lica EU-a. Uostalom, ne može se sakriti novi stil u ponašanju europskih i američkih političara, kao i česti problemi u njihovim odnosima. Oni upravo 'bodu u oči'. Evo vam konkretnog primjera: nekoliko dana nakon našeg susreta u Bruxellesu, u Washington je stiglo izaslanstvo Europskog parlamenta kako bi razgovarali o rezultatima europske istrage o radu elektronskog obavještajnog sustava 'Echelon' koji je pod nadzorom SAD-a. Europljani su sigurni da se on rabio za gospodarsko uhođenje u korist velikih američkih poduzeća. Tako članove izaslanstva jednostavno nisu pustili u četiri ministarstva u američkoj prijestolnici. Vođa izaslanstva Carlos Coelho izrazio je ogorčenost zbog 'prijezirnog odnosa prema zastupnicima iz europskog parlamenta, što bi moglo naškoditi prekoatlantskim vezama'. (...) 'Nova američka uprava ne zastupa toliko izolacionističko, koliko jednostrano gledište', izjavio je u svezi s tim (s američkim neprihvaćanjem protokola iz Kiota, op. prev.) francuski premijer Lionel Jospin. Busha je htjela razuvjeriti čak i britanska vlada, najbliža saveznica SAD-a u Europi: zato je u Washington stigao dopredsjednik vlade John Prescott. 'Prijatelji, nemate pravo odustati od Kiota!', uzviknuo je njemački kancelar Gerhard Schroeder koji u lipnju u Bonnu organizira međunarodnu konferenciju o globalnom zatopljenju. Očito je da 'brušenje' stajališta Bushove uprave i najvećih zemalja EU-a, glavnih američkih saveznika, ide bez teškoća. Europski su političari bili zbunjeni, blago rečeno, takvim 'novostima' iz Bijele kuće, kao što je zaoštravanje odnosa s Rusijom (protjerivanje diplomata iz Moskve i Washingtona), upornost u uspostavi NPRO-a, neprihvaćanje europske obrambene inicijative, neslaganje s EU-om u svezi s rješavanjem bliskoistočne krize (ovih je dana SAD stavio veto na 'europsku rezoluciju', s prijedlogom da se na granici između Izraela i Palestine rasporede međunarodni promatrači). Dapače, mnogi analitičari misle da će Bushova uprava zauzeti oštrije stajalište i prema samoj Europi. 'Javlja se sumnja - piše William Pfaff u 'International Herald Tribuneu' - da 'novi realizam' u shvaćanju Bushove uprave znači tek grubost prema drugim zemljama, zanemarivanje njihovih službenih gledišta i nacionalnih interesa'. Nedavni pregovori Bushove uprave s europskim vladama u svezi s proturaketnom obranom nisu u potonjih izazvali oduševljenje: Europljani nisu dobili jasne odgovore na pitanja o scenariju prijetnja i o tome koga će štititi američki sustav. Zato je Bush dovoljno jasno očitovao svoje neslaganje s nizom aspekata europske obrambene inicijative. Tako, potvrdivši zainteresiranost Washingtona za 'preraspodjelu vojnog tereta' u sklopu NATO-a (smanjenje američkog sudjelovanja u troškovima), nije nimalo pohvalno ocijenio europske planove o stvaranju vlastitih sigurnosnih i obrambenih ustroja koji se, tobože, preklapaju s NATO-om. Po njegovu mišljenju, Europljani moraju jačati vojni potencijal isključivo u sklopu NATO-ovih ustroja. I baš kao za inat Bushu, predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi pozvao je ovih dana zemlje EU-a da ubrzaju proces osnutka snaga za brzo djelovanje: prva sjednica glavnog stožera budućih oružanih snaga EU-a održala se u Bruxellesu u prošlu srijedu. Kao što se vidi, prvih sto dana Bushova administracija nije bila 'nježna' s prekooceanskim saveznicima. 'No Rusija iz toga ne treba izvlačiti lažne zaključke i pokušavati zabiti klin između SAD-a i Europe, misli Aleksandar Rar, ravnatelj Njemačkog društva za vanjsku politiku. Prekoatlantski saveznici sami će se snaći: Europa još nema dosta konfliktnog potencijala da govori o nerješivim problemima u odnošajima s Amerikom, premda se ti odnošaji pogoršavaju. Rusiji je pak bolje mirno braniti svoje interese, a u Europi ih ima više nego preko oceana. A i Europljani sve više shvaćaju da im je stabilna Rusija potrebnija više no prije', piše Aleksandr Šumilin.