IT-22.V.-L'ESPRESSO- ITALIJA KOČI ŠIRENJE NA ISTOK?

ITALIJA L'ESPRESSO 22.V.2001. Širenje na istok, Italija koči "Slovenski premijer Janez Drnovšek bio je i više nego ohrabren na skupu Aspena, jamčeći da je razgovarao sa Silvijem Berlusconijem i da je dobio precizne potvrde spremnosti buduće talijanske vlade da će poštivati predviđene rokove za širenje Europske Unije na istok. Pa ipak izjave budućeg ministra gospodarstva Giulija Tremontija glede potrebe da se ulazak novih zemalja u Uniju veže uz zadržavanje strukturalnih fondova za slabije razvijene regije, uključujući jug Italije, ne dopuštaju mirne snove u prijestolnicama europskog istoka i u onim državnim vrhovima kojima europski san postaje sve teži. Stanje je zapravo složeno, a skori skup na vrhu u Goeteborgu najavljuje se kao prilično neritualan. Njemačka i Austrija zapravo su zatražile da na snazi ostaju sadašnje restriktivne zakonske mjere u pitanju kretanja radne snage pet do sedam godina nakon ulaska novih zemalja. U Bonnu i Beču pribojavaju se golemog vala čeških, poljskih i mađarskih radnika sposobnog porušiti unutarnje tržište rada. Samo što su oni koji su već napravili izračune, poput Poljske, otkrili da takva odredba znači stopu nezaposlenosti od 17 posto, te je uslijed toga nezadovoljstvo osjetno. Njemačka bi htjela i nešto više, odnosno, htjela bi da se rokovi tog razdoblja zaleđivanja povjere pojedinačno nacionalnim vladama. I glede toga se sukobljava s predsjednikom komisije, Romanom Prodijem, koji će, međutim, tražiti da cijelo to vruće pitanje ostavi u rukama Bruxellesa. Protiv austro-njemačkog prijedloga već se očitovala Španjolska, ne iz ljubavi prema istočnim zemljama kandidatima za punopravni ulazak u Uniju, već na temelju vrlo preciznog gospodarskog računa: ulazak novih članica koje imaju prihod po glavi stanovnika mnogo manji od sadašnjeg Petnaestorice, značajno će sniziti prag za pristup fondovima za pomoć. Što vrlo jednostavno znači da će se nerazvijenijim španjolskim područjima, koja su danas veliki korisnici tih fondova, uvelike smanjiti prihodi. Madrid dakle cilja na jednu prilično složenu igru: prodaju svog pristanka Njemačkoj i Austriji u zamjenu za precizna jamstva u vezi zadržavanja strukturalnih fondova. A u tom pogledu bit će odlučujuće imati Italiju kao saveznicu. Osovina Madrid-Rim mogla bi usporiti rokove širenja, držat će što je dulje moguće sadašnji prag za pristup fondovima. Na kraju krajeva, dovoljno je u Njemačkoj hraniti strah od novih useljenika i istodobno ciljati na ravnodušnost Francuske koja se spram širenja nikada nije pokazala previše oduševljenom. Naravno, to bi za Italiju predstavljalo čisti zaokret u pravcu, poglavito spram Slovenije, kojoj je svojevremeno po tom pitanju mnogo obećano.", piše Mauro Martini.