NJ 21.V.-FAZ- APATIČNA HRVATSKA IZBORNA BORBA

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 21. V. 2001. Čini se da je Hrvatsku obuzela politička apatija "Općinska izborna borba zapravo to nije ni bila. U prvom redu to nije bila prava izborna borba nego tek umorna kampanja s nekoliko plakata i nekoliko reklamnih spotova. A u drugom redu, nisu po srijedi bile teme lokalne samouprave, nego nacionalne stvari poput smanjenja nezaposlenosti, gospodarskih reforma i borbe protiv kriminala. Pri tomu su stranke lijevo liberalne vladine koalicije poput konzervativne oporbe općinske izbore u nedjelju uspoređivale s 'epohalnim izborima' u siječnju 2000. kad je trijumfalnom pobjedom Socijaldemokratske stranke (SDP) i njezinih saveznika svršila era dugogodišnjeg predsjednika i 'oca neovisnosti' Franje Tuđmana. Tuđman je sredinom prosinca 1999. umro poslije duge bolesti a predsjednički i parlamentarni izbori nedugo zatim, zapečatili su raspad bivše 'državne' stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i njezinu pretvorbu u običnu konzervativnu oporbenu stranku. Od 'epohalne promjene' Hrvatska se jako promijenila. Vlada premijera Ivice Račana (SDP) može osobito u vanjskoj politici ukazati na velike uspjehe. Tako je Hrvatska primljena u Svjetsku trgovačku organizaciju i u program Partnerstvo za mir. Odlučan prekid s latentnim do manifestnim Tuđmanovim velikohrvatskim ambicijama donio je zemlji na Zapadu priznanje kao bitnom čimbeniku stabilnosti u regiji. Potpisivanje Stabilizacijskog i pridružbenog sporazuma s EU prošloga tjedna tek je zadnja od mnogih potvrda za to. U zemlji, osobito u gospodarskoj politici, uspjesi su naprotiv skromniji. Napreduju doduše reorganizacije državnih ustanova koje su poslije više od deset godina samovlade Tuđmana i njegovoga HDZ-a bile silovito 'iskrivljene'. Položaj vlade a ponajprije parlamenta jasno je ojačan prema nekoć politički prejakoj dužnosti predsjednika. Drugi dom parlamenta, Županijski dom tiho je ukinut, jer je u nekoć centralistički ustrojenoj državi bio tek ornament za zavaravanje regionalne samouprave. Ali gospodarske reforme - što se moglo i očekivati - stižu polako. Nezaposlenost ustraje na daleko previsokoj razini od 23 posto. Prosječni prihod u usporedbi s drugim reformskim zemljama s oko tisuću njemačkih maraka relativno je ipak visok. Zbog povećanja cijena za nekada subvencionirane namirnice i opskrbu za oko 50 posto, većina je Hrvata od promjene vlade početkom 2000. morala prihvatiti bolan gubitak prihoda. Hrvatsko gospodarstvo može do daljnjega postići stabilan rast samo uz pomoć velikih inozemnih ulaganja. No na njih se još čeka. Zbog toga oba politička tabora vode svoju bezvoljnu izbornu borbu. Šest stranaka koalicije pokušavale su uvjeriti birače da se promjena vlasti započela prije godinu i pol, sada mora obaviti i na županijskoj i općinskoj razini. Jer da HDZ vlada parlamentima u dvije trećine od 21 županije. 'Idemo dalje', postulirao je stoga SDP i obećavao biračima nastavak borbe za 'normalan život'. Suvladajuća liberalna narodna stranka (HNS) predsjednika Stipe Mesića predstavila je 'novi naraštaj za budućnost Hrvatske'. HDZ je naprotiv jednostavno postulirao: 'Bili smo bolji i bit ćemo bolji!' i pozvao birače da pomognu 'spriječiti bankrot Hrvatske'. Hrvatska, od 1991. prva žrtva velikosrpskih ratova koje je pokrenuo bivši beogradski diktator Slobodan Milošević, u 'obradi povijesti' cijelu je epohu ispred Srbije. Nova vlada u Zagrebu nije samo ispunila zahtjeve Zapada za bezuvjetnu suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločince i izručila sve tražene hrvatske optuženike. Hrvatsko pravosuđe i sa svoje strane progoni vjerojatne ratne zločince koji su tijekom rata između 1991. i 1995. navodno ubijali srpske civile. U veljači je HDZ uspio mobilizirati u Splitu više od sto tisuća ljudi na prosvjed zbog naglog pada svojega junaka Domovinskoga rata s njegova dvojbenog pijedestala. No unatoč i dalje deprimirajućem gospodarskom stanju i sporu oko ratnih zločina počinjenih u ime Hrvatske, istražitelji mišljenja ne očekuju političku promjenu smjera u zemlji. SDP bi mogao smijeniti HDZ u 17 od 21 županije kao vodeću političku snagu. HDZ bi naprotiv mogao u svojim utvrdama u krajini koja je bila pod srpskom okupacijom a i u Splitu, potvrditi svoju premoć. Odnos šest stranaka koalicije koja je na vlasti od početka 2000. nije uvijek bio skladan. Zbog stalnog prepiranja neke su reformske nakane ili posve izostale ili su ostvarene u razvodnjenom obliku. Budući da je svaka stranka u nedjelju istupala samostalno, iz izbornog će se rezultata očitati kojoj snazi u vladi ljudi najviše vjeruju da će nastaviti započete reforme. No čini se da je načelno zemlju zahvatila politička apatija. Do nedjelje poslije podne zabilježen je očekivano nizak odaziv od oko 40 posto. Na 'sudbinskim izborima' prije godinu i pol glasovao je dvostruko veći broj birača. Možda je i to znak da je Hrvatska na dobrom putu da postane posve normalna zemlja", zaključuje Matthias Rub.