RUSIJA-IZVESTIJA 21.5.01. IMIGRACIJSKA NAJEZDA S ISTOKA EUROPE NA ZAPAD

RUSIJA IZVESTIJA 21. V. 2001. Nova najezda s istoka "U Češkoj su objavljeni rezultati sociološkog istraživanja: da je Češka Republika već danas članica Europske unije i da se njezini građani mogu slobodno zaposliti na Zapadu, 'za velikom i lakom zaradom u eurima' odmah bi pošlo oko 175 tisuća Čeha. To nije malo za zemlju koja ima 6,5 milijuna radno sposobnih ljudi. Navala jeftine radne snage s istoka sve više plaši zemlje EU-a. To napose vrijedi za Njemačku i za Austriju koje graniče s državama koje bi već 2004. mogle ući u klub europske elite - Poljskom, Mađarskom, Češkom i Slovenijom. Pitanje o društvenim posljedicama ulaska tih zemalja u EU najteže je. Berlin i Beč nastoje da se nakon ulaska prve skupine zemalja kandidata u EU, za njihove građane uvede sedmogodišnja zabrana slobodnog zapošljavanja na Zapadu. Međutim, zadnje vijesti iz Bruxellesa donekle su ohrabrile istočne Europljane: slobodoumna Švedska (sadašnja predsjedateljica EU-a) postigla je, kako se čini, nagodbu s partnerima. Ona uključuje skraćenje roka za 'radnu karantenu' sa sedam na dvije godine, nakon čega će nove članice EU-a pojedinačno pregovarati s bogatim susjedima. Najgore će u tom slučaju proći Poljaci. Kao prvo, više ih je nego Čeha, Mađara i Slovenaca zajedno. Drugo, stanovnici Poljske uvijek su bili skloniji odlasku u inozemstvo u traženju hljeba svagdašnjeg. 'Ne smijemo zanemariti strah zemalja Europske unije', rekao je predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi za nedavnog posjeta Pragu. Koliko je taj strah opravdan? Prema podatcima Europskog povjerenstva, trenutno u petnaest država EU-a živi dvanaest milijuna stranaca (...). To nije tako puno, ali statističari misle da je to tek vrh ledenog brijega. Mnogi istočni Europljani rade na Zapadu na crno. Dapače, neki se bave nedopuštenim djelatnostima kao što je trgovina 'živom robom' ili preinaka ukradenih automobila koji se sa Zapada šalju na istok, pa tako u Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu (ne tako davno njemačka je policija otkrila nekoliko takvih kanala). (...) Ipak, rezultati istraživanja koje je po nalogu Europskog povjerenstva provela skupina zapadnih gospodarskih instituta i socioloških agencija, zvuče umirujuće. Prema mišljenju njegovih autora, proširenje EU-a gotovo neće utjecati na visinu plaće i na nezaposlenost u Zapadnoj Europi, osim nekih zanimanja u istočnim dijelovima Njemačke i Austrije. Istina, drugi val useljavanja nakon mogućeg, makar i u dalekoj budućnosti, ulaska u EU zemalja kao što su Bugarska i Rumunjska, može imati ozbiljnije posljedice. Tu je još jedna stvar. Zemlje južne Europe koje su siromašnije od njihovih partnera u savezu plaše se da će nakon prijama 'pridošlica s istoka' subvencije EU-a otići u Varšavu, Prag i Budimpeštu, umjesto u Madrid, Atenu i Lisabon. Posebno je oštra Španjolska. Poznati češki filozof, pisac i političar Vaclav Belogradski optužuje 'eurobirokrate' za bezočnost i nepoštovanje temeljnih načela Europske unije među kojima je i pravo na slobodan izbor mjesta boravka i rada. Nesporazumi s Bruxellesom sve su češća tema živih političkih raspra u Poljskoj i u Mađarskoj. Njihovi se građani ne žele za nekoliko godina na Zapadu naći u položaju 'siromašnih rođaka', poput stotina tisuća gastarbajtera koji su iz bivšeg SSSR-a, napose iz Ukrajine i Moldavije, došli u njihovu zemlju", za list izvješćuje Jaroslav Šimov s radija 'Sloboda'.