US-RU-CN-OBRANA-Vlada-Obrana RFE 18. V. OTPOR AMERIČKOM PROTURAKETNOM SUSTAVU SE NE SMANJUJE RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE18. V. 2001.Ne smanjuje se odbojnost prema novom američkom antiraketnom sustavu. Vlado Azinović.Najviši dužnosici
američke administracije pokušali su prošlog tjedna otkloniti nelagodu i sumnju s kojima su strateški saveznici i partneri dočekali najavu gradnje novog nacionalnog sustava za proturaketnu obranu. Unatoč naporima i visokoj razini tih izaslanstava odbojnost prema američkom planu nije smanjena. State Department i Pentagon dobili su ovog mjeseca nezahvalan zadatak. Najviši dužnosnici oba ogranka administracije trebali su obići doslovce sve značajnije svjetske prijestolnice i svoje domaćine uvjeriti u nužnost i prednosti novog američkog plana za izgradnju antiraketnog štita, čiji bi se dio protegnuo i u svemir. Ulazak u taj projekt najavio je američki predsjednik George Bush, a njegova bi izvedba značila jednostrano američko odustajanje od trideset godina starih sporazuma s tadašnjim Sovjetskim Savezom o ograničenju strateškog naoružanja. Najviši dužnosnici State Departmenta i Pentagona tu su ideju morali učiniti prihvatljivijom za američke saveznike, ali i za druge. Kroz seriju javnih istupa to je prvo pokušao državni tajnik Colin Powell.
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
18. V. 2001.
Ne smanjuje se odbojnost prema novom američkom antiraketnom
sustavu. Vlado Azinović.
Najviši dužnosici američke administracije pokušali su prošlog
tjedna otkloniti nelagodu i sumnju s kojima su strateški saveznici
i partneri dočekali najavu gradnje novog nacionalnog sustava za
proturaketnu obranu. Unatoč naporima i visokoj razini tih
izaslanstava odbojnost prema američkom planu nije smanjena.
State Department i Pentagon dobili su ovog mjeseca nezahvalan
zadatak. Najviši dužnosnici oba ogranka administracije trebali su
obići doslovce sve značajnije svjetske prijestolnice i svoje
domaćine uvjeriti u nužnost i prednosti novog američkog plana za
izgradnju antiraketnog štita, čiji bi se dio protegnuo i u svemir.
Ulazak u taj projekt najavio je američki predsjednik George Bush, a
njegova bi izvedba značila jednostrano američko odustajanje od
trideset godina starih sporazuma s tadašnjim Sovjetskim Savezom o
ograničenju strateškog naoružanja. Najviši dužnosnici State
Departmenta i Pentagona tu su ideju morali učiniti prihvatljivijom
za američke saveznike, ali i za druge. Kroz seriju javnih istupa to
je prvo pokušao državni tajnik Colin Powell.
= Mi ovom trenutku želimo razgovarati s Rusijom, Kinom i našim
strateškim partnerima i saveznicima o općem okviru ili o novom
sporazumu koji bi omogućio da uspostavimo novi sustav obrane od
nuklearnog napada. Još uvijek ne znamo kakav će to dokument ili
sporazum biti i zato ne isključujemo nijednu od spomenutih opcija.
Čvrsto vjerujemo da tijekom ove godine moramo pronaći načina da
preispitamo strateške odnose između nas i Rusije, Kine i ostatka
svijeta. Ne možemo dopustiti da našu obranu od novog tipa opasnosti
ograničava sporazum iz 1972. godine, koji je potpisan u potpuno
drugačijim međunarodnim i strateškim okolnostima, kazao je
Powell.
Gotovo istodobno u Moskvi je novi američki plan ruskim domaćinima
pokušao predstaviti jedan od njegovih tvoraca, pomoćnik ministra
obrane Paul Wolfowitz. Stav Rusije nije se međutim bitnije
promijenio.
= Konzultacije su obuhvatile širok opseg tema, ali su s naše strane
urodile s više pitanja nego odgovora. Američka strana nije uspjela
ponuditi dovoljno argumenata koji bi nas uvjerili da u Washingtonu
zbilja postoji jasna vizija o tome kako riješiti teškoće
međunarodne sigurnosti bez okvira koje osiguravaju važeći
sporazumi o razoružanju, kazao je glasnogovornik ruskog
ministarstva vanjskih poslova Aleksandar Jakovenko.
Poput Moskve i Peking je novi američki plan ranije žestoko napao.
Rezerve kineskih domaćina kroz višesatne je razgovore obazrivo i
diplomatski pokušao ublažiti pomoćnik američkog državnog tajnika
James Kelly.
= Došao sam u Peking kako bi s kineskim dužnosnicima razgovarao o
pitanjima međunarodne stabilnosti i sigurnosti koja odražavaju
trenutno stanje u svijetu. Moj je posjet dio inicijative
predsjednika Georgea Busha koji želi da s našim prijateljima i
saveznicima, ali i s ostalim zainteresiranim državama uspostavimo
novi okvir za očuvanje stabilnosti i sigurnosti u svijetu. Taj se
okvir temelji na četiri glavne pretpostavke: na ograničenju oružja
za masovno uništavanje, na borbi protiv njegovog širenja i na
uspostavi novih sustava za proturaketnu obranu, kao i na
jednostranom smanjenju američkih strateških snaga, kazao je James
Kelly.
Misiju američkog državnog podtajnika dodatno je zakomplicirala
činjenica da su zbog nedavnog sudara američkog izviđačkog aviona i
kineskog lovca odnosi dviju zemalja na najnižoj razini u
posljednjih desetak godina. Odluka administracije predsjednika
Busha da Tajvanu proda moderno američko naoružanje dodatno je
pojačala sumornu atmosferu u kojoj je sastanak održan. U takvim
okolnostima malo je tko u Pekingu bio spreman povjerovati u
dobronamjernost američke ponude.
= Realizacija američkog projekta za proturaketnu obranu poremetila
bi globalnu ravnotežu snaga i stabilnost u svijetu. Vjerujemo da
taj program ne bi pomogao ni Americi, a sasvim bi sigurno ugrozio
interese drugih država, kazao je nakon sastanka glasnogovornik
kineskog ministarstva obrane Sun Yuxi.
Ni Moskva ni Peking nisu ostavili mnogo dvojbi što misle o novom
američkom proturaketnom štitu i svoj su otpor objasnili
zabrinutošću za mir i stabilnost u svijetu. Ali pravi su razlozi
ipak manje altruistični. Redefiniranje postojećih sporazuma o
ograničenju nuklearnih i strateških arsenala nije glavna teškoća.
Novi američki sustav proturaketne obrane bio bi sasvim dovoljan da
neutralizira pokušaj neke terorističke skupine ili države da
napadne Sjedinjene Američke Države raketom dalekog dometa s
nuklearnim punjenjem.
Taj bi sustav međutim bio sposoban neutralizirati i dio raketnih
arsenala drugih država - osobito Kine i Rusije koje, oslanjajući se
i na svoju vojnu moć, pokušavaju obnoviti status regionalnih sila.
Ako se kod lokalne izvedbe američkog antiraketnog kišobrana nađu i
države poput Tajvana, Južne Koreje, Japana ili neke druge
istočnoeuropske ili srednjoazijske zemlje, vojna moć Rusije i Kine
postala bi manje relevantna. Zato najveći otpor ovom projektu
dolazi upravo iz Moskve i Pekinga, a uzdržanost američkih saveznika
dolazi iz straha od obnove globalnog geostrateškog antagonizma
poput onoga iz doba 'hladnog rata'.
Prijašnja je administracija odlučila odgoditi donošenje konačne
odluke o pristupanju gradnji novog sustava za proturaketnu obranu.
Nespremnost predsjednika Clintona da na jesen prošle godine da
zeleno svjetlo za ovaj projekt tada je protumačena drugim po redu
neuspjelim testom rakete za presretanje koja bi trebala postati
osloncem tog sustava. Međutim sada je sasvim jasno da je Clintonov
tim odgodio odluku jer nije želio pričama o 'ratu zvijezda' i
poništenju postojećih sporazuma o ograničenju strateškog
naoružanja pred kraj mandata zaoštriti odnose s Kinom i Rusijom,
kao ni sa saveznicima.
Dugoročna odluka nove republikanske administracije je zadržati i
pojačati globalnu dominaciju Sjedinjenih Država i status preostale
supersile, pa makar i jednostranim akcijama. Nema zato nikakve
sumnje da će, unatoč rezervama saveznika i otvorenom protivljenju
Kine i Rusije, Washington razviti neki oblik proturaketnog štita
koji će otkloniti jednu od mogućih prijetnji postizanju to cilja.
To je strateški zadatak čija bi realizacija trebala ojačati
obrambenu moć Amerike, otvoriti nova radna mjesta i kroz poticaj
vojnoj i namjenskoj industriji ublažiti posljedice prvih znakova
gospodarske recesije.
(RFE)