SVEČANA AKADEMIJA HAZU-A U POVODU OBJAVLJIVANJA KAŠIĆEVE BIBLIJE

ZAGREB, 7. svibnja ( Hina) - U povodu objavljivanja Kašićeva prijevoda Svetoga pisma na hrvatski jezik danas je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) priredila svečanu sjednicu na kojoj su govorili Josip Vončina, njemački slavist Hans Rothe, Ivan Golub i Radoslav Katičić.#L# Prijevod Svetoga pisma, koji je isusovac i jezikoslovac Bartul Kašić (1575.-1650.) obavio u Dubrovniku i Rimu od 1622. do 1636., nakon više od 350 godina prvi put je prošle godine objavila njemačka nakladnička kuća "Ferdinad Schoenigh" u nizu "Biblia slavica". Izdanje su uredili njemački slavisti Hans Rothe i Christian Hannick, a tekst po sačuvanim rukopisima u Zadru, Zagrebu i Odesi priredili Petar Bašić i Julije Derossi. Po riječima Ivana Goluba HAZU i Zagreb su pravo mjesto u kojima treba govoriti o velikom djelu hrvatske pobožnosti i jezika. "Iz Zagreba je 1631. krenula inicijativa da se zaustavi tiskanje Kašićeve Biblije, a u tome je gradu za Svjetskoga slavističkoga kongresa 1978. pokrenuta inicijativa da se objavi Kašićeva Biblija", istaknuo je Golub, napomenuvši kako je pred nama duhovni i jezični spomenik nezaobilazan za buduće prevoditelje Svetoga pisma na hrvatski jezik. Zamisao o prijevodu Svetoga pisma na živi hrvatski jezik niknula je u Dubrovniku, u hrvatskoj Ateni, podsjetio je Golub, dodavši kako su je posijali hrvatski biskupi, koji su znali da puku treba dati Božju riječ na njegovu jeziku. Govoreći o razlozima što nije objavljena Kašićeva Biblija, koje je istraživao u vatikanskim arhivima, Golub je naveo pismo zagrebačkoga biskupa koji je 1631. "iz kajkavskoga Zagreba" od Svetoga oficija tražio odgodu čitava pothvata, jer da bi njegovo objavljivanje moglo imati "više štete nego koristi". To je rezultiralo pismom pape Urbana VIII. koji je 1633. naredio odgodu tiskanja Kašićeve Biblije. Kašićeva Biblija za akademika Radoslava Katičića velik je znak hrvatske kulture - bogoslovne, književne i jezične. Po njegovim riječima sada kad imamo prijevod treba analizirati jezik toga prijevoda, kakav nam se pokazuje i što nam znači te što znači u povijesti hrvatskoga književnoga jezika zaboravljanje temelja njegova današnjeg standardnog oblika. Kašić je kao pisac snažno utjecao na razvoj hrvatskoga književnog jezika i bitno pomogao utemeljiti njegovu standardizaciju, istaknuo je Katičić, napomenuvši kako je to postigao drugim velebnim djelima - prvom tiskanom hrvatskom gramatikom (1604.) i prijevodom Rituala rimskoga (1640.), a ne štokavskim prijevodom Svetoga pisma. Katičić je na primjerima pokazao kako je Kačić doista svjedok utemeljivanja današnjega hrvatskog standardnoga jezičnoga izraza. A da je bio svjestan da radi na književno jezičnoj integraciji svojega naroda, akademik Katičić za potvrdu nalazi u njegovu predgovoru Rituala rimskoga, koji je u južnohrvatskim krajevima u uporabi bio puna dva stoljeća. (Hina) mc