VLADA SABORU UPUTILA PAKET ZAKONA O TRŽIŠTU ENERGENTIMA

VLADA SABORU UPUTILA PAKET ZAKONA O TRŽIŠTU ENERGENTIMA Hrvatska je Vlada s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila paket zakonskih prijedloga vezanih za liberalizaciju tržišta energentima, te prijedlog kojim bi se znatno pooštrile kazne za krađu električne energije. U prvo je saborsko čitanje Vlada tako uputila pet zakonskih prijedloga o energentima - o energiji, o regulaciji energetskih usluga, te o tržištima električne energije, nafte i naftnih derivata, te tržišta plina. Cijela reforma energentskog sektora, ističe zamjenik premijera Goran Granić, strukturirana je tako da se tržište regulira posebnim zakonima, a državi se u nadležnosti ostavljaju tek neka pitanja kao što su npr. zaštita okoliša, obnovljivi izvori što bi se definiralo u Zakonu o energiji. Država se izvlači iz cijelog sustava, tržište i odgovarajuća agencija preuzimaju svoju funkciju, kazao je. Granić je istaknuo da se ulazi u novi sustav u kojem se otvaraju neke stvari u kojima je dominirala država, kao što su cijene energenata. To bi sada prešlo u nadležnost agencije za regulaciju energetskih usluga na koju Vlada ne bi imala nikakav utjecaj, kazao je. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić kao konačne ciljeve reforme energetskog sektora, uz ostalo, izdvaja ukidanje monopola na tržištu energentima, otvaranje mogućnosti da potrošač izabere svog dobavljača energenata, a sve bi to trebalo voditi i pojeftinjenju energenata. Fižulić je izdvojio i mogućnost da veliki kupci električne energije (više od 40 gigavatsati), te plina dobiju status povlaštenog kupca. Na takav bi način u povoljniji položaj pri kupnji energenata došlo 25 tvrtki kao npr. solinska "Dalmacijacement", HŽ, dugoratska "Dalmacija", šibenski "TLM", Sisačka željezara, zagrebački ZET, a kod plina HEP i kutinska "Petrokemija". Ministarstvo gospodarstva predložilo je i da se zakoni donesu do kraja lipnja, a da se s njihovom primjenom otpočne početkom iduće godine, a gdje je to potrebno i nakon nešto dužeg vremena prilagodbe. Zbog neovlaštenog trošenja, odnosno krađe električne energije na primjer, izravnim spajanjem na distributivnu mrežu, naginjanjem brojila i slično, HEP godišnje izgubi oko 100 milijuna kuna prihoda, istaknuto je na sjednici Vlade, koja je u hitnu proceduru uputila izmjene Zakona o elektroprivredi. Njima se bitno povećavaju novčane kazne za krađu električne energije, a za priključenje na mrežu bez odobrenja HEP uvodi i mogućnost kazne zatvora do tri godine. Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena Zakona o telekomunikacijama kojima bi se u Zavodu za komunikacije osnovala dva tijela - Vijeće zavoda i Vijeće za telekomunikacije. Predlaže se i drugačije financiranje neovisnog regulatora u telekomunikacijama, a iz tog bi se financiranja isključio državni proračun. Na usvajanje Saboru Vlada je uputila i konačne prijedloge Zakona o državnom odvjetništvu te o sustavu obrane od tuče. Potvrdu Vlade dobila su i dva ugovora o zajmovima koje bi Hrvatska dobila od Razvojne banke Vijeća Europe. Prvi se odnosi na projekt obnove i stambenog zbrinjavanja prognanika i izbjeglica ukupno vrijedan 464 milijuna kuna, od čega bi se polovica financirala zajmom, a polovica iz proračuna. Drugi je projekt obnove škola pri čemu bi se također u jednakim iznosima zajma i iz proračuna financirao taj projekt ukupno vrijedan 197 milijuna kuna. Suglasnost i jamstvo Vlade dobila je INA, a za zajam Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu 36 milijuna eura za 17 razvojno- ekoloških programa. Prve plaće po novim koeficijentima za državne i javne službe isplatit će se sredinom lipnja, a osnovica za izračun neće biti 4.551 kuna, nego manje, najavio je na današnjoj vladinoj sjednici zamjenik premijera Goran Granić. To sredine lipnja je minimalno vrijeme da se obave svi potrebni poslovi, istaknuo je Granić raspravljajući o Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama koju je Vlada danas potvrdila. Do spomenutog roka trebat će obaviti opsežan posao - izdati rješenja o novim koeficijentima, utvrditi takozvani težinski faktor, odnosno izraditi simulaciju sredstava - potrebnih za isplatu plaća po novim koeficijentima. Granić najavljuje da će za postotak smanjena osnovice biti predložena i korekcija plaća državnih dužnosnika. To će se učiniti kako bi svi jednako sudjelovali u proračunskim mogućnostima, objasno je Granić. Zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan kazao je da su po novoj Uredbi u koeficijentima izjednačeni, primjerice glavna sestra u županijskoj zdravstvenoj ustanovi ili klinici, učitelj, socijalni radnik i diplomirani pravnik u socijalnoj skrbi, pjevač opernog zbora. Idealnog sustava nema ali držimo da je Uredba najmanje nepravedna, rekao je Marijan.