NEW YORK, 25. travnja (Hina/Reuters) - Kad nekoga slušamo kako govori, dio mozga automatski analizira sintaksu ili strukturu govora. Nova studija dokazuje da nam to područje pomaže da razumijemo i strukturu glazbe, a to otkriće
potvrđuje pretpostavku da većina ljudi ima urođen glazbeni talent, izvješćuje "Nature Neuroscience".
NEW YORK, 25. travnja (Hina/Reuters) - Kad nekoga slušamo kako
govori, dio mozga automatski analizira sintaksu ili strukturu
govora. Nova studija dokazuje da nam to područje pomaže da
razumijemo i strukturu glazbe, a to otkriće potvrđuje pretpostavku
da većina ljudi ima urođen glazbeni talent, izvješćuje "Nature
Neuroscience". #L#
"U ispitivanje su uključene osobe koje nisu glazbenici kako bi se
pokazalo da većina ljudi poznaje glazbenu sintaksu, iako ne možemo
svi riječima opisati ono što znamo", rekao je dr. Burkhard Maess iz
Instituta za kognitivnu neurologiju "Max Planck" u Leipzigu.
On i njegovi kolege odsvirali su 128 različitih nizova od pet akorda
s pogrešno odsviranim akordom na trećem ili petom mjestu u nizu.
Pogrešno odsvirani akord izazvao je aktivnost u jednom dijelu
čeonog režnja, otkrili su znanstvenici. Na lijevoj strani mozga to
se mjesto zove Brokino područje. Pogrešno odsviran akord izazvao je
aktivnost i na Brokinom području i na odgovarajućem mjestu s desne
strane mozga.
Aktivnost je bila dvostruko jača kad se pogrešan akord pojavio na
petom mjestu nego kad se pojavio na trećem mjestu u nizu, a
istraživači kažu kako da je to zato što su "harmonijska očekivanja"
slušača veća.
Kod četiri od šest osoba koje su sudjelovale u studiji moždana
aktivnost pri pogrešnom akordu bila je jača na desnoj strani mozga,
primijetili su istraživači. To bi moglo značiti da je lijeva strana
odgovorna za obradu jezika, dok desna strana obrađuje glazbu. I kad
su odsvirani točni akordi, moždana aktivnost bila je jača na desnoj
strani mozga.
Maess i njegovi kolege promatrali su mozak magnetnom
encefalografijom (MEG) kojom se mjeri magnetsko polje koje stvara
električna aktivnost u mozgu. Taj način mjerenja postaje sve
popularniji jer se uz njegovu pomoć točnije može odrediti izvor
moždane aktivnosti nego elektroencefalografijom.
(Hina) dgk dgk
(Hina) dgk dgk