SAD-IHT-13.4.-EU

SJEDINJENE DRŽAVE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 13. IV. 2001. Vrijeme je za novu veliku ideju: izabrati predsjednika Europe "Kad je Romano Prodi došao u Bruxelles, novom su predsjedniku Europskoga povjerenstva često govorili da treba veliku ideju. Budući da Bruxelles sada jednako uznemiruju kao i u vrijeme kada je Prodi stigao, sigurno je došlo vrijeme da prihvati jedinstvenu, jednostavnu zamisao koja definira i jača njegov položaj. Ta bi nam velika ideja morala reći nešto o njegovu poslu - što radi i što namjerava napraviti, što ne može ostvariti i što misli u kojim bi područjima morao dobiti veće ovlasti. Ovo možda ne zvuči mudro ni ambiciozno kao neki prijašnji projekti EU, kao što su stvaranje jedinstvenog tržišta i eura, no jednako je važno za budućnost Europe. Bivši talijanski premijer Prodi dobio je veliku potporu kao čovjek koji će popraviti štetu nastalu početkom 1999. kad je Europsko povjerenstvo Jacquesa Santera dalo ostavku zbog niza financijskih skandala. Sa sobom je donio nade onih koji žele obnovu izvršne moći Bruxellesa, ali je dobio i potporu nekih nacionalnih vođa koji bi željeli da se krila Povjerenstva podrežu. Početkom ljeta navršit će se dvije godine od Prodijeva dolaska u Bruxelles. On se nije potvrdio kao novi moćnik EU, niti je pojasnio ulogu i dužnosti Povjerenstva. U Bruxellesu nije uspio potvrditi ugled koji je stekao u Italiji zahvaljujući političkoj spretnosti. Naprotiv, kritiziraju ga i njegovi dužnosnici jer ne zna komunicirati i nema viziju. Neki bi rekli da je precijenjen ili da je poslan u svojevrsnu europsku nemoguću misiju. Nije lako ponovno steći naklonost razočarane europske javnosti, a njegovi pristaše upozoravaju na krutost europskih pravila i procedura koja otežava izravnu akciju. Njegovi protivnici tvrde da nije uspio pokazati nepokolebljivu odlučnost zahvaljujući kojoj je Jacques Delors deset godina bio tako uspješan predsjednik Povjerenstva. Pitanja što je zapravo Prodijev posao i kakav bi morao postati, idu mnogo dalje od njegova osobnog ugleda. Europski političari sve se češće suočavaju s problemom pomirenja potrebe za sve samostalnijim odlučivanjem unutar EU i sve većeg pritiska da se zaštite prava zemalja članica. Već se neko vrijeme raspravlja o sve prihvaćenijem prijedlogu da bi europski glasači morali izravno birati predsjednika Povjerenstva. Čini se mogućim da će sljedeći izbori za europski parlament, sredinom 2004. političkim pokretima ponuditi priliku da imenuju svog kandidata za najvišu dužnost u Povjerenstvu. Pobjednika bi se neizbježno opisivalo kao 'predsjednika Europe'. Koje bi ovlasti morao imati izabrani predsjednik Povjerenstva? Jasno je da bi on ili ona imali ovlasti bez presedana, ali to bi pokrenulo nova pitanja na koja bi se moralo tražiti odgovor - od pitanja odgovornosti i okolnosti u kojima bi predsjednik mogao biti uklonjen s dužnosti, do pitanja bi li izvršni dužnosnici EU-a imali veće ovlasti. Europski predsjednički izbori rezultirali bi zanimljivim scenarijima. Političke sklonosti povjerenika koje bi imenovao novi predsjednik mogle bi odražavati glasački odabir u sklopu europskih parlamentarnih izbora, tako da bi vlada na razini EU postala u mnogo većoj mjeri proces koji se odvija između lijevog i desnog krila nego što je sada. Snaga stranaka u Europskom parlamentu postala bi jednako bitna kao i utjecaj pojedinih nacija. Ubrzo bi igra europskih parlamentaraca i povjerenika, zajedno sa stalnim dužnosnicima EU, mogla početi nalikovati igri nacionalnih demokracija. Te bi mogućnosti mogle pomoći da se rasplamsa velika rasprava o budućim političkim strukturama EU, koju su obećali provesti nacionali čelnici na summitu održanom u Nici prošlog prosinca. Riječ je o raspravi koja će se baviti budućnošću Povjerenstva. Obeshrabrenost i izraziti nedostatak samouvjerenosti na vrhu uzrokovali su oklijevanje Povjerenstva da raspravlja o tome je li 'europska vlada' još u fazi zametka ili će postati obično tajništvo. Prodi ima ovlasti da ponovno preuzme inicijativu. Potičući raspravu o ulozi i odgovornosti predsjednika Povjerenstva usmjerio bi pozornost na pitanja koja će odrediti budućnost EU. U Bruxellesu će biti još gotovo četiri godine. To bi vrijeme morao iskoristiti da se pobrine za to da njegov nasljednik bude izabran i da dobije stvarnu političku moć. To bi morala biti velika ideja Romana Prodija", piše Giles Merritt, direktor "Forum Europe" i glavni tajnik organizacije "Friends of Europe".