BEOGRAD, 13. travnja (Hina) - Šef jugoslavenskog izaslanstva na pregovorima o sukcesiji bivše Jugoslavije Dobroslav Mitrović kazao je u petak u Beogradu da bi ti pregovori mogli trajati još deset godina ako ostale države sljednice ne
prihvate prijedlog SRJ da sva pokretna i nepokretna imovina bivše države ostane zemljama sljednicama u kojoj se zatekla.
BEOGRAD, 13. travnja (Hina) - Šef jugoslavenskog izaslanstva na
pregovorima o sukcesiji bivše Jugoslavije Dobroslav Mitrović kazao
je u petak u Beogradu da bi ti pregovori mogli trajati još deset
godina ako ostale države sljednice ne prihvate prijedlog SRJ da sva
pokretna i nepokretna imovina bivše države ostane zemljama
sljednicama u kojoj se zatekla. #L#
Na konferenciji za novinstvo u jugoslavenskoj vladi u povodu
ovotjednih pregovora o sukcesiji u Bruxellesu, Mitrović je
ustvrdio da je u prethodnim pregovorima u Ljubljani postojala
načelna suglasnost oko takve podjele državne imovine. Prema
njegovim riječima, sada je to važno pitanje "otvoreno i vraćeni smo
unazad".
Na konferenciji je sudjelovao i potpredsjednik jugoslavenske vlade
Miroljub Labus koji je ustvrdio da njegova zemlja u nekim oblastima
sukcesije "nije ravnopravna" i kao primjer naveo raspodjelu
diplomatsko-konzularnih zgrada te pitanje umirovljenika saveznih
institucija SFRJ, i raspodjelu državne imovine.
Mitrović je ukazao da će se tek utvrditi ključ za raspodjelu
diplomatskih zgrada u inozemstvu pri čemu će se, kako je ukazao,
voditi računa što je koja sljednica unijela u bivšu državu, a koja
su predstavništva dobijena zamjenom za vile na beogradskom
Dedinju.
Podpredsjednik vlade Labus nadovezao se najavom da će SRJ
razmotriti mogućnosti da neka od vila na Dedinju, koje su sada u
Diplomatskom fondu SRJ, zamjene za zgrade veleposlanstva ili
konzulata koje bi u podjeli pripale drugim državama.
Labus je, naime, takvu mogućnost spomenuo u očekivanju da bi u
raspodjeli Jugoslavija mogla izgubiti devet ili 12 zgrada
diplomatskih predstavništava kojima sada raspolaže "u najvažnijim
zemljama" a to Beograd ne bi, kako je kazao, mogao kompenzirati iz
sadašnjeg restriktivnog državnog proračuna.
Mitrović je iznio da je u Bruxellesu Beograd pristao na izvjesnu
avansnu podjelu zgrada, ali je smatrao vrlo nepovoljnim prijedlog
da se odmah podijeli 13 zgrada tako da SRJ dobije četiri, Hrvatska,
tri a ostale sljednice po dvije. On je inzistirao na onome što
Jugoslavija nudi kao svoj "ključ" u podjeli 15 zgrada - veličina
teritorije i broj stanovnika - pa da joj temeljem toga pripadne 40
posto zgrada "što je minimum koji možemo prihvatiti".
Potpredsjednik Labus je dalje naveo kako "ne postoji nikakva
suglasnost" oko datuma sukcesije podsjećajući da Slovenija drži do
30. lipnja 1991., kada je izašla iz SFRJ, dok Beograd inzistira na
27. travnju 1992. kada je formirana SRJ.
"Ne vjerujem da bi jugoslavenska strana mogla odustati od ovoga
svog stava", dodao je Labus.
Što se tiče podjele zlata bivše Jugoslavije po kriteriju MMF-a,
Mitrović je kazao da Jugoslavija nije zadovoljna "ali se ljutimo
diskretno". Po njemu, najnepovoljnije su prošle SRJ, BiH i
Makedonija a najbolje Hrvatska i Slovenija.
(Hina) dkr sl
(Hina) dkr sl