POSLOVNI PREGLEE BROJ 204

POSLOVNI PREGLED broj 204 07. - 13. travnja 2001. SADRŽAJ: ? VLADA O VETERINARSKOJ INSPEKCIJI I ZAJMOVIMA 2 ? CRKVENAC: HRVATSKO JE GOSPODARSTVO NA PUTU IZLASKA IZ KRIZE 2 ? RADNI SASTANAK LINIĆA, CRKVENCA I ROHATINSKOG NA PLITVICAMA 2 ? O REKONSTRUKCIJI VLADE I KOALICIJE RAZGOVORI NAKON IZBORA 3 ? TOMČIĆ: AKO VLADA DO JESENI NE POSTIGNE NAPREDAK, IZBORI KUCAJU NA VRATA 3 ? REKATEGORIZACIJA HRVATSKIH HOTELA NAKON GLAVNE TURISTIČKE SEZONE 3 ? U VELJAČI MANJI PROMET U TRGOVINI NA MALO 3 ? PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 3.546 KUNA 4 ? DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE ZNATNO MANJI OD OČEKIVANOG 4 ? U PROŠLOJ GODINI STRANCI U HRVATSKU ULOŽILI 868 MILIJUNA DOLARA 4 ? D&B: REJTING HRVATSKE U SVJETLU POZITIVNIH EKONOMSKIH DOGAĐAJA 4 ? UKUPNA AKTIVA HRVATSKIH BANAKA U PROŠLOJ GODINI 112 MILIJARDI KUNA 5 ? GOTOVO DVA MILIJUNA KARTICA MAESTRO I MASTERCARD U HRVATSKOJ 5 ? NETO DOBIT MERKUR OSIGURANJA 3,5 MILIJUNA KUNA 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 6 ? PROMJENE CIJENA TELEFONIRANJA ZA NEKOLIKO MJESECI 7 ? KORPORACIJSKA NAGRADA ERICSSON NIKOLI TESLI 7 ? PREMIJER RAČAN RAZGOVARAO S PREDSJEDNIKOM KORPORACIJE ERICSSON 8 ? HŽ POTPISALE UGOVORE O ZAJMU NAMIJENJENOM OBNOVI LIČKE PRUGE 8 ? IMOVINA HUC-A PODIJELJENA HRVATSKIM CESTAMA I HRVATSKIM AUTOCESTAMA 8 ? BECHTEL POŠTUJE DOGOVOR O ZAPOŠLJAVANJU HRVATSKIH I STRANIH RADNIKA 9 ? VLADA OMOGUĆILA NOVI POČETAK SISAČKOJ ŽELJEZARI 9 ? ANTONY MAGLICA PREDSTAVIO PROJEKT ULAGANJA U HRVATSKU 9 ? "PETROKEMIJA" I KUTINA VIŠE NISU "SLUČAJ" 9 ? DOBIT PODRAVKE 80 MILIJUNA KUNA 9 ? ZVIJEZDA GODINU ZAPOČELA S DVIJE INVESTICIJE VRIJEDNE TRI MLN. DEM 10 ? TALIJANSKI COOP TRAŽI SURADNJU S HRVATSKIM PROIZVOĐAČIMA 10 ? U PLOČAMA OTVOREN TERMINAL ZA TEKUĆE TERETE 10 ? TVRTKA CHROMOS BOJE I LAKOVI POTPISALA UGOVOR S BOERO-OM 10 ? MOGUĆA PRODAJA DUGORATSKE "DALMACIJA" POD POSEBNIM UVJETIMA? 11 ? "MONTAŽA" D.D. "ĐURE ĐAKOVIĆA" UGOVORILA OBNOVU CEMENTARE U TUNISU 11 ? O RESTRUKTURIRANJU I RAZVOJNIM PRAVCIMA BOROVA 11 ? "PAZINKINI" RADNICI DOBILI OTKAZE - OČEKUJU IZVJEŠTAJNO ROČIŠTE 11 ? ŠTRAJK U KARLOVAČKOJ INDUSTRIJI OBUĆE 12 ? "NOVOGRADNJA": DOGOVORENA ISPLATA PLAĆA, RADNICI SE VRATILI NA POSAO 12 ? HFP O PRIVATIZACIJI KAŠTELANSKOG ADRIACHEMA 12 ? USKORO NOVI KOMERCIJALNI UGOVOR NA X. KORIDORU 12 ? HRVATSKA, BIH I SRJ POTPISALE UGOVOR O PROIZVODNJI AUTOBUSA 13 ? GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I KOSOVA 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O VETERINARSKOJ INSPEKCIJI I ZAJMOVIMA Hrvatska je Vlada u četvrtak na sjednici prihvatila izvješće o radu veterinarske inspekcije u prošloj godini, te je izviještena i o skorom završetku pregovora o nekoliko vrlo povoljnih zajmova međunarodnih financijskih institucija. U izvješću o radu veterinarske inspekcije ističe se da je dosljednom kontrolom Hrvatska stekla status zemlje slobodne od kravljeg ludila, slinavke i šapa, no, zadovoljavajuće stanje nije postignuto kada je u pitanju trihineloza i bjesnoća životinja. Na problem trihineloze na određenim područjima Hrvatske upozorio je i zamjenik ministra poljoprivrede Tomislav Ledić ističući da je zadatak agresivnija borba protiv trihineloze. Ledić je najavio da će se u najkraćem roku krenuti s brzim testovima na kravlje ludilo. Za sada od kravljeg ludila nekih većih opasnost za nas nema, kazao je. Vlada je prihvatila odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora sa Svjetskom bankom koja bi s 5 milijuna dolara financirala Projekt tehničke pomoći u vezi sa stečajevima. Cilj je toga projekta povećanje učinkovitosti trgovačkih sudova u rješavanju stečajnih predmeta, te informatizacija tih sudova. Vrlo povoljnim zajmom Europska investicijska banka sudjelovala bi u obnovi željezničkog V.c koridora (od Ploča, preko BiH do mađarske granice). Hrvatske željeznice taj bi projekt, vrijedan više od 96 milijuna eura, financirale i sa 40 milijuna eura zajma Europske investicijske banke, dok bi preostali iznos osigurala Hrvatska. Rok završetka projekta je 2005. godina. Zajam je na 20 godina, uz pet godina počeka, te uz kamatnu stopu od 2,5 posto. "Kredite kakve smo prije nekog vremena mogli tek sanjati sada počinjemo i dobivati", istaknuo je ministar financija Mato Crkevnac, koji drži da je to tek početak većeg dotoka kvalitetnih sredstava u Hrvatsku. HŽ-u Vlada je dala i suglasnost na zaduženje kod Hrvatske poštanske banke (55 milijuna kuna) i Riječke banke (50 milijuna kuna) za održavanje tekuće likvidnosti. Otplata bi toga duga bila usklađena s priljevom proračunskih sredstava HŽ-u u drugoj polovici godine. Na zatvorenoj sjednici Vlada je donijela odluku o prodaji i izvozu merkantilne pšenice roda 1998., 1999. i 2000. godine iz državnih robnih zaliha, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade. Na domaćem tržištu prodat će se 62.000 tona, a izvozu je namijenjeno 60.000 tona pšenice. Vlada je imenovala Komisiju za državna potraživanja koja će se brinuti o državnim potraživanjima prema društvima u državnom ili pretežno državnom vlasništvu, javnim poduzećima, zavodima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i trgovačkim društvima koja imaju dugovanja prema državi. U svom radu komisija će utvrđivati mogućnosti otpisa potraživanja ili eventualne nagodbe, pratit će programe i konsolidaciju društava, ocjenjivat će provedivost prijedloga privatizacije, preuzimat će nenaplaćena potraživanja i predlagat rješenja dugovanja trgovačkih društava prema poduzećima u državnom vlasništvu. Zbog nestabilnosti na svjetskom tržištu vrijednosnih papira, naročito u sektoru telekomunikacija, Vlada je odredila konac listopada 2001. kao rok za javnu prodaju dionica Hrvatskih telekomunikacija d. d. Vlada je procijenila opravdanim pomaknuti planirani rok, jer se pretpostavlja da će u međuvremenu doći do povećanja vrijednosti dionica. CRKVENAC: HRVATSKO JE GOSPODARSTVO NA PUTU IZLASKA IZ KRIZE Hrvatsko je gospodarstvo definitivno na putu izlaska iz krize, što je rezultat ekonomske politike ove Vlade čiju će drugu godinu mandata obilježiti brojne reforme, rekao je u ponedjeljak ministar financija Mato Crkvenac na otvaranju seminara i okruglog stola pod nazivom "Hrvatska i Čile", koji su zajedno organizirali Veleposlanstvo Republike Čile i Hrvatska gospodarska komora (HGK). Ovu će godinu, rekao je Crkvenac, osim nastavka puta izlaska iz krize, ekonomske stabilizacije, ubrzanja gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti, obilježiti i strukturne promjene i reforme koje će biti odlučujuće u daljnjem razvoju zemlje. Ključnim je u ovoj godini označio ubrzanje privatizacije, sa snažnijom podrškom poduzetništvu, dovršetak priprema za reformu zdravstvenog i mirovinskog sustava. Te su reforme, dodaje Crkvenac, posebno značajne i za oživljavanje i razvoj hrvatskog tržišta kapitala. Ove će se godine nastaviti i reforma javnih financija, a porezna bi politika trebala poprimiti nove oblike, koji će podupirati i rasterećivati uspješne gospodarstvenike, ali i smanjiti javnu potrošnju. Za provedbu svih tih promjena ključno je i što efikasnije funkcioniranje pravne države, ali i povećanje djelotvornosti državne uprave, koja mora još više biti na usluzi kako domaćim gospodarstvenicima, tako i inozemnim ulagačima, istaknuo je Crkvenac. On je kazao kako je stabilizacijska i gospodarska uloga Hrvatske u regiji sve značajnija, kako je kreditni rejting znatno poboljšan te kako su gotovo sve značajnije svjetske financijske institucije spremne podržati i podržavaju Hrvatsku, o čemu svjedoči i stand-by aranžman s MMF-om, te otvaranje regionalnog predstavništva Svjetske banke u Hrvatskoj. Zbog svega toga za hrvatsko je gospodarstvo od presudne važnosti povezivanje s inozemnim partnerima, pa Crkvenac smatra da je posjet čileanskog gospodarskog izaslanstva došao u dobrom trenutku. Zamjenik ministra vanjskih poslova Čilea Heraldo Munoz istaknuo je kako je svrha posjeta produbiti uključivanje čileanskog u globalizirano gospodarstvo, zbog čega ta zemlja treba steći nova tržišta. Hrvatska je za Čile posebno zanimljiva, kazao je Munoz, i zbog činjenice da u toj zemlji živi značajan broj stanovnika hrvatskog porijekla, koji su vrlo aktivni u čileanskom političkom, gospodarskom, kulturnom i sportskom životu. RADNI SASTANAK LINIĆA, CRKVENCA I ROHATINSKOG NA PLITVICAMA O provedbi vladine gospodarske politike, kreditnoj politici banaka te mjerama koje treba poduzeti za sigurnost domaćih i stranih ulagača razgovarali su u srijedu na Plitvicama potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija Mate Crkvenac i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Prije sastanka, zatvorenog za javnost, Slavko Linić novinarima je rekao kako će se s predstavnicima HNB-a i Ministarstva financija razgovarati o provedbi ekonomske politike i poticanju razvoja gospodarstva. "Razgovarat ćemo o disciplini plaćanja, deviznoj aktivi i deviznim pričuvama, kreditnoj politici banaka, ali i mjerama za bolju sigurnost stranih ulaganja u Hrvatsku", rekao je Linić. Ministar financija Crkvenac naveo je da je domaćin sastanka HNB te da će razgovor biti usmjeren na liberalizaciju mjera i propisa za poticanje domaćeg tržišta kapitala, ali bez pritiska na banke. Glasnogovornica ministra Crkvenca Sanja Marđetko Kuretić dodala je da će se razgovarati i o racionalizaciji državne uprave, ukidanju financijske policije, obvezama RH prema MMF-u te o tržištu novca i kapitala u zemlji. Radnom sastanku na Plitvicama bili su nazočni i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak i zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić, uz 15 stručnjaka Ministarstva financija i HNB- a. O REKONSTRUKCIJI VLADE I KOALICIJE RAZGOVORI NAKON IZBORA Članice vladajuće koalicije dogovorile su se u utorak da će se o radu koalicije i koalicijske Vlade i o mogućnosti njihove rekonstrukcije raspravljati odmah nakon lokalnih izbora u svibnju. "Zaključili smo da se to pitanje mora razmotriti", rekao je novinarima premijer Ivica Račan nakon sastanka predstavnika koalicije na koji nisu došli predstavnici IDS-a. Račan je rekao da u svojstvu predsjednika Vlade ne želi komentirati izjave koalicijskih partnera da bi vladajuća koalicija trebala biti drugačija, odnosno da bi trebala imati manje stranaka. U svojstvu predsjednika SDP-a Račan je rekao da će njegova stranka tražiti kvalitetnu i stabilnu koaliciju. "S tim da sam osobno, kao predsjednik SDP-a, rekao da moguća rekonstrukcija Vlade zahtijeva i rekonstrukciju Koalicije, izjavio je Račan. Račan je izvjestio da su sve stranke koalicije izrazile spremnost da u kampanju za lokalne izbore idu s pozitivnim pristupom, bez uzajamnih osporavanja i napada, osim na lokalnim temama. Rekao je također da su članice koalicije izrazile spremnost na lokalnu suradnju prije i poslije izbora. Pritom je podsjetio da su sve stranke ta pitanja prepustila organizacijama na terenu, odnosno lokalnim stranačkim vodstvima. TOMČIĆ: AKO VLADA DO JESENI NE POSTIGNE NAPREDAK, IZBORI KUCAJU NA VRATA Ako Vlada do jeseni hrvatskoj javnosti ne pruži garanciju da postoji opipljiv napredak u osobnom standardu, gospodarstvu i zapošljavanju, onda parlamentarni izbori kucaju na vrata, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić utorak na tribini Studentskog centra u Zagrebu. Ne dođe li do pomaka na gospodarskom planu i smanjenju nezaposlenosti onda možemo pakirati kofere ili sportski rečeno objesit kopačke na klin, rekao je nazočnim studentima Tomčić. Ustvrdio je da rekonstrukcije Vlade neće biti do lokalnih izbora, ali da će šestorica nakon izbora o tome početi razgovarati. Nakon lokalnih izbora, negdje koncem svibnja, predsjednik Vlade Ivica Račan predložit će rekonstrukciju Vlade. REKATEGORIZACIJA HRVATSKIH HOTELA NAKON GLAVNE TURISTIČKE SEZONE Najkasnije do kraja glavne ovogodišnje turističke sezone trebao bi biti dovršen projekt rekategorizacije 450 hrvatskih hotela, kojeg provodi španjolska marketinška tvrtka THR u suradnji s Ministarstvom turizma. Samoj kategorizaciji po novim standardima pristupilo bi se nakon završetka sezone, kazala je ministrica turizma Pave Župan Rusković u prošli petak na konferenciji za novinare dodavši da je cijena projekta 50.000 američkih dolara. Rekategorizaciju hrvatskih hotela potrebno je, kaže, učiniti radi bržeg podizanja kvalitete hotela prema europskim standardima prihvaćenim u većini turističkih zemalja, čime će se pojačati i položaj Hrvatske na svjetskom turističkom tržištu. No, osnovni je razlog pristupanja rekategorizaciji "poražavajuća situacija" s vrednovanjem hrvatskih hotela pri kojoj vrlo malo hotela ima 3, 4 ili 5 zvjezdica dok ih je većina sa 1 ili 2 zvjezdice. Dosadašnji pravilnik o kategorizaciji hotela bio je, kaže ministrica, prestrog, a s time se po njenim riječima slaže i struka. U sklopu budućih novih standarda kategorizacije hotela najmanje jednom godišnje provodit će se nenajavljene službene kontrole koje će posjećivati hrvatske hotele i u skladu s pruženom uslugom 'skidati' ili 'dodavati' zvjezdice. Cjelokupan projekt rekategorizacije hrvatskih hotela osmislila je i provest će ga, u suradnji s Ministarstvom turizma španjolska tvrtka THR koja se već potvrdila na sličnim poslovima u nekoliko europskih, posebno mediteranskih zemalja. THR je tako i za Europsku uniju izradila analizu kategorizacije europskih i izvaneuropskih hotela. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U VELJAČI MANJI PROMET U TRGOVINI NA MALO Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u veljači je nominalno smanjen 0,8 posto, a realno za 1,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na veljaču prošle godine ukupan promet nominalno je porastao 8,5 posto, a realno za 1,7 posto. Cijene u trgovini na malo u veljači su prema prethodnom mjesecu porasle 0,5 posto, a u odnosu na veljaču lani uvećane su 6,7 posto. U prva su pak dva ovogodišnja mjeseca cijene u trgovini na malo porasle 6,6 posto, u odnosu na isto lanjsko razdoblje. PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA ZA SIJEČANJ 3.546 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za siječnj ove godine iznosila je 3.546 kuna, što je nominalno 1,3 posto više, a realno 0,8 posto više nego u prosincu prošle godine, objavio je Državni zavoda za statistiku. U odnosu na siječanj prošle godine prosječna isplaćena neto plaća za isti mjesec ove godine nominalno je porasla 11,2 posto, a realno 4,5 posto. Prosječna je mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za siječanj iznosila 5.072 kune, što je nominalno 1,1 posto, a realno 0,6 posto više nego u prosincu. U odnosu na siječanj prošle godine prosječna mjesečna bruto plaća nominalno je porasla 5,9 posto, dok je realno smanjena za 0,5 posto. DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE ZNATNO MANJI OD OČEKIVANOG Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske za prošlu godinu, po najnovijim je procjenama, zamjetno manji od očekivanih 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), i to ponajviše zahvaljujući poboljšanom turističkom prometu. Najnovije procjene, utemeljene na revidiranim vanjskotrgovinskim podacima Državnog zavoda za statistiku, pokazuju da je prošlogodišnji deficit tekućeg računa platne bilance manji od 3 posto BDP-a, ističu iz Hrvatske narodne banke (HNB). Realni je rast BDP-a, prema raspoloživim procjenama, u prošloj godini u Hrvatskoj iznosio 3,7 posto. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u 2000. godini bio je oko 3,5 milijardi dolara, što je približno na razini iz godine prije. Istodobno, lani je suficit na računu usluga - zahvaljujući prije svega poboljšanom turističkom prometu - povećan za oko 40 posto. Time je minus na tekućem računu platne bilance za prošlu godinu, po podacima HNB-a, smanjen na samo jednu trećinu iznosa iz prethodne godine - sa 1,52 milijarde dolara u 1999. na 531 milijun dolara u prošloj godini. To je, svakako, vrlo povoljno ostvarenje, posebno kada se ima u vidu da je 1999. deficit tekućeg računa platne bilance iznosio 7,6 posto bruto domaćeg proizvoda, a u godini prije 7,1 posto BDP-a. U PROŠLOJ GODINI STRANCI U HRVATSKU ULOŽILI 868 MILIJUNA DOLARA Izravna su strana ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini iznosila 868,38 milijuna američkih dolara, najnoviji su ažurirani statistički podatci Hrvatske narodne banke (HNB). Glavnina tih ulaganja, 604,67 milijuna dolara, odnosi se na vlasnička ulaganja. Taj je pak iznos dvostruko manji od iznosa vlasničkih ulaganja godinu prije, odnosno 1999. godine kada su vlasnička ulaganja dosegnula 1,27 milijardi dolara. Prošle su godine stranci ponajviše ulagali u bankarski sektor, što statistika izražava udjelom od 71,74 posto vlasničkih ulaganja u djelatnost ostalog novčarskog posredovanja. Tako visok udio rezultat je pak ponajprije na početku prošle godine završene privatizacije Privredne banke Zagreb, te kasnijih privatizacija Splitske i Riječke banke. Od djelatnosti slijedi potom vađenje sirove nafte i zemnog plina udjelom od 5,44 posto u vlasničkim ulaganjima, proizvodnja cementa sa 3,26 posto, proizvodnja farmaceutskih pripravaka sa udjelom od 2,69 posto, te proizvodnja betonskih proizvoda za građevinarstvo sa 2,56 posto. Promatrano po zemljama, najnoviji podatci govore da je u prošloj godini više od trećine izravnih inozemnih ulaganja stiglo iz Luksemburga. Iz te je zemlje, naime, 35,2 posto izravnih prošlogodišnjih ulaganja. Slijede Austrija iz koje je 16,33 posto ulaganja, SAD sa 11,4 posto, Njemačka sa 7,8 posto i Italija sa 7,45 posto. U proteklih sedam godina, odnosno od 1993. do konca prošle godine, izravna su strana ulaganja u Hrvatsku iznosila 4,68 milijardi dolara. Najviše su iznosila 1999. godine, oko 1,5 milijardi dolara, i to ponajviše zbog prve faze privatizacije Hrvatskog telekoma. Tako su i telekomunikacije prva djelatnost po visini vlasničkih ulaganja u Hrvatsku. Od ukupno 3,7 milijardi dolara vlasničkih ulaganja u proteklih sedam godina, telekomunikacije u tome imaju udjel od 23,68 posto. Slijede potom vlasnička ulaganja stranaca u bankarski sektor (20,89 posto) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (19,63 posto). Gotovo polovica pak izravnih ulaganja u posljednjih sedam godina dolazi iz SAD-a (23,87 posto) i Njemačke (23,45 posto). Veći udio u ulaganjima imaju i tvrtke iz Austrije (19,67 posto), Luksemburga (6,82 posto), Nizozemske (3,89 posto), Italije (2,66 posto), Švedske (2,53 posto), Švicarske (2,20 posto) i Velike Britanije (2,2 posto). Prema ažuriranim podatcima HNB-a, hrvatske su tvrtke u inozemstvo prošle godine uložile 24 milijuna dolara, a u proteklih sedam godina 397,61 milijun dolara. Najviše se pritom ulagalo u Poljsku i BiH, a dominantna djelatnost u koju su ulagale hrvatske tvrtke je proizvodnja farmaceutskih pripravaka, što govori da je riječ ponajprije o Plivinoj investiciji u Poljsku. D&B: REJTING HRVATSKE U SVJETLU POZITIVNIH EKONOMSKIH DOGAĐAJA Aranžman Hrvatske s MMF-om trebao bi ohrabriti inozemne investitore na značajnija ulaganja u Hrvatsku, ali bi na realizaciju očekivanih prihoda od privatizacije mogao utjecati i razvoj događaja u Makedoniji, ocjena je iz travnjskog izvještaja svjetska bonitetna kuća Dun & Bradstreet (D&B). Ocjena kreditnog rejtinga Hrvatske ostala je u odnosu na ožujak nepromijenjena - DB4d, što znači da u D&B-u smatraju kako je Hrvatska zemlja umjerenog rizika za ulaganja. Neutralni smjer kretanja ocjene, pak, znači kako je došlo do određenog pozitivnog pomaka u političkom, poslovnom i makroekonomskom okruženju, ali oni nisu značajno umanjili rizičnost. Profil rizičnosti Hrvatske ovoga je mjeseca u svjetlu pozitivnih lokalnih ekonomskih događaja, ali i narušavanja stabilnosti u regiji, ocjena je svjetske agencije za procjenu kreditnog rejtinga Dun & Bradstreet (D&B), koje prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Tijekom ožujka Hrvatskoj je odobren stand by aranžman Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji Hrvatskoj odmah omogućava vučenje dijela sredstva, no stručnjaci D&B-a procjenjuju kako su od financijske pomoći, s obzirom na visoku stabilnost deviznih rezervi, Hrvatskoj potrebniji inozemni investitori. Upravo bi taj aranžman investitore trebao ohrabriti za značajnija ulaganja u Hrvatsku. Tome pogoduje i pohvaljen trogodišnji ekonomski program Vlade RH u kojem su postavljeni ciljevi postizanja visokog gospodarskog rasta, stabilnosti cijena, discipline plaćanja te strukturne reforme. Na Vladi je da definira plaća administracije u javnom sektoru, smanji broj zaposlenih u državnim službama, zadrži čvrstu financijsku kontrolu nad mirovinskim i zdravstvenim fondom te ubrza privatizacijski proces. Na realizaciju očekivanih prihoda od privatizacije u Hrvatskoj, iako se to možda ignorira u Zagrebu, mogao bi utjecati i razvoj događaja u regiji, posebice u Makedoniji, napominju iz D&B- a. Potencijalno smanjivanje interesa stranih investitora za privatizaciju hrvatskih tvrtki, ukoliko dođe do razbuktavanja etničkih sukoba u Makedoniji, imalo bi značajnog utjecaja na realizaciju državnog proračuna. Na smanjivanje prihoda od privatizacije utjecat će i pad cijena telekomunikacijskih tvrtki na svjetskim burzama, budući da Vlada ove godine planira nastavak privatizacije Hrvatskog telekoma. Kao jedan od značajnijih događaja ove godine, u D&B-u ističu i potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Mađarske, nakon tri godine pregovaranja. Ocjena hrvatskog kreditnog rejtinga za travnja - DB4d koja Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja umjerenog rizika, ostala je nepromijenjena u odnosu na ožujak. Tu je ocjenju D&B dodijelio Hrvatskoj početkom veljače, do kada je Hrvatska, sa ocjenom DB5a, bila u skupini zemalja visokog rizika. Istu ocjenu kao i Hrvatska (DB4d) trenutno imaju Slovačka i Litva, dok najbolju među tranzicijskim zemljama, DB3a ocjenu, koja označava zemlje relativno malog rizika, imaju Mađarska i Slovenija. Nakon nekoliko mjeseci promijenjene su ocjene na začelju ljestvice, koje su držale Albanija i Jugoslavija s ocjenom DB7, koja je te dvije zemlje označila kao zemlje najvišeg rizika u kojima investitori nemaju nikakvu sigurnost. I sada, zajedno s nekoliko bivših sovjetskih republika i Ruskom Federacijom opet dijele začelje, ali s ocjenom DB6d, odnosno kao zemlje vrlo visokog rizika. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UKUPNA AKTIVA HRVATSKIH BANAKA U PROŠLOJ GODINI 112 MILIJARDI KUNA Ukupna aktiva 44 banke u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 112,69 milijardi kuna, a poslovnu su godinu završile s ukupno 1,99 milijardi kuna dobiti, privremeni su nerevidirani podatci koje je objavila Hrvatska narodna banka. Ukupna aktiva poslovnih banaka prošle je godine porasla 24,7 posto u odnosu na godinu prije. Prema objavljenim podatcima, gotovo polovica ukupne aktive bankarskog sustava, ili točnije više od 47,5 posto, odnosi se na dvije vodeće hrvatske banke - Zagrebačku (s aktivom od 32,6 milijardi kuna, što je udjel od 28,9 posto) i Privrednu banku Zagreb (20,6 milijardi kuna, što je 18,3 posto udjela u ukupnoj aktivi). Dodaju li se tome još tri banke s aktivom iznad pet milijardi kuna - Splitska (sa 8 milijardi), Riječka (sa 7,9 milijardi) i Raiffeisenbank Austria (s 5,1 milijardu kuna), na tih pet banaka otpada dvije trećine ukupne aktive banaka u Hrvatskoj. Prema privremenim nerevidiranim podatcima, koje je na svojoj internet stranici objavila HNB, bankarski je sustav prošlu godinu završio sa 1,99 milijardi kuna dobiti. Pri tome je poslovnu godinu s dobiti završilo 38 banaka, a s gubitkom je poslovalo šest banaka. U podatcima o dobiti još je izraženija dominacija dviju banaka - prvenstveno Zagrebačke, a potom i PBZ-a. Po nerevidiranim podacima, više od polovice ukupne dobiti, ili točnije 1,06 milijardi, odnosi se na Zagrebačku banku. Doda li se tomu Privredna banka Zagreb s dobiti od 387 milijuna kuna, udio tih dviju banaka u dobiti ukupnog bankarskog sektora penje se na više od 72 posto. GOTOVO DVA MILIJUNA KARTICA MAESTRO I MASTERCARD U HRVATSKOJ Ukupan broj dosad izdanih Maestro/Cirrus i MasterCard kartica u Hrvatskoj krajem prošle godine iznosio je 1,92 milijuna, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Europay Hrvatska d.o.o., udruženja sedam hrvatskih banaka, izdavatelja i prihvatitelja kartica Eurocard, MasterCard, Cirrus, Maestro i Eurocheque. Sedam hrvatskih banaka - Erste & Steiermaerkische, Hrvatska poštanska banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Riječka banka, Varaždinska banka i Zagrebačka banka, ostvarile su lani 21,6 milijardi kuna bruto prometa putem Maestro/Cirrus debitne kartice, dok je promet preko Eurocard/MasterCard kreditnih kartica iznosio 6,8 milijardi kuna. Očekuje se kako će tijekom ove godine ukupan broj dosad u Hrvatskoj izdanih kartica Maestro/Cirrus i MasterCard premašiti brojku od dva milijuna, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare. Od 1,92 milijuna izdanih kartica, do kraja prošle godine, 1,79 milijuna otpada na debitne kartice Maestro/Cirrus, dok je u Hrvatskoj broj izdanih kreditnih kartica MasterCard iznosio 123,5 tisuća. Lani je zabilježen i 69-postotni porast broja izdanih kartica Maestro/Cirrus, a pri izdavanju MasterCard, te hrvatske banke ostvarile su 40 postotni rast. Do kraja 2000. godine u Hrvatskoj je instalirano ukupno 677 bankomata koji primaju te kartice, EFT POS terminala bilo je ukupno 7.517, dok je broj trgovaca koji prihvaćaju MasterCard karticu iznosi 29 tisuća. Europay International vodeći je europski platežni sustav koji ima pravo ugovaranja licenci za izdavanje i prihvaćanje Eurocard, MasterCard, Cirrus, Maestro i Eurocheque kartica europskim bankama, a i inicirao je osnivanje udruženja Europay Hrvatska. NETO DOBIT MERKUR OSIGURANJA 3,5 MILIJUNA KUNA Osiguravateljska kuća Merkur osiguranje, članica austrijskog koncerna Merkur Versicherung, prošlu je godinu završila s neto dobiti u iznosu od 3,5 milijuna kuna, rekao je u četvrtak na predstavljanju poslovnih rezultata predsjednik Uprave Merkur osiguranja Darko Cesar. Prema njegovim riječima, 2000. je druga godina zaredom da je ta kuća ostvarila dobit, budući da su od osnivanja 1996. godine prihodi Merkura odlazili na pokrivanje troškova i investicije. Najznačajniji je porast policirane, odnosno naplaćene premije u odnosu na 1999. godinu, i to za 17,3 posto - na 140,8 milijuna kuna, što je, smatra Cesar, značajno obzirom na poslovno okruženje. Također, za gotovo 16 posto porastao je i broj aktivnih ugovora o osiguranju u portfelju Merkura, kojih je na kraju prošle godine bilo 82,2 tisuće. Ugovori životnog osiguranja, koji predstavljaju čak 83 posto zaračunate bruto premije u prošloj godini, porasli su za 16,5 posto, na 41,2 tisuće, dok su ugovori ostalih, neživotnih osiguranja ostvarili 15,3- postotni rast, na 41,07 tisuća. Predsjednik Uprave Merkur osiguranja naglasio je kako je ta kuća okrenuta obiteljskom osiguranju, odnosno osiguravanju same obitelji, njihovog doma, ali i malog i srednjeg poduzetništva, što je vidljivo i iz njihovih portfelja, koji osim životnog, čine još osiguranje od nezgoda, zdravstveno osiguranje i osiguranje imovine. Od novih usluga Cesar je najavio skori početak prodaje putnog zdravstvenog osiguranja putem Interneta, što je prvi takav slučaj u Hrvatskoj. Inače, Merkur osiguranje u stopostotnom je vlasništvu matičnog Merkur Versicherunga iz Graza, a koncern Merkur osim ove dvije kuće čine i slovenska Merkur zavarovalnica te rumunjski Sara Merkur. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 12. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 461 470 470 430.348 Podravka 151 155,50 153 1.651.336 Viktor Lenac 73 73 73 13.724 Zagrebačka banka 0 1.650 1.780 1.750 5.139.115 Arenaturist 45,10 49,50 45,10 35.192 Croatia osiguranje-R 900 900 900 3.600 Hotel Inter-Continental 90 90 90 4.140 Rabac ugost. i turizam 44 44 44 3.300 Istraturist 54 57 56 61.467 Jadranski naftovod 1.500 1.500 1.500 21.000 Jadran-turist 55 55 55 5.500 Karlovačka pivovara 390 405 405 957.911 Kraš 162 170 164 172.620 Privredna banka 89,90 100 90 258.620 Plava laguna 475 480 475 5.250 Riječka banka 110 125 125 42.900 Riviera 100,05 105 105 195.361 Sunčani Hvar 38 38 38 1.899 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 97.800 Varteks 31 31 31 12.396 Zagrebačka banka E 1.500 1.620 1.615 4.369.311 Zagrebačka banka C 765 765 765 23.715 Zagrebačka pivovara 1.300 1.300 1.300 2.600 Zlatni rat 40 40 40 4.799 DAB-O-05CA* 104,00 104,75 104,75 2.484.043 Hr. zavod za zdrav. osig.** 104,00 104,20 104,00 1.818.644 RHMJ*** 37,97 37,97 37,97 55.056 17.901.667 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale ** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09. do 12. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 475 480,13 480,13 7.176 Anita 2.042 2.400 2.400 825.961 Arenaturist 45 45 45 3.060 Elektropromet 50 50 50 650 Ericsson Tesla 152 155 155 79.304 Ivančica 15,29 150,29 150,29 549.009 Jadran Zagreb 15 15 15 486.315 PIK Rijeka 130 130 130 283.920 Plava laguna 480 480 480 1.920 Riviera 101 102 102 4.668 Tankerska plovidba 505 505 505 15.150 Trgostil 130 130 130 1.404.910 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 3.600 PIF Dom 19,03 20,60 20,50 1.249.558 PIF Expandia 25,55 26,30 26,30 406.676 PIF Pleter 12,52 12,85 12,72 83.247 PIF Slavonski 9,93 10,49 10,40 205.462 PIF Sunce 8,65 9,20 9,10 101.873 PIF Središnji nacionalni 25,41 27,50 27,50 471.226 PIF Velebit 21,12 21,33 21,33 409.594 RHMJ* 37,01 38,05 38,05 470.023 7.063.315 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 05. IV. 10.000.000 8.000.000 4,13 9.500.000 3,42 06. IV. 35.500.000 34.500.000 3,04 4.200.000 3,00 09. IV. 24.500.000 18.000.000 3,28 15.200.000 3,16 10. IV. 51.500.000 23.500.000 4,02 49.150.000 2,78 11. IV. 29.500.000 29.500.000 5,02 26.500.000 2,61 12. IV. 87.000.000 82.500.000 6,77 - - Dnevni prosjek 39.666.000 32.666.000 4,37 20.910.000 2,99 5. TVRTKE PROMJENE CIJENA TELEFONIRANJA ZA NEKOLIKO MJESECI Promjene cijena telefonskih usluga Hrvatskog telekoma (HT), o kojima se zadnjih dana govorilo u javnosti, uslijedit će tek za nekoliko mjeseci budući je riječ o procesu promjene tarifa koji je tek pokrenut. Kazao je to u četvrtak na redovitom susretu s novinarima glasnogovornik HT-a Marijan Jurleka, pojasnivši da u tom procesu sudjeluju i hrvatska Vlada i Vijeće za telekomunikacije. Tek nakon pronalaženja odgovarajućeg modela "rebalansiranja tarifa" koji će zadovoljiti i vlasnike i korisnike te biti u skladu s međunarodnim standardima i zakonima tržišta, doći će do promjena cijena. S tim u vezi Jurleka je naglasio i da je promjena tarifa obveza HT-a spram zahtjeva WTO-a, ali i nužnost kojom se HT kao kompanija priprema za deregulaciju tržišta 2003. godine. KORPORACIJSKA NAGRADA ERICSSON NIKOLI TESLI Tvrtka Ericsson Nikola Tesla dobitnik je značajne korporacijske nagrade Ericsson European Equality Award (EEEA) za 2000. godinu, koju kompanija Ericsson godišnje dodijeljuje jednoj od svojih europskoh lokalnih tvrtki koja je najviše učinila na planu jednakosti položaja žena i muškaraca u poslovnom okružju i to na svim razinama kompanijske hijerarhije. Nagradu je u srijedu na svečanosti u Ericsson Nikoli Tesli uručio predsjednik i generalni direktor (CEO) korporacije Ericsson Kurt Hellstroem, kojem je ovo prvi posjet Hrvatskoj i kompaniji Ericsson Nikola Tesla. Nagradu EEEA Ericsson Nikola Tesla dobila je stoga što je u prošloj godini, u oštroj konkurenciji s drugim Ericssonovim europskim lokalnim kompanijama, najviše učinila na planu suradnje s domaćim fakultetima, uvela je program planiranja rukovoditelja kao i druge programe za unapređenje zaposlenih. Također, žene čine jednu četvrtinu kompanijskoga menadžement tima, a Ericsson Nikola Tesla sustavno radi na pronalaženju vrhunskih rukovodećih talenata, posebice među ženama. Govoreći o dosadašnjim uspjesima i ciljevima Ericssona Nikole Teslem njezin predsjednik Ake Enell je istaknuo kako je glavni cilj kompanije biti jedan od glavnih isporučitelja u području novog telekom svijeta u Hrvatskoj i na tvrtkinim inozemnim tržištima. Također, dodao je Enell, želimo postati glavni Ericssonov centar za komunikacijska rješenja i usluge na području Srednje i Istočne Europe te jedan od najboljih razvojnih centara u korporaciji Ericsson. Osim toga, kazao je, želja je aktivno sudjelovati u stvaranju prosperiteta u Hrvatskoj te postati jedan od najboljih poslodavaca u zemlji. PREMIJER RAČAN RAZGOVARAO S PREDSJEDNIKOM KORPORACIJE ERICSSON Premijer Ivica Račan razgovarao je u utorak s predsjednikom korporacije i generalnim direktorom Ericssona Kurtom Hellstromom izrazivši u razgovorima zadovoljstvo činjenicom što se Ericsson Nikola Tesla, kao četvrta tvrtka po dobiti te šesta po količini izvoza, ubraja među najveće strateške ulagače u hrvatsko gospodarstvo. Prema priopćenju Ureda Vlade za odnose s javnošću, premijer je posebice istaknuo da impresioniraju brojke koje govore o više od 500 uposlenih diplomiranih inženjera elektrotehnike u posljednjih pet godina te još 350 mladih stručnjaka koje će tvrtka ove godine zaposliti. Također je dodao kako su visokoobrazovani, talentirani, kreativni i sposobni mladi stručnjaci, koji čine osnovnu strukturu zaposlenih u Ericsson Nikoli Tesli, najveće hrvatsko bogatstvo. Predsjednik korporacije Hellstrom izrazio je zadovoljstvo što će u srijedu upravo ovoj hrvatskoj tvrtki uručiti visoku korporacijsku nagradu za jednakost spolova za 2000. godinu. Strateške odrednice ove tvrtke za idućih pet godina podrazumijevaju i nastavak već i sada izrazito dobre suradnje s obrazovnim, znanstvenim i istraživačkim institucijama u Hrvatskoj, potvrdio je Hellstrom. HŽ POTPISALE UGOVORE O ZAJMU NAMIJENJENOM OBNOVI LIČKE PRUGE Hrvatske željeznice (HŽ) potpisale su u utorak tri ugovora o zajmu s njemačkom bankom Kreditanstalt fuer Wiederaufbau (KfW) u ukupnom iznosu od 59 milijuna njemačkih maraka, a tim će se sredstvima financirati modernizacija željezničke pruge duljine 42 kilometra na relaciji Oštarije-Split. Uprava HŽ istodobno je danas potpisala i dodatke na već ranije sklopljene ugovore s njemačkom tvrtkom Thyssen, a odnose se na nabavke opreme i rezervnih dijelova. Kako pojašnjavaju iz HŽ-a, tijekom prošle godine od te je njemačke tvrtke dobivena suglasnost o promjeni strukture nabavki, prema kojoj je vrijednost isporuka Thyssena smanjena sa prvotno ugovorenih 59 milijuna maraka, na 52,11 milijuna maraka. Razlika između odobrenog zajma i vrijednosti ugovora s Thyssenom, u iznosu od 6,89 milijuna maraka, prenamijenit će se za financiranje ugradnje opreme i rezervnih dijelova koje bi obavljali domaći izvođači. Također, dodatcima ugovora s Thyssenom predviđeno je da će vrijednost opreme i rezervnih dijelova, proizvedenih u Hrvatskoj, u ukupnim nabavkama iznositi 30,71 posto od ugovorenih 52,11 milijuna maraka. Potpisanim dodatkom sporazumu uz okvirni ugovor s tvrtkom Thyssen smanjuje se i servisna pristojba sa 10 na 8,5 posto. S ovim ugovorima osigurali smo nova ulaganja u infrastrukturu HŽ-a, a do konca 2003. godine u cijelosti namjeravamo modernizirati ličku prugu. Time bi se stvorile pretpostavke da na tako obnovljenoj pruzi, uz odgovarajuća prijevozna sredstva, put od Zagreba do Splita ne traje duže od 5,5 sati, rekao je predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić. IMOVINA HUC-A PODIJELJENA HRVATSKIM CESTAMA I HRVATSKIM AUTOCESTAMA Odlukom hrvatske Vlade podijeljena su imovina, prava i obveze te donesen raspored zaposlenika dosadašnje Hrvatske uprave za ceste. Imovina Hrvatske uprave za ceste, bez državnih cesta, po knjigovodstvenoj vrijednosti na zadnji dan prošle godine iznosila je 253,7 milijuna kuna. To je raspoređeno na Hrvatske ceste d.o.o., u iznosu od 151,7 milijuna kuna, i Hrvatske autoceste u iznosu od 102 milijuna kuna. Od ukupno 1.211 zaposlenika Hrvatske uprave za ceste, 285 zaposlenika raspoređuje se u Hrvatske ceste, a 926 u Hrvatske autoceste. Otplatu kredita Hrvatske uprave za ceste, za izgradnju i održavanje državnih cesta i kamata po tim kreditima preuzet će Republika Hrvatska kao javni dug, a primopredaja dokumentacije Ministarstvu financija trebala bi uslijediti do kraja ovog tjedna. U Narodnim novinama, broj 27/2001., objavljene su izmjene Zakona o javnim cestama te Zakona o posebnom porezu na naftne derivate, kojima se među ostalim danom stupanja na snagu Zakona, 30. ožujka, dosadašnja Hrvatska uprava za ceste preoblikuje u dva društva s ograničenom odgovornošću - Hrvatske ceste (HC), koje bi se bavile upravljanjem, gradnjom i održavanjem državnih cesta, te Hrvatske autoceste (HAC) koje bi isti posao odrađivale za autoceste. Uz to HAC bi za državu obavljao i sve stručne poslove u vezi koncesija, nad kojima bi nadzor imalo Ministarstvo javnih radova. Vlada je uz imenovanje po jednog člana uprave-direktora svake od tvrtke donijela Zaključak kojim su navedeni članovi uprava imenovani privremeno, sa zadaćom raspisivanja i provedbe javnog natječaja za imenovanje svih članova dviju uprava, u kojima može biti, uz predsjednika, do pet članova. Obje tvrtke imat će sjedište u Vončininoj 3, a Vlada je imenovala članove nadzornih odbora. Tako su u prvi NO HC-a imenovani (predstavnici pet ministarstava) Mijo Bezer, Venko Ćurlin, Roland Žuvanić, Jure Bajić i Roman Nota, a članom uprave društva-direktorom imenovan je Vladimir Bizjak iz Rijeke. U Nadzornom odboru HAC-a su Radimir Čačić te četvorica koja sjede i u NO HC-a Mijo Bezer, Roland Žuvanić, Juro Bajić i Roman Nota. Za člana uprave-direktora imenovan je Vlado Domes iz Samobora. Direktori dviju tvrtki dužni su stvoriti zajedničko koordinacijsko tijelo koje će biti zaduženo za praćenje provođenja odluke i podjelu imovine i prava. Sukladno organizacijskoj promjeni mijenja se i dosadašnji način financiranja. Tako će se u ovoj godini primjenjivati mješoviti model, odnosno dio sredstava išao bi iz proračuna i to za Hrvatske ceste, dio iz naknade na cijenu naftnih derivata za Hrvatske autoceste, dok bi od iduće godine financiranje oba društva išlo iz naknada u cijeni goriva. Dakle primjena novog načina financiranja cestovne infrastrukture, razlog je nedavnog povećanja cijene benzina (30. ožujka) od ukupno 40 lipa po litri proizvođačke cijene benzina, odnosno 49 lipa za krajnjeg kupca. Naknada od 40 lipa po litri derivata ide za financiranje HAC-a od početka svoga osnivanja, a ta bi se naknada u idućoj godini povećala na 50 lipa. Hrvatske ceste bi pak u ovoj godini zadržale financiranje iz proračuna, dok bi se i one od iduće godine financirale iz naknade na cijenu goriva. Ta bi naknada od 1. siječnja 2002. iznosila 60 lipa po litri derivata. Uz naknadu iz cijene benzina dvije bi se tvrtke zadužene za cestogradnju financirale i iz naplate cestarina (HAC), naknade za korištenje zemljišta (HC), te godišnje naknade pri registraciji (koja bi ostala prihod županijskih uprava za ceste). Vlada je donijela i uredbu o vođenju Registra javnih cesta, kojom se propisuje sadržaj i način prikupljanja i obrade podataka o javnim cestama, pri čemu bi troškove ustroja sa 40 posto snosile HC-e, 30 posto HAC, a 30 posto županijske uprave za ceste. BECHTEL POŠTUJE DOGOVOR O ZAPOŠLJAVANJU HRVATSKIH I STRANIH RADNIKA Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić izjavio je u srijedu da američka tvrtka Bechtel u potpunosti poštuje dogovor da na izgradnji autoceste Zagreb-Split zapošljava isključivo radnike iz Hrvatske, a iz inozemstva jedino stručnjake. "Nema nikavih dvojbi i nedoumica oko uvoza stranih radnika koji će za Bechtel raditi na auto-cesti Zagreb-Split", rekao je ministar. Čačić je u izjavi za Hinu podsjetio da mu je jedan od prvih koraka nakon što je došao na čelo Ministarstva bio razrješenje ugovora s Bechtelom, koji je potpisao njegov prethodnik Jure Radić, a koji se odnosio na mogući uvoz strane radne snage. Glasnogovornik Bechtela Damir Vucić opovrgnuo je dan ranije napise u tisku da ta tvrtka namjerava uposliti 1.500 radnika iz Turske. Rekao je da će Bechtel krajem iduće godine, u špici radova buduće autoceste, trebati 1.700 radnika, od kojih će od 1.300 do 1.500 biti iz Hrvatske, a ostatak će činiti stručni radnici iz Turske i drugih zemalja. Čačić je istaknuo da je s Bechtelom dogovorio da smije uvoziti samo stručnu radnu snagu i eksperte za obuku na određeno vrijeme, dok za te poslove ne obuče dovoljan broj radnika iz Hrvatske. "Nije bilo potrebe za sklapanjem novoga ugovora, jer je sve dogovoreno i Bechtel poštuje dogovor - ne upošljava strane radnike osim stručnjake, a i hrvatska država ima instrumente kojima prati uvoz stranih radnika". VLADA OMOGUĆILA NOVI POČETAK SISAČKOJ ŽELJEZARI Vlada je 31. ožujka završila sanaciju i otpisala tražbine države i fondova od 160 milijuna kuna, omogućivši novi početak Željezare "Sisak", izjavio je u srijedu ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon razgovora s poslovodstvom poduzeća, predstavnicima dvaju sindikata i Glavnoga zaposleničkoga vijeća. Ministar Fižulić je najavio da je na redu privatizacija i smanjenje troškova poslovanja Željezare, a Vlada i Ministarstvo gospodarstva će nastojati pomoći Željezari u dobavi energenata na temelju pet novih zakona koji su u proceduri. "Tako bi veliki potrošači struje, kao što su Željezara, TLM, Petrokemija i drugi, samostalno na tržištu mogli nabavljati energente mimo domaćih izvora, bez naplata ili s najnižim naplatama transporta. To će bitno popraviti financijski položaj tih poduzeća, a Željezara bi drukčijom dopremom energenata uštedjela i do 30 milijuna kuna na godinu", rekao je ministar. ANTONY MAGLICA PREDSTAVIO PROJEKT ULAGANJA U HRVATSKU Antony Maglica poznati hrvatski iseljenik s otoka Zlarina, poduzetnik koji živi u SAD-u, vlasnik tvrtke koja proizvodi poznate svjetiljke (maglite) koje upotrebljava i američka vojska u srijedu je u Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva predstavio svoje projekte budućeg ulaganja u Hrvatsku, prvenstveno u otok Zlarin. Prezentacija poslovnih planova bila je zatvorena za javnost, a prije prezentacije izjave za novinare dali su ministar Radimir Čačić i poduzetnik Maglica. Ministar Čačić potvrdio je novinarima da je riječ o mogućnosti za nova ulaganja i da će Ministarstvo u potpunosti podržati Magličine projekte, a čija se prva faza očekuje u idućih nekoliko mjeseci. "PETROKEMIJA" I KUTINA VIŠE NISU "SLUČAJ" Ministar gospodarstva Goranko Fižulić u srijedu je za posjeta kutinskoj Petrokemiji d.d. izjavio da je ta tvornica umjetnih gnojiva u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarila zadovoljavajuće poslovne rezultate, čemu je, uz mjere stabilizacije poslovanja, pomogla i liberalizacija cijene gnojiva od 1. prosinca prošle godine. Direktor Petrokemije Josip Jagušt izvijestio je ministra da je u prvom tromjesečju, u odnosu na lanjski gubitak u istom razdoblju od 75 milijuna, ostvarena bruto dobit od 30 milijuna kuna, a na domaće tržište isporučeno je gnojiva za 18 posto više. Fižulić je izrazio zadovoljstvo što je Kutina sa svojom "Petrokemijom" od njegova prvog ministarskog posjeta, odmah nakon prihvaćanja mandata, prestala biti "grad slučaj". U "Petrokemiji" je razgovarao i s čelnicima sindikata i hrvatskih branitelja. Željko Klaus, glasnogovornik Stožera za obranu Petrokemije, istaknuo je da radnici nisu protiv najavljenog restrukturiranja, ali da traže njegovu detaljnu razradbu i skrb za zaposlene. Sada nas je 2844, a prije desetak godina bilo nas je 4550, rekao je ocijenivši da to upućuje na potrebu novog zapošljavanja zbog sve veće proizvodnje i razvojnog programa. DOBIT PODRAVKE 80 MILIJUNA KUNA Koprivnička prehrambena industrija Podravka prošle je godine ostvarila 79,96 milijuna kuna dobiti, što je gotovo četverostruko više nego u godini prije, objavilo je poslovodstvo Podravke u ponedjeljak na konferenciji za novinare u Koprivnici. Podravka je u prošloj godini ostvarila realan porast prodaje za četiri posto, a 43 posto prihoda od prodaje ostvareno je na inozemnim tržištima na kojima je prodaja povećana šest posto, kazao je predsjednik uprave Darko Marinac. Prošlogodišnji umjereni rast prodaje u Podravci ocjenjuju dobrim s obzirom da je došlo do liberalizacije tržišta nakon ulazka Hrvatske u WTO, a na tržištu je došlo i do povećane konkurencije poglavito multinacionalnih kompanija. Ukupni poslovni prihodi prošle godine su iznosili 2,48 milijardi kuna, što je 0,62 posto manje nego godinu dana prije. Dominantan udio u strukturi prodaje i dalje drži vegeta (27 posto), a kako je istaknuo Marinac, u prošloj godini je zaustavljen pad prodaje vegete i očekuje se daljnji rast toga glavnog tvrtkina proizvoda. Podaci o prodaji za prvih nekoliko mjeseci ove godine pokazuju pozitivan trend, a kako je istaknuto, rast bi do kraja godine trebao biti negdje oko devet posto, dok se u idućim godinama planira rast deset posto na godišnjoj razini. Tijekom ove godine Podravka će nastaviti intenzivan rad na racionalizaciji poslovanja što je ključni uvjet za dugoročno održavanje konkurentnosti tvrtke, kazao je Marinac. Novost je i to da je počela redefiniranje strategije grupe Podravka, a i značajno je poboljšana likvidnost. Prošle godine počeo je prodor na nova tržišta i to Rumunjske, Turske, Grčke, SRJ, gdje je osnovano i vlastito predstavništvo. Podrvka bi uskoro trebala potpisati i ugovor s International Finance Corporation (IFC), dijelom Svjetske banke, o zajmu vrijednom 40 milijuna dolara. Polovica toga kredita iskoristit će se za refinanciranje skupih domaćih zajmova, dok će se druga polovica iskoristiti u razvojne svrhe i planirane akvizicije o kojem u ovom trenutku u Podravci nisu htjeli govoriti. Intenzivno se radi na pripremama za izlazak na međunarodnu burzu, no kako je situacija na svjetskim burzama zasad nestabilna, poslovodstvo očekuje povoljan trenutak za izlazak. ZVIJEZDA GODINU ZAPOČELA S DVIJE INVESTICIJE VRIJEDNE TRI MLN. DEM Članica koncerna Agrokor, zagrebačka tvornica ulja Zvijezda, 2001. godinu započela je u znaku dvije nove i značajne investicije u koje je uložila oko tri milijuna njemačkih maraka, izvijestio je u utorak novinare predsjednik Uprave Zvijezde Ante Todorić. Radi se o izgradnji nove kotlovnice s novim kotlom čime tvrtka postiže velike uštede u proizvodnji para kao i dugoročno osigurano sigurno i kvalitetno snabdijevanje pogona parom, kazao je Todorić. Druga velika investicija odnosi se na rekonstrukciju pogona margarina u koju je uveden novi kompjuterski vođeni sustav za doziranje. Taj je sustav prvenstveno namijenjen proizvodnji mazivih margarina, uz mogućnost korištenja i u proizvodnji tvrdih margarina. "Spomenutu investiciju zahtijevala je proizvodnja novog laganog margarina - Margo Fit - koji sadrži 50 posto manje masnoća od klasičnih margarina", istaknuo je Todorić. U Zvijezdi kažu kako je taj margarin na tržištu odnedavno i rezultati njegove prodaje su izvanredni, što ne čudi s obzirom da se radi o prvom i jedinom laganom margarinu na hrvatskom tržištu. Širenjem asortimana mazivih margarina Zvijezda postaje kompatibilna asortimanu najvećih svjetskih proizvođača, a osim novih vrsta margarina, među kojima i margarin za kreme, od nedavno Zvijezda tržištu nudi i dvije vrste maslinovog ulja. TALIJANSKI COOP TRAŽI SURADNJU S HRVATSKIM PROIZVOĐAČIMA Talijanski trgovačko-prehrambeni lanac "Coop" u Bjelovaru je, prvi put u Hrvatskoj, predstavio mogućnosti suradnje s gospodarstvenicima i proizvođačima, posebice proizvođačima hrane iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Sredinom iduće godine Coop otvara u Zagrebu supermarket, vrijedan 100 milijuna njemačkih maraka, a 2004. još jedan supermarket iste vrijednosti, te namjerava zaposliti oko 650 do 700 radnika. Kako je rekao čelnicima županije i gospodarstvenicima predsjednik Coopa Vincenzo Tassinari, cilj je te tvrtke ne samo prodaja već dugoročna suradnja s hrvatskim proizvođačima posebice hrane i stvaranje zajedničkih proizvodnih programa, a i kreditiranja proizvodnje. U PLOČAMA OTVOREN TERMINAL ZA TEKUĆE TERETE U pločanskoj Luci u subotu je počeo raditi terminal za tekuće terete, a prvi je pristao veliki trgovački brod "Irena", koji je iz Grčke luke Elepsisa za logističku bazu SFOR-a u toj luci dopremio 31.000 tona naftnih prerađevina. Terminal za tekuće terete u pločanskoj luci ima kapacitet od 26.000 tona naftnih prerađevina i 8500 tona jestiva ulja. U taj najveći lučki objekt u dolini Neretve pločanska Luka uložila je oko 40 milijuna kuna od povoljnih međunarodnih zajmova. Terminal za tekuće terete u pločanskoj Luci jedini je na hrvatskoj obali Jadrana, a još mu veću važnost daje blizina susjedne Bosne i Hercegovine, koja je krajnje odredište mnogobrojnih međunarodnih pošiljaka, rekao je direktor "Trgovine" pločanske Luke Ivica Miličević. Za susjednu BiH već je ugovorena doprema oko 220.000 tona tekućih tereta, a očekuje se da će veliki trgovački brodovi, koji su plovili u slovensku luku u Kopru, ubuduće prevoziti tekuće terete do bliže i znatno jeftinije pločanske Luke, dodao je Miličević. TVRTKA CHROMOS BOJE I LAKOVI POTPISALA UGOVOR S BOERO-OM Poslovodstvo tvrtke Chromos boje i lakovi d.d. i predstavnici talijanske tvrtke Boero iz Genove potpisali su u četvrtak ugovor o ustupanju licence za proizvodnju boja za jahte toj zagrebačkoj tvrtki, a Chromos uz pravo na proizvodnju, stječe i pravo na distribuciju tih proizvoda na tržištu jugoistočne Europe. Tvrtka Boero najveći je talijanski proizvođač boja s 1200 zaposlenih, a u segmentu boja za jahte, ta tvrtka zauzima 27 posto svjetskog tržišta. Ukoliko se pak izuzme veliko tržište Sjedinjenih Američkih Država, udio Boero-a u tom segmentu na tržištu iznosi 72 posto. Chromos boje i lakovi, na osnovi ugovora s talijanskim partnerom očekuju povećanje godišnje realizacije za dva milijuna kuna već u startu, a s obzirom na očekivani porast nautičkog turizma u Hrvatskoj, sigurno je da će tržište boja za jahte i dalje rasti. Chromos će preuzeti recepture Boero-vih najkvalitetnijih proizvoda i obvezati se na partnerski odnos za proizvodnju i plasman tih proizvoda na području jugoistočne Europe. Tim novim poslom, Chromos će omogućiti da radna mjesta zadrži 30 njihovih radnika, s obzirom na dosad nedovoljno zaposlene kapacitete u toj tvrtki. Od prošle godine, u Chromosu je u tijeku konsolidacija poslovanja te tvrtke - obnovljena je oprema za proizvodnju boja za drvo, metal, građevinarstvo, te brodskih boja, a na tržište je uvedeno 14 novih proizvoda. Chromos je proteklu poslovnu godinu, nakon višegodišnjih gubitaka, završio sa dobiti od milijun kuna. Kako je na konferenciji za novinare, nakon potpisanog ugovora s Boero-om, istaknuo direktor Chromos boja i lakova, Tomislav Cerc, tvrtka je prošle godine pokrenula proizvodnju ljepila za drvnu i papirnu industriju, ove je godine započela s proizvodnjom materijala za građevinarstvo, a u srpnju i rujnu očekuje se i puštanje u rad pogona za proizvodnju boja za metal i drvo, te disperzijskih boja. MOGUĆA PRODAJA DUGORATSKE "DALMACIJA" POD POSEBNIM UVJETIMA? Ministarstvo gospodarstva najavljuje mogućnost prodaje dugoratske "Dalmacije" pod posebnim uvjetima, a svako prozivanje ministra Goranka Fižulića u vezi sa stanjem u toj tvrtki naziva "čistim politikanstvom". Radnici tvornice ferolegura "Dalmacija" Dugi Rat u ponedjeljak su ponovno blokirali Jadransku magistralu ponavljajući zahtjeve da im se isplati 20 zaostalih plaća i pokrene proizvodnja. Zatražili su i smjenu uprave tvrtke, kao i ostavku ministra Fižulića kojeg optužuju da unatoč obećanjima nije učinio "niti jedan korak za rješavanje problema". Ministarstvo, u priopćenju od utorka, ističe da neprestano pokušava naći rješenje za nagomilane probleme dugoratske tvornice, kojoj je prestala raditi u listopadu prošle godine kada joj je zbog dugovanja HEP isključio dovod električne energije. Ministarstvo je ocijenilo da je jedino moguće rješenje ubrzana privatizacija i spremno je pregovarati sa svakim potencijalnim ulagačem. No, objašnjava se da su do sada svi potencijalni ulagači zahtijevali poseban tretman kod isporuke električne energije, odnosno cijenu ispod cijene proizvodnje što ne poznaje trenutačno važeći tarifni sustav HEP-a. Ističe se također da je Ministarstvo 6. travnja ove godine preporučilo Hrvatskom fondu za privatizaciju isplatu jedne minimalne bruto plaće zaposlenima tvrtke. U priopćenju se ističe da se HFP-u od ljeta prošle godine javljaju mnogobrojni ozbiljni ulagači zainteresirani za dugoratsku tvornicu, što bi značilo nastavak poslovanja punim kapacitetom i zaposlenošću. Na međunarodni poziv HFP-a za prikupljanje ponuda za "Dalmaciju" Dugi Rat iz studenog prošle godine javilo se više potencijalnih ulagača, ali se nitko nije javio na dva natječaja za prodaju - prvi po nominalnoj cijeni, a drugi uz popust od 70 posto. Nakon toga počela se razmatrati mogućnost prodaje tvrtke pod posebnim uvjetima, a u tijeku su pripreme za moguću realizaciju takve prodaje. Potencijalni su kupci početkom travnja, radi konačnog određivanja uvjeta, pozvani na pregovore u Ministarstvo gospodarstva. "MONTAŽA" D.D. "ĐURE ĐAKOVIĆA" UGOVORILA OBNOVU CEMENTARE U TUNISU "Montaža" d.d. holdinga "Đure Đakovića" u Slavonskome Brodu potpisala je ugovor vrijedan pet milijuna njemačkih maraka za rekonstrukciju cementare u Tunisu, u blizini istoimenoga glavnog grada. Rok svršetka obnove je sedam mjeseci. "Đurini" montažeri do sada su obnovili cementare u Splitu i Koromačnom, a to je prvi put da odlaze u Afriku. U "Montaži" vjeruju da će u špici posla u Tunisu raditi stotinjak montažera, a s lokalnom radnom snagom ukupno će u obnovi raditi dvjestotinjak radnika. O RESTRUKTURIRANJU I RAZVOJNIM PRAVCIMA BOROVA Borovo želi biti vodeća obućarska tvrtka u Hrvatskoj ustrojena kao holding sastavljen od profitabilnih tvrtki kćeri različitih djelatnosti koja će se razvijati u skladu s promjenjivim trendovi na svjetskom tržištu, glavna je odrednica razvoja Borova o kojem se u četvrtak raspravljalo u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Poslovodstvo Borova smatra kako bez vraćanja prijašnjeg tržišta nema ni povratka proizvodnje jer su globalne tendencije u obućarskoj industriji u svijetu takve da je za vlastitu proizvodnju sve teže pronaći tržište. Stoga je njihov strateški cilj jačati svoje postojeće prodajne kapacitete koji će otvoriti prostor proizvodnji, te one koji su u ratu izgubljeni. Borovo posebice treba čuvati svoje već osvojeno tržište zemalja bivše Jugoslavije, istaknuto je na okruglom stolu. Tvrtka se trenutno nalazi u procesu restrukturiranju i privatizacije, a buduće ustrojstvo trebalo bi Borovo izgraditi kao holding - sustav profitabilnih tvrtki kćeri različitih djelatnosti koja će se razvijati ovisno o mijenjajućim odnosima na tržištu, kazao je predsjednik uprave Josip Beširević. Vrijednost Borova koji je prije rata upošljavao 21.000 radnika, u 15 poduzeća, na kraju 1990. godine iznosila je 593 milijuna njemačkih maraka, dok je krajem 1999. godine njegova vrijednosti procijenjena na 183 milijuna maraka. Ponovnom uspostavom proizvodnje, nakon mirne reintegracije, uz početno poslovanje s gubicima (1998. godine iznosio je 8,6 milijuna kuna), Borovo se okrenulo pozitivnijim trendovima, pa je tako u posljednje dvije godine ostvarena dobit. Trenutačno stanje u Borovu relativno je dobro, istaknuto je, a u odnosu na početke proizvodnje prije nekoliko godina proizvodnja kožne obuće porasla je 85 posto, a gumene 27 posto. "PAZINKINI" RADNICI DOBILI OTKAZE - OČEKUJU IZVJEŠTAJNO ROČIŠTE Nakon dvotjedna rada u "Pazinki" stečajni upravitelj Veljko Karabaić ovih je dana svim 668 radnika uručio otkaze, a kako je rekao tajnik Područnog ureda Sindikata Istre Darko Vidmar, to je dio regularnoga stečajnog postupka, a prvo izvještajno ročište zakazano je za 12. lipnja. Na prvome će ročištu biti poznato kolike su ukupne tražbine vjerovnika, uključivo i dugove "Pazinke" radnicima za prijevoz, jubilarne nagrade i otpremnine. U Sindikatu očekuju da će se već u početku svibnja, kad bi se sindikalisti trebali sastati sa stečajnim upraviteljem, znati koliko će radnika ostati u "Pazinki", t.j. koje bi se proizvodnje mogle održati. "Procjenjujemo da bi 'Pazinka' mogla zadržati proizvodnju tekstila i sintetike, a ne zna se hoće li biti interesa za pogone efektne pređe i tapeta. Nadam se da će se u idućih mjesec dana proizvodnja ipak nastaviti i radnicima isplatiti plaća za ožujak", rekao je Vidmar. Dodao je da će ovih dana punim kapacitetom početi raditi i predionica u obližnjem Žminju, u koju se nakon pregovora sa stečajnim upraviteljem ponovno vraća talijanski partner "Zieche". ŠTRAJK U KARLOVAČKOJ INDUSTRIJI OBUĆE U Karlovačkoj industriji obuće (KIO) u štrajk je u ponedjeljak stupilo 420 obućara koji nisu primili četiri plaće i koji su, kako kažu, zabrinuti sudbinom te tvornice. Karlovačka industrija obuće, nekoć tvornica obuće "Josip Kraš", bila je poznata po izvozu i mreži svojih trgovina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prije Domovinskog rata najviše je izvozila u zapadnoeuropske zemlje i Rusiju. Pretvorbom je 200 radnika ostalo bez posla, a prije tri godine većinski vlasnik tvrtke postao je poduzetnik Walter Wolf, koji je, preuzimajući tvrtku, izjavljivao da će poboljšati stanje u KIO-u, povećati proizvodnju i da neće otpuštati radnike. Prošle godine radnici su više puta štrajkali i zahtijevali da poslodavac ispuni svoje obveze iz pisma namjere Hrvatskom fondu za privatizaciju i vjerovnicima, napose Karlovačkoj banci. Radnici kažu da će štrajkati do daljnjega, da su gubitci tvrtke narasli na 27 milijuna kuna te da tvrtka nema sirovine za veću proizvodnju obuće. "NOVOGRADNJA": DOGOVORENA ISPLATA PLAĆA, RADNICI SE VRATILI NA POSAO Nakon dogovora sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, u četvrtak je počela isplata plaća radnicima "Novogradnje" tako da su se oni vratili na posao, izvijestili su predstavnici Uprave i sindikata "Novogradnje". S Bandićem je dogovoreno rješavanje pitanja potraživanja "Novogradnje" prema Gradu Zagrebu, pa su na taj način osigurana sredstva za isplatu minimalnih plaća od 1.500 kuna za 577 radnika, rekao je predsjednik Uprave "Novogradnje" Ivica Kvestić na konferenciji za novinare. Radnici, koji zajedno s članovima Uprave već više od godinu dana rade za minimalne plaće kako bi pomogli oporavak svoje tvrtke, prije desetak dana prekinuli su rad revoltirani još jednim kašnjenjem plaća. Nakon današnje isplate, kasne im još tri plaće, a na temelju razlike između isplaćenih minimalnih plaća i punih plaća tvrtka im je dužna oko osam milijuna kuna. To je dio trenutačnog duga "Novogradnje" od 60 milijuna kuna, od čega dobavljači potražuju preko 30 milijuna. Usprkos tome, Uprava i sindikat zadovoljni su jer je tijekom 2000. dug smanjen za 40 posto. Predsjednik Uprave Ivica Kvestić optimistično je najavio bolje dane za tvrtku koja je prije dvije godine gotovo doživjela kolaps, jer "Novogradnja" ima osigurane poslove do svibnja iduće godine. Radnici "Novogradnje" trenutno rade na pet gradilišta, a gradonačelnik Bandić iskazao je spremnost za nastavak poslovne suradnje na gradskim investicijama. Stoga bi iduća plaća trebala biti isplaćena iz ostvarenih prihoda tvrtke, najavljeno je na konferenciji. HFP O PRIVATIZACIJI KAŠTELANSKOG ADRIACHEMA Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) nije do sada mogao objaviti prodaju dionica objedinjenog portfelja u kaštelanskom Adriachemu jer do danas nije dobio traženu suglasnost Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za prodaju dionica te tvrtke uz diskont. Objavljeno je to iz HFP-a u povodu napisa o zbivanjima vezanim za to poduzeće za proizvodnju plastičnih artikala. U Adriachemu je od 5. travnja u tijeku štrajk, a zaposlenici i sindikat traže isplatu plaća i privatizaciju tvrtke. HFP je, sukladno svojim ovlastima iz Zakona o privatizaciji, poduzeo sve potrebne korake i predradnje kako bi se prodaja Adriachema što prije provela, tvrde iz Fonda. Tako je Upravni odbor HFP-a 16. ožujka ove godine donio Odluku da se prihvaća prijedlog prodaje dionica društva sa svim stečajnim uvjetima na konačnoj javnoj dražbi. Početna cijena iznosi 5 posto od nominale. U vlasništvu države je 80,94 posto vrijednosti temeljnog kapitala tog društva, a od toga je 67,95 posto u portfelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Sukladno Ugovoru koji potpisali HFP i HZMO, 20. ožujka tražena je suglasnost HZMO-a za prodaju uz diskont, no do današnjeg dana suglasnost nije dana. Stoga Hrvatski fond za privatizaciju nije mogao objaviti prodaju dionica objedinjenog portfelja, objavljeno je iz HFP-a. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA USKORO NOVI KOMERCIJALNI UGOVOR NA X. KORIDORU Komercijalni direktori slovenskih, hrvatskih, jugoslavenskih, makedonskih i grčkih željeznica na sastanku u Skopju dogovorili su razvijenje zajedničke komercijalne i tarifne politike na prijevoznom putu X. koridora, o čemu bi uskoro trebao biti potpisan ugovor, doznaje se iz Hrvatskih željeznica (HŽ). Deseti prometni koridor proteže se od Muenchena, Salzburga preko Ljubljane, Zagreba, Beograda i Skopja do Soluna. Predstavnici pet željeznica, na sastanku održanom u glavnom gradu Makedonije 10. i 11. travnja, analizirali su situaciju na prijevoznom tržištu s posebnim naglaskom na dio X. koridora koji pokrivaju te željeznice i utvrdili da postoje robe koje se mogu usmjeriti na prijevoz željeznicom. Svi su sudionici iskazali spremnost za povećanje željezničkog prijevoza na X. koridoru. Ocijenjeno je da su sadašnje cijene previsoke te da politika odvojenih tarifa na svakoj željeznici utječe na količinu prijevoza. Stoga su se dogovorili o razvijanju zajedničke komercijalne i tarifne politike koja se može primijeniti na cijelom prijevoznom putu X. koridora. Projekt ugovora bit će predmetom rasprave na sastanku komercijalnih službi predviđenom za 23. travnja u Istanbulu. Ugovor bi trebali potpisati glavni direktori svih željeznica s X. koridora, 22. svibnja u Ateni. Dogovoreno je također da svaka željeznica sa svojim državnim tijelima utječe na smanjivanje zadržavanja na granici kako bi se vozno vrijeme na cijelom koridoru smanjilo na 40 sati. HRVATSKA, BIH I SRJ POTPISALE UGOVOR O PROIZVODNJI AUTOBUSA Zagrebačko poduzeće "Eurobus", mostarsko poduzeće "Eurobus-Soko" i korporacija FAP iz Priboja potpisali su u ponedjeljak u Beogradu ugovor o zajedničkoj proizvodnji autobusa. Ugovorom je predviđena proizvodnja šasija u FAP-u, a nadogradnja u Hrvatskoj i BiH. Ugovor o projektiranju, razvitku, proizvodnji i plasmanu autobusa i minibusa bit će definiran i kreditnom podrškom. Potpisnici su ukazali da će "vrlo brzo" doći do zajedničkog proizvoda koji će zadovoljiti europske standarde za gradski i međugradski promet. Marketing i plasman vodit će beogradska tvrtka "M&NG". Radi se o prvom trojnom gospodarskom ugovoru između Hrvatske, BiH i Jugoslavije. GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I KOSOVA U nazočnosti nekoliko stotina predstavnika kosovskog gospodarstva i poslovnih ljudi, te predstavnika stranih tvrtki i organizacija nazočnih na Kosovu u srijedu je u Prištini održana prezentacija vodećih hrvatskih tvrtki "Končara", "Elplasta" i "Elke". Voditeljica Ureda Hrvatske gospodarske komore na Kosovu, Ilirjana Shehu, je na otvaranju predstavljanja kazala da ono znači službeni povratak "Končara, "Elplasta", "Elke" i općenito hrvatskog gospodarstva na Kosovo, nakon višegodišnjeg odsustva. 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI "PROLJETNI SAJAM" I SAJAM "DOM I TEHNIKA" U RIJECI Oko 200 izlagača iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Slovačke izlaže u dvorani "Mladost" na Trsatu na u utorak otvorenom 10. međunarodnom sajmu prehrane i prateće industrije "Proljetni sajam 2001." i 5. međunarodnom sajmu opreme, namještaja i uređenja "Dom i tehnika 2001." "Proljetni sajam" predstavlja uglavnom prehrambene proizvode i pića, s bogatom ponudom ekoloških prehrambenih proizvoda Kvarnera i Gorskog kotara. Sajam "Dom i tehnika" predstavlja građevne materijale, instalacije i uređaje, keramičke proizvode, opremu i namještaj, kućanske aparate, klima-uređaje i drugo. Uz taj sajam, priređena je izložba inovacija, na kojoj će biti predstavljena 32 rješenja koja se nude mogućim budućim proizvođačima u području graditeljstva. "Proljetni sajam" i sajam "Dom i tehnika", u organizaciji "Riječkog sajma", otvoreni su do subote, 14. travnja. 8. POSEBAN PRILOG HRVATSKOJ POTREBAN JAK NACIONALNI TRGOVAČKI LANAC Ulazak stranih mega trgovačkih lanaca na malo hrvatsko tržište iznova aktualizira pitanja je li Hrvatskoj potreban jaki nacionalni trgovački lanac kojim bi se tržište, osim prijeteće propasti domaćih trgovačkih kuća i obrtnika, zaštitilo i od propadanja domaće, ionako obremenjene proizvodnje. "Samo tijekom ove godine na području Zagreba očekuje se otvaranje inozemnih mega lanaca na 100.000 četvornih metara, čime se egzistencija 10.000 zaposlenih samo u malim zagrebačkim trgovinama dovodi u pitanje", kaže predsjednica Ceha trgovine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) Jadranka Drk. Stoga su mali trgovci prije desetak dana osnovali svoju zadrugu u kojoj je već 300 članova koji sa svojim kapitalom i kapitalom banke koja ih prati (Riječka banka), žele pronaći način opstanka na tržištu. Osim što su ugroženi mali trgovci, postoji bojazan da će se početi gasiti i 40 trgovačkih tvrtki (od 250 zaposlenih i više) koje za sada posluju. Prema analizi i trendovima u maloprodaji, koje je napravio koncern Agrokor, čija je članica i najveći domaći maloprodajni lanac Konzum, budućnost domaće maloprodaje u ovom trenutku vrlo je neizvjesna. Daljnji će rast inozemnih trgovačkih lanaca sa formatima supermarketa i hipermarketa dovesti do velikog pada udjela na tržištu malih trgovina, a od trenutno postojećih 17.000 malih trgovina u idućih nekoliko godina moglo bih ih ostati tek 7.000. Što se tiče trgovačkih kuća tj. tradicionalnih maloprodaja s hrvatskim kapitalom, procjene govore da će u nekoliko idućih godina na tržištu ostati jedan do tri trgovačka lanca, od kojih bi eventualno tek jedan bio u hrvatskom vlasništvu. Osim postojećih inozemnih mega trgovačkih lanaca na domaćem tržištu uskoro će se, po vlastitim najavama, pojaviti i drugi, primjerice Kaufland, Metro, Cora, Coop. Iz svega gore spomenutog, u Hrvatskoj "sazrijeva" ideja o tome kako je potreban jaki nacionalni trgovački lanac, kako je to primjerice Mercator u Sloveniji. Potreba za takvim lancem potvrdio je prije nekoliko dana i ministar financija Mato Crkvenac, a takvu ideju podržavaju i mali trgovci. Tako Jadranka Drk kaže kako su mali trgovci prije nekoliko mjeseci pregovarali s Agrokorom, tj. Konzumom, oko realizaciji takve ideje, a interes još uvijek postoji. "Želimo se povezati u partnerskom odnosu", kaže Drk. Dodaje kako je osnivanje njihove zadruge već pobudilo interes talijanskog kapitala koji želi s njima surađivati. Agrokor je u Konzum posljednjih sedam godina investirao 300 milijuna maraka, a lani je otvoren i veliki distribucijski centra, koji trenutačno radi s 50-postotnim kapacitetom, no do kraja godine u tvrtki očekuju potpunu iskorištenost. Promet je u prošloj godini iznosio više od 400 milijuna maraka, a u koncernu procjenjuju da će promet do kraja ove godine dosegnuti jednu milijardu maraka. Samo u protekloj godini Konzum je zaposlio više od 1000 novih ljudi. Koncern želi svoj "biznis" razvijati na partnerski način s domaćom proizvodnjom, a aktivnosti u posljednje vrijeme idu u tom smjeru, kažu u koncernu. Drže da koncern, kao jak i velik sustav, mora povući razvoj malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj, pa su samo ovoga tjedna potpisana dva ugovora o koproizovodnji mliječnih proizvoda za potrebe Konzuma i to sa karlovačkim KIM-om i ludbreškom mljekarom Bohnec. "To je tek dio onoga što je objavljeno u javnosti, no naše aktivnosti na podupiranju domaće proizvodnje širom Hrvatske daleko su veće i nastavit će se ", kaže predsjednik koncerna Ivica Todorić. U Agrokoru smatraju kako dolazak velikih lanaca nužno dovodi i inozemne proizvode, a jačini takvih sustava jako se teško oduprijeti bez jasne vizije kako zaštiti domaća radna mjesta i domaću proizvodnju. Procjene domaćeg tržišta maloprodaje govore da se u maloprodaji godišnje "obrće" oko 10 milijardi maraka prometa, pri čemu bi u idućih nekoliko godina od tog "kolača" 15 posto trebali uzimati inozemni lanci, 55 posto supermarketi (spomenuta 1-3 lanca, od kojeg jedan jaki domaći), dok bi 30 posto ostvarivali mali dućani do 300 četvornih metara.Svi se slažu kako je tržišna utakmica nemilosrdna i "žestoka", no razmišljanja moraju ići u smjeru postavljanja jasnih i "fer pravila" te podupiranju razvoja domaće proizvodnje.