RDW 10. IV. TISAK-MESIĆU JE DO PROMETNICA A NE GRANICA

NJEMAČKI RADIO - RDW 10.04.2001 Njemački 'Handelsblatt' prenosi dijelove razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem pod naslovom 'Hrvatska odbija bilo kakvu promjenu granica'. U uvodu piše da hrvatskom predsjedniku, nije stalo do takvih međunarodnih konferencija na kojima se novim pokazuju politički zemljovidi Balkana. Tko mijenja granice, taj će morati iznova seliti stanovništvo. Takve ideje je svojedobno lansirao bivši posrednik Europske unije u bosanskom sukobu. Mesić se umjesto toga zalaže za investicije u prometnice. To zvuči futuristički, ali ima jedna realna jezgra, naglašava hrvatski predsjednik. Dobra veza autocesta od Italije do Grčke sigurno će, prema Mesićevim riječima, ojačati trgovinu i proizvodnju i na taj način umanjiti opasnost od izbijanja novih ratova. Gradnja autocesta umjesto povlačenja novih granica, stoji u spomenutom intervjuu. Glavna pak tema komentara današnjih njemačkih listova je posjet saveznog kancelara Gerharda Schroedera Rusiji. List 'Berliner Kurier' piše da će se njemački kancelar Schroeder mučiti pitanjem što reći prijatelju Putinu u dva dana boravka u Sankt Petersburgu za vrijeme posjete Rusiji. Prilikom razgovora s Putinom s kojim je na 'ti', on će također morati postavljati i neugodna pitanja, a da pri tome Rusa ne uvrijedi. Tu se naime radi o milijardama ruskih dugova Njemačkoj, zatim o slobodi medija u ovoj zemlji, o europskom raketno-obrambenom kišobranu, o ukradenim umjetninama za vrijeme II. svjetskog rata i mnogim drugim važnim stvarima. Kancelar je međutim želio doprinijeti jednom dobrom raspoloženju u Moskvi. To je važno kako za Njemačku, tako i za Europu. I iako pri tome ruski predsjednik govorio jezikom svoga gosta, to ipak još uvijek nije nikakva garancija da su se oni tom prilikom dobro razumjeli', piše 'Berliner Kurier'. Pod naslovom 'Narušena harmonija' 'Frankfurter Rundschau' piše o jučer potpisanom sporazumu u Luxemburgu između Makedonije i Europske unije. List veli da se još do jučer činilo da je Makedonija na rubu građanskog rata, a danas je moćna Europska unija potpisala s ovom malom balkanskom državom sporazum o stabilizaciji. Otvaranje europskog tržišta za bolesno makedonsko gospodarstvo privredu je ipak tračak nade. Zamah koji bi etnički konflikt mogao oslabiti. U ovoj maloj državi trenutno je više onih koji su bez posla, nego zaposlenih. Sporazum u svakom slučaju nudi Makedoniji dugoročne perspektive. Međutim nabujali sukob između slavenske većine i albanske manjine u zemlji poziva na kratkoročne mjere. O tome se u okviru simbolično potpisanog sporazuma u Luxemburgu moglo malo čuti. U Bruxellesu se očito želi da Makedonija vlastitom snagom pronađe put iz postojeće krize. Ali stajališta dvije najveće narodnosne skupine su se od početka borbi još više zaoštrila. Slavenska većina vidi Makedoniju kao svoju državu, dok albanska manjina drži do ravnopravnosti. Jedan dio albanskih političara je harmoniju potpisivanja sporazuma narušio svojim bojkotom. Drugi koji su tamo bili nazočni pod pritiskom su baze koja želi vidjeti brže rezultate. Propadne li politička opcija, albanski pobunjenici će se na vlastitu inicijativu opet uhvatiti brda. Tada će Slaveni koji dominiraju u vladi svojim stranim partnerima moći dokazati da im ne preostaje ništa drugo nego da svoje protivnike vojno pobijede. Zapad se u svakom slučaju ne bi smio zavarati i morao bi pritisnuti da do primirja dođe ozbiljnim dijalogom, piše u svom komentaru 'Frankfurter Rundschau'. Na jučerašnje potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Makedonije i Europske unije osvrnuo se komentator 'Rhein Zeitung' iz Koblenza. On se ne može oteti sumnji kako se većina balkanskih zemalja okreće Europskoj uniji zato da dobije što više subvencija. Ali za ideju o političkoj zajednici u kojoj se treba prevazići etničke konflikte u klimi demokratskog nadmetanja i u kojoj svi poštuju zajednička mjerila vrijednosti, nema puno razumijevanja. Međutim, sve dok zemlje na Balkanu doista ne usvoje europsku viziju, ne može doći do mira u toj regiji. Europska unija i Makedonija jučer su potpisale sporazum, no partneri tek trebaju ? postati, ističe 'Rhein ?Zeitung.' 'Trierischer Volksfreund' ističe kako su za Njemačku dobri odnosi s Rusijom osobito važni. Ni za jednu drugu državu to ne vrijedi u tolikoj mjeri kao za Njemačku. Njoj je potrebna gospodarski snažna i politički stabilna Rusija. A kako može Schroeder utrti put dobrim odnosima? Teme koje želi pretresati s Putinom pune su kamenja spoticanja: gospodarstvo, sloboda medija, raketni štit, umjetnička djela oteta za vrijeme II. svjetskog rata. Pri tome javnost Schroedera prati budnim očima. Ruse - prije svega oporbu ? ne smije prevariti, a ne smije se zamjeriti niti snažnom zapadnom partneru, Sjedinjenim Američkim Državama. Posebice kada je riječ o raketnom štitu, napominje 'Trierischer Volksfreund'. Komentator 'Mannheimer Morgena' odnose Njemačke i Rusije gleda vrlo kritički. Uvijek jednako - bez obzira nalazi li se na vlasti Gorbačov, Jeljcin ili Vladimir Putin, Nijemci uvijek stavljaju Rusiju na prvo mjesto.(...) I upravo to predstavlja najveću teškoću. Helmut Kohl je za vrijeme svog mandata stalno potiskivao problem Rusije. On ne samo da je odobravao milijarde maraka pomoći Rusiji, nego je odbijao i sve kritike upućene Moskvi uz objašnjenje da to može naškoditi ruskom predsjedniku. Rusija zbog toga i dan danas može u Čečeniji raditi što god želi i može potrošiti milijarde maraka gospodarske pomoći, a da se pri tome nitko ne buni, kritizira 'Mannheimer Morgen'. Komentator lista 'Ostsee Zeitung' iz Rostocka gleda međusobne rusko-njemačke odnose s daleko više optimizma i blagonaklonošću prema Rusiji - baš kao što je to činio i bivši DDR: 'Na Istoku nešto novo. Prema uzoru njemačko-britanskih razgovora, koji se tradicionalno održavaju u Koenigswinteru pokraj Bonna, njemački kancelar Schroeder jučer je sa svojim prijateljem Putinom započeo 'Petersburški dijalog'. To je bitan korak, upravo 60 godina nakon što je Njemačka napala bivši Sovjetski Savez. To je kamen temeljac kojeg Schroeder i Putin žele postaviti na putu 'nove normalnosti'. Govori se čak i o tako škakljivim temama u domovini Perestrojke i Glasnosti kao što je sloboda medija, navodi list 'Ostsee- Zeitung'. (RDW)