O DVA IZDAVAČKA POTHVATA HRVATSKOGA INSTITUTA ZA POVIJEST

ZAGREB, 6. travnja (Hina) - Ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest (HIP) Mirko Valentić ustvrdio je danas da dva izdavačka pothvata toga instituta svjedoče da intelektualna duša mora živjeti i u teškim gospodarskim vremenima.#L# Riječ je o hrvatskomu izdanju knjige Jurja Rattkaya "Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije", koju je Rattkay objavio na latinskom u Beču 1652. te o "Priručniku za istraživanje hrvatske povijesti u tajnom Vatikanskom arhivu od ranog srednjeg vijeka do sredine XVIII. stoljeća - Schedario Garampi", autorice Jadranke Neralić, predstavljenima u "Zlatnoj dvorani" HIP-a. Valentić smatra da su knjige i svojevrsni hommage autorima - Jurju Rattkayu - autoru kapitalnoga djela hrvatske historiografije i Jadranki Neralić čija je knjiga, rekao je, veliki dar autorice budućim istraživačima te kapitalno djelo o hrvatskoj kulturi. Za Darka Novakovića, današnja je promocija iznimna zgoda jer, prema svim računicama, Rattkayevo djelo "ulazi" u deset najznačajnijih hrvatskih historiografskih djela. Rattkayeva je memorija, ustvrdio je, jedno "potonulo hrvatsko dobro", a njegovim je objavljivanjem HIP odradio posao koji u organiziranijim društvima rade njihove stožerne ustanove. Mađarski znanstvenik Sandor Bene - autor uvodnoga teksta "Ideološke koncepcije o staleškoj državi zagrebačkoga kanonika", objavljenoga u prijevodu Rattkayeve knjige, objasnio je zašto je baš jedan mađarski povjesničar književnosti autor uvodnoga teksta za jedno od kapitalnih djela hrvatske historiografije. Našalivši se da je to možda i zato što prezime Rattkay nije baš hrvatskoga podrijetla, Bene je rekao da je poticaj za pisanje toga teksta zapravo bio "elementarni bijes" koji je kod njega izazvala tvrdnja o Rattkayevu "gorljivu protumađarstvu". Bene vjeruje da je tu tvrdnju uspio opovrći te se nada da će hrvatski i mađarski znanstvenici sustavno surađivati na historiografskim projektima, a bez nekih uvriježenih stajališta i predrasuda. Akademik Franjo Šanjek ističe da je Jadranka Neralić iz Garampijeve "riznice" uspjela izvući za Hrvatsku značajan dio. Za Šanjeka je to od posebne vrijednosti jer smatra da većina hrvatskih znanstvenika, za razliku od Jadranke Neralić, nije dovoljno posuvremenila pristup Vatikanskome arhivu. S tim u vezi, Šanjek poziva hrvatske znanstvenike i institucije da ne "rasipaju" snage već ih ujedine u projektima vezanim za Vatikanski arhiv. U tome će im, ustvrdio je, dva sveska knjige Jadranke Neralić biti od velike pomoći. Sama pak autorica ne krije zadovoljstvo što je, kako je rekla, "prva objavila priručnik o povijesti hrvatskoga naroda i njegove crkve iz tajnoga Vatikanskog arhiva". S posebnim štovanjem govorila o kardinalu Giuseppeu Garampiju koji je sa svojim suradnicima, podsjetila je, prikupio 800 tisuća jedinica smještenih u kartoteci dugoj 95 kilometara. Sakupljenih 12 tisuća jedinica o Hrvatima i crkvi u Hrvatskoj, rekla je tek su nešto manje od jedan i pol posto toga arhiva. (Hina) ip az