PARIZ, 5. travnja (Hina/AFP) - Većina europskih zemalja nije bila svjesna situacije u bosanskoj enklavi Srebrenici sve do uoči njezina pada 11. srpnja 1995. i to zbog toga što sustav objavštavanja nije dobro funkcionirao, kazao je u
četvrtak dunosnik francuskog ministarstva obrane.
PARIZ, 5. travnja (Hina/AFP) - Većina europskih zemalja nije bila
svjesna situacije u bosanskoj enklavi Srebrenici sve do uoči
njezina pada 11. srpnja 1995. i to zbog toga što sustav
objavštavanja nije dobro funkcionirao, kazao je u četvrtak
dunosnik francuskog ministarstva obrane.#L#
"Ono što me čudi je raskorak između onoga što se odvijalo na terenu i
informacija koje su stizale u Pariz", izjavo je Jean-Claude Mallet,
direktor za strateška pitanja u francuskom ministarstvu obrane od
1991. do 1998. Mallet je u četvrtak odgovarao na pitanja francuskog
povjerenstva zaduženog za tragediju Srebrenice.
"Sve do 10. srpnja nitko nije shvaćao ozbiljnost i težinu
situacije", dodao je. U gotovo svakodnevnim razgovorima između
francuskih i britanskih dužnosnika gotovo uopće se nije govorilo o
pitanju Srebrenice, koja je u to doba uživala status zaštićene zone
UN-a.
Srebrenicu su 11. sprnja 1995. osvojile snage bosanskih Srba na
čelu s generalom Ratkom Mladićem. Živote je tad izgubilo oko 7.000
osoba, uglavnom Muslimana.
Ofenziva bosanskih Srba na enklavu počela je najvjerojatnije 6.
srpnja. Istoga dana francuski general Bernard Janvier zapovjednik
UNPROFOR-a, bio je u Parizu i razgovarao je s visokim francuskim
dužnosnicima.
"Toga dana govorilo se uglavnom o osnivanja Snaga za brzo
djelovanje i o Sarajevu. Nije bilo niti jedne riječi o srpskoj
ofenzivi na Srebrenicu", kazao je Mallet.
Čini se da su francuski i njemački dužnosnici shvatili dramu
Srebrenice tek 11. srpnja, u trenutku kada se u Strasbourgu
održavao francusko-njemački sastanak na vrhu, odnosno nekoliko
sati prije pada enklave.
Mallet je pasivnost međunarodne zajednice i NATO-a objasnio
kompleksnošću zapovjednog lanca.
On je također ocijenio da je situacija u Srebrenici zahtijevala
"zračne udare" a ne samo "blisku zračnu potporu" - odnosno
ograničenu operaciju, koja je u to doba bila predviđena.
Mallet je također kazao da su nizozemski dužnosnici, čiji su se
vojnici nalazili u Srebrenici, bili dosta suzdržani u vezi
poduzimanja akcije.
On je također kazao da je dva puta telefonski razgovarao s tadašnjim
nizozemskim ministrom vanjskih poslova Hansom van Mierlom za
vrijeme francusko-njemačkog summita. U drugom pozivu nizozemski
ministar je zatražio "da se izbjegne intervencija i da se ostavi
zapovjednicima na terenu da djeluju".
Van Mierlo koji je opovrgnuo ovu verziju francuskih dužnosnika,
trebao bi pred francuskim povjerenstvom odgovarati 12. travnja,
zajedno s bivšim nizozemskim ministrom obrane Jorisom
Voorhoeveom.
(Hina) nab sl
(Hina) nab sl