RFE 31. III. JAVNA POTROŠNJA NA TERET HRVATSKIM GRAĐANIMA

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 31. III. 2001. O samoupravi i porezima iz Zagreba Milan Gavrović. Većina hrvatskih političkih stranaka, uključujući i one iz vladajuće koalicije, ovog je tjedna tražila da se odgodi prenošenje financiranja školstva, zdravstva i socijalne skrbi na lokalnu samoupravu. Riječ je, zapravo, o još jednom povećanju javne potrošnje na teret građana, pri čemu jačanje lokalne samouprave služi samo kao smokvin list. Zato su čak i žestoki zagovornici regionalizma i samouprave tražili ovog tjedna u Saboru da se odgode promjene koje bi inače trebale stupiti na snagu već polovicom godine. Tako je zastupnik iz istarske regionalne stranke IDS-a Damir Kajin rekao da je riječ o izravnom financijskom udaru na standard koji je i bez toga nizak. 'Država bi morala razmišljati kako da rastereti građane, a ne da ih još više oporezuje', rekao je on. Planiranim promjenama na lokalnu bi se samoupravu prenijelo financiranje osnovnih i srednjih škola, zdravstvenih ustanova i socijalne skrbi. Istovremeno želi joj se prepustiti dio, ali ne i dovoljno novca iz državnog budžeta. Umjesto toga, dozvolit će joj se uvođenje novih poreza koje će plaćati građani, a ne privreda. Tako će se, na primjer, povećati prirez uz porez na dohodak, sa sadašnjih 8 do 18, na 35 do čak 60 posto. Povećat će se, zatim, porez na automobile bez obzira na njihovu starost, na vikendice, čamce, neobrađeno zemljište, neiskorišteni poslovni prostor itd. ? ukratko skoro i na zrak koji se diše. Nitko pri tome nije rekao koliko će se time povećati udio javne potrošnje u bruto domaćem proizvodu. Najavljuju se novi porezi, a nema ni jednog podatka što oni znače za ekonomiju zemlje. Od godine 1994., prve nakon hiperinflacije, do 1999., zadnje pod vlašću HDZ- a, budžet je povećan s 23 na 48 milijardi kuna. U prošloj, a još više u ovoj godini, on je premašio 50 milijardi ? to je 13 milijardi maraka ? iako je nova vlast obećavala njegovo smanjenje. Ukupna javna potrošnja uzima znatno više od polovice domaćeg proizvoda, pa je po tome među najvišima u svijetu. Ali kako proizvodnja ne raste, presušuju izvori novca, a ni rasprodaja imovine ne ide po planu. Pri kraju je tek prvo tromjesečje, a država se već zadužila kod poslovnih banaka za 5,6 milijardi kuna, što je 11 posto ukupnog budžeta. Istovremeno Vlada se obvezala Međunarodnom monetarnom fondu da će smanjiti državnu potrošnju. Zato se, očito, pokušava pribjeći triku; financiranje dijela potrošnje želi se prenijeti na lokalnu samoupravu, kojoj se istodobno prepušta prljavi dio posla; dodatno oporezivanje osiromašenog naroda. Kritizirajući tu namjeru zastupnici su u Saboru pokazali da i oni dobro znaju otkud vjetar puše. (RFE)