US-FR-DE-sporazumi-Vlada-Diplomacija-Onečišćenje-Obrana FRANCUSKA-LE MONDE OD 31.3.01.UVODNIK O BUSHU FRANCUSKALE MONDE31. III. 2001.G. Bush kao zagađivač"Bijela kuća to zove američki 'novi realizam': Bushova uprava ne želi da ju vežu
sporazumi koje su prije potpisale Sjedinjene Države. To nije izolacionizam, već oblik grubog jednostranog postupanja, diplomacija 'to je tako', tj. očit prijezir prema svakom obliku međunarodne institucijske suradnje. Američko-ruski sporazum o ograničenju proturaketnih sustava (ABM) više ne odgovara? Zanemarit ćemo ga, svidjelo se to Moskvi ili ne. Sporazum o borbi protiv zatopljenja klime mogao bi štetiti američkoj industriji? Bacit ćemo ga u koš, potvrdio je 29. III. predsjednik George Bush na susretu s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom koji je došao u Washington kako bi se zauzeo za spomenuti sporazum. Dajući na znanje svom gostu da SAD ne želi predložiti Senatu da potvrdi protokol iz Kyota koji je 1997. zaključen s Japanom, g. Bush čini dvostruko loš potez: s jedne strane, ruši ugled date riječi SAD-a, budući da je jedan među potpisnicima protokola, kao i glavne industrijski razvijene zelje; s druge, daje najgori mogući primjer, štedeći Ameriku od bilo kakva
FRANCUSKA
LE MONDE
31. III. 2001.
G. Bush kao zagađivač
"Bijela kuća to zove američki 'novi realizam': Bushova uprava ne
želi da ju vežu sporazumi koje su prije potpisale Sjedinjene
Države. To nije izolacionizam, već oblik grubog jednostranog
postupanja, diplomacija 'to je tako', tj. očit prijezir prema
svakom obliku međunarodne institucijske suradnje. Američko-ruski
sporazum o ograničenju proturaketnih sustava (ABM) više ne
odgovara? Zanemarit ćemo ga, svidjelo se to Moskvi ili ne. Sporazum
o borbi protiv zatopljenja klime mogao bi štetiti američkoj
industriji? Bacit ćemo ga u koš, potvrdio je 29. III. predsjednik
George Bush na susretu s njemačkim kancelarom Gerhardom
Schroederom koji je došao u Washington kako bi se zauzeo za
spomenuti sporazum. Dajući na znanje svom gostu da SAD ne želi
predložiti Senatu da potvrdi protokol iz Kyota koji je 1997.
zaključen s Japanom, g. Bush čini dvostruko loš potez: s jedne
strane, ruši ugled date riječi SAD-a, budući da je jedan među
potpisnicima protokola, kao i glavne industrijski razvijene zelje;
s druge, daje najgori mogući primjer, štedeći Ameriku od bilo kakva
napora u borbi protiv klimatskog zatopljenja, kao da ta borba nije
važna.
13. III. republikanski je predsjednik već zadao ton. Porekavši
jedno od svojih predizbornih obećanja, najavio je da ne želi
nadzirati ispuštanje ugljičnog dioksida (CO2) iz američkih
električnih centrala. UN i većina stručnjaka misle da je CO2
najviše odgovoran za ubrzano zagrijavanje planeta.
Sporazum iz Kyota nije savršen. On ide za tim da do 2012. za pet do
sedam posto smanji ispuštanje plinova koji uzrokuju efekt
staklenika, napose CO2. No potpisnici se još nisu dogovorili o
načinu njegove primjene. Ako ga potvrde, Europljani, Japanci i Rusi
mogu osigurati njegovu primjenu. No bez Washingtona, njegova će
važnost biti puno manja. Iz jednostavna razloga: SAD, koji čini
četiri posto svjetskog puka, najveći je zagađivač u svijetu koji
ispušta 25 posto plinova s učinkom staklenika.
Možda g. Bush nije u krivu kada kaže da industrijske sile poput
Indije i Kine ne trebaju biti pošteđene od obveza iz sporazuma iz
Kyota. To nipošto ne opravdava njegovo odbacivanje odgovornosti na
području okoliša kao predsjednika zemlje koja je, budući da je među
prvim gospodarskim silama, jedna od najvećih potrošača energije u
svijetu. Tako se otvorenom prijeziru prema međunarodnoj zajednici
pridružuje neodgovorno ponašanje nedostojno zemlje koja želi biti
moralni vođa, barem u zapadom svijetu", piše u uvodniku lista.