FINANCIJSKI BILTEN 23. - 30. OŽUJKA 2001.

FINANCIJSKI BILTEN 23. - 30. OŽUJKA 2001. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. Vlada u Kninu: Niz mjera za pomoć područjima posebne državne skrbi 9. Hrvatski sabor: prihvaćen zakon o deviznom poslovanju, protiv dodatnog poreznog opterećenja 10. HNB: Pvlači se iz optjecaja ljubičasta novčanica od 10 kuna 11. U novom ustroju Ministarstva financija nema financijske policije 12. Europska komisija: Naglasiti neovisnost središnje banke 13. RZB: Stand by aranžman poboljšat će financijski položaj RH 14. Konferencija "Hrvatsko novčano tržište" na Plitvicama 15. Allianz Zagreb: Porast premija i prihoda; planira se dokapitalizacija 16. Ugovor o sindiciranom kreditu za autocestu Zagreb - Rijeka 17. HYPO Alpe-Adria-Banka u 2000. ostvarila 50 milijuna kuna neto dobiti 18. ZABA u 2000: Neto dobit 908 milijuna kuna 19. Potpisan ugovor o kreditiranju malih i srednjih poljodjelskih poduzetnika 20. Statistika oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) Prometu kunama Prosječna kamata (%) 22. III 22.200.000 22.200.000 3,27 48.400.000 1,61 23. III 10.700.000 10.700.000 3,47 2.000.000 2,00 26. III 4.000.000 4.000.000 3,75 5.900.000 5,25 27. III 40.500.000 40.500.000 1,72 12.000.000 3,17 28. III 31.150.000 31.150.000 3,75 14.600.00 2,65 29. III 14.000.000 14.000.000 2,11 - - Dnevni prosjek 20.425.000 20.425.000 3,01 17.075.000 2,93 Ovotjedno trgovanje na Tržištu novca obilježila je dobra ponuda novca, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. Stoga i ne začuđuje što je ovotjedni promet upravo onoliki kolika je bila i potražnja. U prekonoćnom je trgovanju jedino u četvrtak, zbog nemogućnosti dogovora kreditora i korisnika oko visine kamatne stope, nepodmireno ostalo nešto više od devet milijuna kuna. Inače, u prosjeku je oko 87 posto dnevne ponude ostalo bez plasmana. Cijena je pak novca u odnosu na prošlotjednu porasla. Naime, u prosjeku je bila viša jedan postotni bod, te je iznosila 2,93 posto. U dnevnom je kreditiranju ponuda novca tijekom cijeloga tjedna bila dobra, što pak govori u prilog dobe likvidnosti banka. Tako je u prosjeku ponuda novca bila za gotovo 2,5 puta bila veća od ukupno prijavljene potražnje. Stoga i ne čudi što je bez poteškoća podmiren cjelokupni iznos prijavljena potražnje. Cijena je novca pak zabilježila lagani pad. Naime, u prosjeku je, u odnosu na prošlotjednu, pala za 0,54 postotna boda - na 3,01 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 221,6 milijuna kuna. Na rok od 21 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,46 posto, upisani su zapisi u iznosu od 99,0 milijuna, dok su na rok od 56 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,75 posto, upisani zapisi od 78,0 milijuna kuna. Istodobno je, na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 6,80 posto, upisano zapisa u iznosu od 44,6 milijuna kuna. Od 28. ožujka vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,856 milijardi kuna (uključeno i stanje upisanih blagajničkih zapisa na rok od 91 i 182 dana). 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 26. do 30. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 450 470 460 1.951.074 Podravka 152,50 157 153 821.768 Viktor Lenac 69 70 69 46.758 Zagrebačka banka 0 1.600 1.680 1.610 3.359.917 Arenaturist 44 46 44 17.901 Atlantska plovidba 50 65 65 90.974 Croatia Lloyds 1.200 1.200 1.200 66.000 Croatia osiguranje-P-A 800 800 800 800 Gospodarsko kreditna b. 31 35 35 3.824 Hotel Inter-Continental 90 90 90 8.280 Rabac ugos. i turizam 38 40 38 11.261 Istraturist 56,50 58 57 62.064 Karlovačka pivovara 350 360 360 127.072 Končar 44 45,50 45,50 11.002 Kraš 158 160 158 72.295 Privredna banka 105 110 110 208.323 Plava laguna 500 531 500 42.664 Riječka banka 137 140 137 41.500 Riviera 108 111 108 146.400 Sunčani Hvar 36 37 37 3.591 Tvornica duhana Zagreb 600 600 600 15.000 Varteks 31,80 31,81 31,80 9.541 Zagrebačka banka E 1.250 1.299 1.270 818.023 Zagrebačka banka C 750 750 750 199.500 Zagrebačka pivovara 1.000 1.000 1.000 136.000 DAB-0-03CA* 103 103 103 371.624 DAB-0-05CA** 104,00 104,00 104,00 1.598.837 Hr. zavod za zdr.osig.*** 104,00 104,20 104,00 357.925 10.623.296 * obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 105 milijuna s kamatnom stopom od 8,00 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2003. godine-cijena u % nominale ** obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *** obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren promet za oko 2,3 manji od prošlotjednog. Naime, iznosio je 10,6 milijuna kuna i to ponajviše zahvaljujući trgovini običnim dionicama Zagrebačke banke (3,3 milijuna), Plive (1,9 milijuna) te obveznicama Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine (1,5 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 25 dionica, a pritom je njih deset izgubilo, a osam dobilo na vrijednosti. Najviše je na vrijednosti, 32 kune, izgubila dionica Plave lagune. Slijedila ju je, s gubitkom od šest kuna, dionica Riječke banke. Pad cijene od po dvije kune zabilježile su dionice Podravke, Viktora Lenca, Arenaturista, Hotela Inter-Continental, Kraša te Riviere. Dionica pak Varteksa pojeftinila je 1,2, dok je dionica Istraturista jeftinija jednu kunu. Na vrijednosti su, 0,30 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile i obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dok je vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine, niža za 0,10 postotnih bodova od nominale. Na listi dobitnica vodeće je mjesto, s rastom cijene od 30 kuna, zauzela dionica Zagrebačke banke serije E. Slijedile su je s dobitkom od 20 kuna, dionica Atlantske plovidbe te dionica Zagrebačke banke serije C. Obična pak dionica Zagrebačke banke te dionice Karlovačke pivovare i Privredne banke skuplje su po deset kuna. Dionica Plive poskupila je devet, a Končara 2,5 kuna. Zahvaljujući ponajviše rastu cijene obične dionice Zagrebačke banke te Plive, CROBEX indeks porastao je u odnosu na tjedan ranije 16 bodova - na 939 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 26. do 30. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Adriatic 200 200 200 25.600 Anita 2.000 2.100 2.003 289.022 Atlantska plovidba 65 65 65 4.355 Chromos Samobor 400 400 400 402.000 Elektropromet 65 65 65 16,770 Ericsson Tesla 145 150 142 64.495 Liburnia Riviera Hoteli 250 250 250 2.000 Plava laguna 530 531 530 24.412 Riviera 108 110 108 18.815 Tankerska plovidba 300 500 500 393.340 Turisthotel 25,25 25,25 25,25 43.581 Tv. rublja Modea 185 185 185 3.873.530 Velebit 3,00 3,00 3,00 140.118 PIF Dom 18,41 19,25 18,41 486.163 PIF Expandia 25,00 25,60 25,60 761.731 PIF Pleter 12,60 12,85 12,69 174.121 PIF Slavonski 10,04 10,65 10,50 254.541 PIF Sunce 9,12 9,30 9,20 35.504 PIF Središnji nacionalni 25,15 25,50 25,50 286.302 PIF Velebit 21,00 21,02 21,20 454.589 RHMJ* 36,10 36,50 36,50 1.021.068 8.772.066 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren dvostruko veći promet no tjedan ranije - 8,7 milijuna kuna. To se ponajviše može zahvaliti trgovini dionicama Tvornice rublja Modea (3,8 milijuna), PIF-ova (2,4 milijuna) te Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo (milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 20 dionica, a pritom je njih devet izgubilo, a osam dobilo na vrijednosti. Najviše je, 50 kuna ili čak više od 94 posto, potonula cijena dionice Velebita. Značajnije je, 40 kuna, pojeftinila dionica Cromos Samobora. Slijedila ju je, s gubitkom od deset kuna, dionica Elektroprometa. Cijena dionice Ericsson-Tesle pala je osam, Riviere tri, a Plave lagune dvije kune. I dionice tri PIF-a izgubile su na vrijednosti. Tako je cijena dionice Dom fonda niža 79, fonda Sunce 21, a Pletera devet lipa. Među dobitnicama najviše je, 203 kune, profitirala dionica Anite. Značajnije je, 100 kuna ili 25 posto, porasla cijena dionice Tankerske plovidbe. Rast cijene od 70 kuna ili gotovo 39 posto, zabilježila je dionica Liburnia Hotela. Dionica pak Tvornice rublja Modea iz Garešnice poskupila je 35, a Atlantske plovidbe 15 kuna. I dionice tri PIF-a dobile su na vrijednosti. Tako je dionica Expandia fonda poskupila 60, dok su dionice Središnjeg nacionalnog i Velebit fonda skuplje po 30 lipa. Porasla je, pola postotna boda od nominalne cijene, i vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. VIN indeks potonuo je u odnosu na tjedan ranije osam bodova - na 416 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 22. ožujka 30. ožujka Promjena u % New York/DJIA 9.389,48 9.799,06 4,36 Tokyo/Nikkei 12.853,97 13.137,80 2,21 London/FTSE-100 5.314,80 5.588,40 5,14 Frankfurt/DAX 30 5.388,02 5.879,30 9,11 Na Wall Streetu je ovoga tjedna zabilježen oporavak cijena dionica, posebno industrijskih i proizvođača robe široke potrošnje. Ulagači se, naime, nadaju da američko gospodarstvo neće kliznuli u recesiju, te da će ulaganjem u te dionice ostvariti profit. Dodatno ih je ohrabrio i najnoviji indeks povjerenja američkih potrošača, koji je za ožujak iznosio iznenađujuće visokih 117. Ulagači su se, naime pribojavali, da će taj indeks zabilježiti veliki pad, no čini se da su najave poboljšanja gospodarske aktivnosti u drugoj polovini ove godine, kao i nastavka otvaranja novih radnih mjesta, američke potrošače ohrabrili na daljnju potrošnju. Nakon objavljivanja indeksa nestao je pesimizam tržišnih sudionika izazvan posljednjim velikim korekcijama cijena dionica te zabrinutošću zbog očitog usporavanja gospodarskog rasta. Čini se kao da prosječnog Amerikanca trenutna gospodarska situacija ne brine toliko kao sudionike na Wall streetu. Ipak, nastavak trenda rasta cijena bit će pod velikim pritiskom, pogotovo ako se izvješća o poslovanju američkih kompanija u prvom ovogodišnjem tromjesečju pokažu razočaravajućima. Dosad je otprilike 70 posto prognoza o poslovanju u prvom ovogodišnjem tromjesečju, koje su objavile 903 kompanije, bilo negativno. Riječ je o najvišem postotku negativnih očekivanja u zadnjih pet godina. Već u srijedu je ulagačima kao hladan tuš djelovalo upozorenje najvećeg svjetskog proizvođača optičkih kabela, kanadskog Nortel Networka, kako očekuje smanjenje dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju, zbog usporavanja gospodarske aktivnosti u SAD-u, te očekivanja američkog proizvođača kompjutora Palm da će zabilježiti u tom razdoblju gubitak. I najava Walt Disneya da planira otpustiti 4.000 zaposlenih negativno je utjecala na raspoloženje ulagača. Samo toga dana u elektronskom je trgovanju na Nasdaqu burzovni indeks Nasdaq Composite oslabio gotovo šest posto, na 1.854 boda. I inače tehnološkim dionicama pada cijena, jer su ulagači zaključili da su dionice proizvođača kompjutora i čipova precijenjene, obzirom na zaradu koju nose, i to nakon prošlogodišnjeg pada njihovih cijena u prosjeku 62 posto. Indeks Dow Jones ojačao je u zadnjih tjedan dana 4,36 posto, na 9.799 bodova. I na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna zabilježen trend rasta cijena, ponajviše tehnoloških dionica. Ulagači su ohrabreni najavama japanske vlade, odnosno ministra gospodarstva Taro Asa da će do 10. travnja objaviti detalje o načinu provebe paketa ekonomskih mjera za oživljavanje gospodarske aktivnosti. Pritom je tržišnim sudionicima nainteresantnije osnivanje posebnih fondova koji bi se bavili otkupom viška dionica na toj burzi. No, i nadalje ih zabrinjava ekonomska situacija u tom dosad najsnažnijem azijskom gospodarstvu. Industrijska je proizvodnja u siječnju porasla tek 0,4 posto, dok je većina ekonomista očekivala 1,8 posto. Indeks Nikkei je u tom razdoblju ojačao 2,21 posto, na 13.137 bodova. Na europskim burzama također se ovoga tjedna popravilo raspoloženje ulagača. Početkom tjedna oštro s porasle cijene uglavnom tehnoloških i telekom dionica. Tržišne je sudionike zainteresirala i namjera njemačkog osiguravatelja Allianza da preuzme treću po veličini njemačku banku, Dresdner bank. To bi moglo potaknuti, mišljenja su analitičari, velike potrese u njemačkom financijskom sektoru, odnosno nova spajanja. Indeks Ftse u ovom je razdoblju dobio 5,14 posto na vrijednosti i iznosi 5.588 bodova, a DAX 9,11 posto, na 5.879 bodova. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 22. ožujka 30. ožujka Promjena u % Euro/USD 0,8870 0,8828 -0,47 Euro/JPY 109,53 109,16 -0,33 USD/JPY 123,53 123,67 0,11 Tečaj eura ovoga je tjedna bio pod pritiskom procjena tržišnih sudionika da Europska središnja banka neće još snižavati kamatnu stopu te tako potaknuti ulaganja i smanjiti troškove poslovanja kompanijama. U četvrtak se tako i dogodilo. Kamatna je stopa ostala na 4,75 posto, a tečaj eura je pao na najnižu razinu od polovine prosinca prošle godine, 0,88 dolara. To je zasad jedina među najvećim središnjim monetarnim institucijama u svijetu koja još nije odlučila sniziti kamatnu stopu i promptno odgovoriti na usporavanje gospodarske aktivnosti. Tečaj europske valute ovoga je tjedna oslabio 0,47 posto prema dolaru, pa iznosi 0,8828 dolara. Oslabio je i 0,33 posto prema jenu, na 109,16 jena. Gubitnik je bio i japanski jen, koji je oslabio gotovo 0,11 posto prema dolaru, na 123,67 jena. Tržišne je sudionike razočarao podatak o porastu industrijske proizvodnje u Japanu tijekom veljače za tek 0,4 posto, prema ranije očekivanih 1,8 posto. Dodatan pritisak na njegov tečaj imao je i pad indeksa Nikkeia u četvrtak za čak pet posto. Nije ih obradovala ni ocjena japanskog guvernera Masaru Hayamija da je unatoč razočaravajućem trendu rasta industrijske proizvodnje japansko gospodarstvo stabilno, iako će neko vrijeme stagnirati. Ulagači bi radije vidjeli odlučne poteze japanske vlade, koji bi bili usmjereni na nužne strukturalne reforme. U svakom slučaju, ponovno se pokazalo da američka valuta i nadalje predstavlja sigurno utočište za kapital u razdoblju velikih korekcija cijena na burzama kapitala. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 23. do 31. ožujka 2001. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 23. ožujka 31. ožujka u % Euro 1 7,6780 7,6729 -0,06 DEM 1 3,9257 3,9231 -0,06 USD 1 8,6280 8,6456 0,20 GBP 1 12,2809 12,4642 1,49 JPY 100 6,9686 7,0104 0,59 ATS 1 0,5579 0,5576 -0,05 ITL 100 0,3965 0,3962 -0,07 CHF 1 5,0232 5,0169 -0,12 SIT 100 3,5521 3,5531 0,02 Na tečajnici HNB-a vrijednost njemačke marke u tri je tjedna izgubila 0,56 posto na vrijednosti prema kuni. U tom je razdoblju američki dolar ojačao 4,39 posto, a britanska funta 3,32 posto. Švicarski je franak u tjedan dana oslabio 0,12 posto. Istodobno, japanski je jen poskupio 0,59 posto. Slovenski je tolar nakon tri tjedna gubitaka, ovoga zabilježio skroman oporavak, 0,02 posto. Tečajevi eura, austrijskog šilinga i talijanske lire u tri su tjedna pali otprilike 0,56 posto. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna no, kasnije je taj iznos uvećan na 257,5 milijuna kuna. Na aukciji su, s rokom dospijeća od 42 dana, na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 102,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 80,0 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 99,326 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,314 kuna, uz kamatu od 6,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,320 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 5,95 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 17,50 posto. Također su na aukciji, s rokom dospijeća od 91 dan, ponuđeni zapisi u iznosu od 122,4 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 38,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,309 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,90 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,285 kuna, uz kamatu od 7,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,285 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,00 posto. Udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 9,14 posto. Istodobno su na aukciji, s rokom dospijeća od 182 dana, ponuđeni zapisi u iznosu od 281,5 milijuna kuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 139,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 96,558 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 7,15 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 96,488 kuna, uz kamatu od 7,30 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,558 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 7,15 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je 0,14 posto. Ukupan je iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 4,22 milijarde kuna. Od toga je 775,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, na rok od 91 dan upisano je 1,169 milijarde kuna, dok je na rok od 182 dana upisano 2,276 milijardi kuna. Slijedeća će se aukcija održati 03. travnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 8. Vlada u Kninu: Niz mjera za pomoć područjima posebne državne skrbi Hrvatska je Vlada na svojoj tematskoj sjednici održanoj u četvrtak u Kninu utvrdila niz mjera kojima je cilj potaknuti razvoj i zapošljavanje na područjima posebne državne skrbi. Vlada je utvrdila poseban socijalni program interventne pomoći potrebitim osobama, te mjere za poboljšanje gospodarskih i socijalnih prilika u Kninu. Vlada je svjesna težine rada i života na područjima posebne državne skrbi, istaknuo je premijer Ivica Račan i nada se da će vladine odluke s današnje sjednice biti potreban zaokret u rješavanju tih problema. Vlada je u Kninu prihvatila poseban socijalni program za područja posebne državne skrbi koji će se provoditi od 1. travnja do konca godine. Uključuje pomoć u hrani, subvenciju troškova električne energije, te dodatnu novčanu pomoć. Veliki problem područja posebne skrbi je nezaposlenost. Po riječima ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, koncem prošle godine bilo je registrirano oko 144.000 nezaposlenih. Rješenju toga problema, nadaju se u Vladi, trebao bi pomoći program mjera aktivne politike zapošljavanja, s naglaskom na javne radove. Time bi se u ovoj godini moglo zaposliti 5.635 osoba, za što bi prema procjenama trebalo oko 125 milijuna kuna, a zapošljavale bi se nezaposlene osobe bez radnog iskustva, kao i osobe srednje životne dobi i stradalnici Domovinskog rata. Poticanju gospodarstva trebale bi pomoći investicije javnih poduzeća, mjere vezane za privatizaciju, te posebni uvjeti kreditiranja putem HBOR-a. Ministar financija Mato Crkvenac izvješća resornih ministara o dosadašnjim i planovima budućih mjera za područja posebne skrbi sažeo je u podatak da će 10 ministarstava i četiri javna poduzeća na ta područja ove godine uložiti više od 2,8 milijardi kuna. S obzirom na teškoće u poslovanju problema ima i s privatizacijom 148 tvrtki u portfelju HFP-a. Vlada je odlučila da ih rastereti obveza vezanih za Pariški i Londonski klub (226,8 milijuna kuna), te da im pomogne otpisom nekih dugovanja. Posebne gospodarske mjere, i to, kroz povezivanje lokalnih tvrtki s uspješnim tvrtkama iz drugih dijelova Hrvatske, Vlada je predvidjela za grad Knin. Na sjednici u Kninu Vlada je proširila popis općina i gradova, na koje će se primjenjivati poticajne mjere iz Zakona o područjima posebne državne skrbi, a riječ je o 62 općine i grada koji su kategorizirani kao nerazvijeni. 9. Hrvatski sabor: prihvaćen zakon o deviznom poslovanju, protiv dodatnog poreznog opterećenja Hrvatski sabor u četvrtak je jednoglasno prihvatio Zakon o osnovama deviznog sustava i deviznog poslovanja, koji predstavlja prvu od četiri faze liberalizacije deviznog sustava. Prema tom zakonu, poduzeća će ubuduće moći slobodno kupovati devize i polagati ih na devizne račune. Također se omogućuje devizno kreditiranje poduzeća, što bankama otvara mogućnost za plasman viška deviza. Omogućena je i slobodna zamjena deviza, što će građanima i poduzećima omogućiti zaštitu od valutnog rizika, odnosno prevelikog pada tečaja valuta. Ovo je, inače, prva od četiri faze liberalizacije deviznog sustava kojima je krajnji cilj stvaranje uvjeta za uvođenje eura u Hrvatskoj. Hrvatski sabor prihvatio je i prijedlog izmjena zakona o financiranju lokalne i područne samouprave u prvom čitanju, kojim bi se s države na lokalnu razinu prenijelo financiranje dijela zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Kako bi se lokalnim samoupravama osigurala sredstva za financiranje novih obveza, država bi se odrekla jednu milijardu i 750 milijuna kuna, a predviđa se i povećanje nekih poreza, kao što su oni na vikendice, automobile i plovila. Predviđa se i uvođenje novih poreza, primjerice na neobrađeno poljoprivredno zemljište te neiskorištene poslovne nekretnine, a gradovima i općinama omogućilo bi se uvođenje prireza na porez na dohodak. Hrvatski sabor završio je danas raspravu o izmjeni Zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, a zastupnici su najviše kritizirali nova porezna opterećenja za građane. O predloženim zakonskim izmjenama glasovat će se u petak. Naime, Klub zastupnika HSS-a zbog brojnih je primjedaba na predložena rješenja zatražio dodatne konzultacije unutar klubova 'šestorke'. Na kraju rasprave zamjenik ministra financija Damir Kuštrak istaknuo je u ime Vlade kako bi se preraspodjelom poreza na dohodak između države i lokalnih sredina zadržao postojeći standard zdravstva, školstva i socijalne skrbi u županijama, gradovima i općinama. Uvođenjem novih poreza poboljšala bi se, pak, financijska situacija u lokalnim sredinama. Istaknuo je da lokalne sredine mogu, ali i ne moraju uvesti prirez porezu na dohodak i druge nove poreze koji se predlažu. 10. HNB: Pvlači se iz optjecaja ljubičasta novčanica od 10 kuna Od 1. travnja 2001. godine novčanica od 10 kuna s datumom izdanja 31. listopada 1993. (čija je osnovna boja ljubičasta) prestaje biti zakonsko sredstvo plaćanja, a također, s istekom ovog mjeseca okončava se postupak povlačenja te novčanice iz optjecaja, priopćeno je iz Hrvatske narodne banke. Novčanice preostale u optjecaju moći će se nakon toga zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci, u direkciji trezora HNB-a, na zagrebačkom Trgu hrvatskih velikana 3, uz neograničeni rok zamjene. Novčanice se u HNB mogu dostaviti poštom ili donijeti osobno. Novčanice od 10 kuna koje nose datum 15. siječnja 1995. (osnovna boja: siva) i nadalje ostaju u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja. Tijekom lipnja ove godine Hrvatska narodna banka pustit će u optjecaj dorađeno izdanje važeće novčanice od 10 kuna, s istovjetnim osnovnim dizajnom, ali sa poboljšanom osnovnom papira i dograđenim zaštitnim obilježjima, o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena. 11. U novom ustroju Ministarstva financija nema financijske policije Ministarstvo financija potvrdilo je u srijedu kako će se ukinuti Financijska policija, a do promjena kojim bi se borba protiv gospodarskog kriminala ojačala u okviru MUP-a i drugih službi Ministarstva financija, svi djelatnici Financijske policije dužni su obavljati svoje poslove. Ministarstvo financija u svom priopćenju objašnjava da se njegov ustroj mijenja u sklopu procesa reorganizacije državne uprave, što znači racionalizaciju poslova i zadaća radi postizanja bolje učinkovitosti uz što manje troškove. Tako će jačati porezni nadzor i Porezna uprava, kao i carinska služba, a uspostavit će se i unutarnji nadzor na razini Ministarstva financija, stoji u priopćenju. Preoblikovat će se i unutarnja organizacija cijelog Ministarstva radi jačanja Državne riznice i drugih poslova te učinkovite provedbe propisa kao i suzbijanja sive ekonomije. U takvoj novoj organizaciji nije potrebno postojanje Financijske policije, ističu iz Ministarstva. Uostalom, dodaju, i dosad su se poslovi financijske policije često preklapali pa i sudarali s poslovima Porezne uprave i drugih službi, a posebne financijske policije u Europi imaju samo Italija i Hrvatska. Činjenica je da će borba protiv gospodarskog kriminala jačati, ali će se to, poručuju iz Ministarstva, činiti u okviru MUP-a, dok će u Ministarstvu financija istodobno posebno jačati porezna i carinska služba, devizni inspektorat i druge funkcije. Napominjući da se sve te promjene ne mogu ostvariti preko noći, iz Ministarstva financija ističu da su u međuvremenu svi djelatnici financijske policije dužni su obavljati svoje poslove, odnosno postupati pod prijetnjom zakonima određenim sankcijama, što vrijedi i za postupke poreznih obveznika. Ministarstvo financija posebno napominje kako mu je prijeko potreban veći broj stručnih i sposobnih ljudi te će zato za sve reizbore, kao i za izbore novih djelatnika raspisivati javne natječaje. 12. Europska komisija: Naglasiti neovisnost središnje banke Stručnjaci Europske komisije smatraju da bi u prijedlogu zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, sukladno zakonodavstvu Europske zajednice, trebalo još izričitijim odredbama osigurati potpunu institucionalnu, financijsku i osobnu neovisnost središnje banke i njenih tijela, te kao njen jedini osnovni cilj navesti održavanje stabilnosti cijena. Ocjene su to iz komentara stručnjaka za centralno bankarstvo Europske komisije. Želeći da novi zakona o Hrvatskoj narodnoj banci bude što primjereniji zapadno-europskim standardima, iz HNB-a su prijedlog toga zakona dostavili na mišljenje Europskoj komisiji u Bruxellesu, iz koje su ovih dana dobili komentar na prijedlog zakonskog teksta. Konačni prijedlog zakona o hrvatskoj središnjoj banci upućen je u saborsku proceduru, a prema njemu osnovni je cilj HNB-a postizanje i održavanje stabilnosti cijena i u sklopu toga održavanje opće likvidnosti i solventnosti bankarskog sustava. Nužan uvjet za postizanje tog cilja je neovisnost središnje banke, pa je zakonskim prijedlogom predviđen razmjerno visok stupanj neovisnosti i samostalnosti HNB-a. Uspoređujući odredbu o ciljevima HNB-a sa odgovarajućim člankom Ugovora o EZ-u, stručnjaci Europske komisije primjećuju da prijedlog zakona obuhvaća ne samo održavanje stabilnosti cijena kao osnovi cilj, već i održavanje opće likvidnosti i solventnosti tržišno orijentiranog bankovnog sustava. To je, ističu, u suprotnosti s člankom (105.) Ugovora o EZ koji navodi stabilnost cijena kao jedini osnovni cilj. Naglašavaju kako sa stajališta zakonodavstva Zajednice (članak 108 Ugovora o EZ-u), institucionalna neovisnost središnje banke uključuje zabranu traženja ili primanja uputa od, između ostalog, "nacionalne vlade ili bilo kojeg drugog tijela". U prijedlogu zakona o HNB-u ne postoji takva ili slična izričita zabrana traženja ili primanja uputa, primjećuju europski bankarski stručnjaci, ocjenjujući i da pojedine odredbe zakonskog prijedloga koje spominju neovisnost i samostalnost ostavljaju prostor za različite interpretacije. Po njihovom mišljenju, ako se želi postići bolja usklađenost s odredbama Ugovora o EZ-u u području institucionalne neovisnosti, to je moguće dodavanjem novog članka u zakonu koji će navoditi zabranu "traženja ili primanja uputa" od strane "državnih organa vlasti ili bilo kojeg drugog tijela". Institucionalna neovisnost nacionalne središnje banke, ističu, ne smije biti ugrožena ex ante konzultacijama i njenim obvezama izvješćivanja, pa u tom smislu upozoravaju na članak kojima se HNB obvezuje da će javno objavljivati izvješće, uključujući, između ostalog, svoju buduću monetarnu politiku, te članak kojim se kaže da će HNB "surađivati s Vladom RH, njezinim agencijama i drugim tijelima državne vlasti u izvršavanju zakonom utvrđenih ciljeva i zadataka" i "poduzimati mjere za unapređenje te suradnje" s Vladom. Ovdje je upitno, napominju, "mora li HNB surađivati s Vladom u provođenju vlastitih ciljeva i zadataka". Kada je pak riječ o osobnoj neovisnosti, odnosno osnovi za razrješenje dužnosti guvernera i članova tijela koja donose odluke, sa stajališta zakonodavstva EZ-a bilo bi u potpunosti dovoljno spomenuti ozbiljni propust u obnašanju dužnosti i nemogućnost izvršavanja relevantnih zadataka, ako jedinu osnovu za razrješenje, ističu stručnjaci Europske komisije. 13. RZB: Stand by aranžman poboljšat će financijski položaj RH Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) Hrvatskoj odobrio stand-by aranžman za očekivati je da se znatno poboljša financijska pozicija Hrvatske te smanji unutarnji dug, stoji u mjesečnoj analizi gospodarskih pokazatelja zemalja središnje i istočne Europe koju je izradila austrijska Raiffeisen Zentralbank (RZB). Poboljšanju položaja Hrvatske, dodaje se, pomažu i pregovori o stabilizaciji i pridruživanju Europskom unijom. Također, analitičari RZB-a ističu kako je početkom ožujka hrvatska vlada plasirala 500 milijuna eura vrijedne obveznice, koje bi trebale "pokriti" dio ovogodišnjeg proračunskog deficita, koji bi ostao nepokriven planiranim nastavkom privatizacije. Ukoliko se Deutsche Telekomu za milijardu njemačkih maraka proda 16 posto dionica Hrvatskog telekoma (HT) prije samog nastavka privatizacije, procjenjuju u RZB-u, deficit bi mogao biti pokriven u cijelosti i ne bi bilo potrebe za daljnjim izdavanjem obveznica. Kao značajnim događajem, u izvješću se izdvaja i prijedlog novog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), koji je trenutno u saborskoj proceduri, a kojim se predviđa veća nezavisnost središnje banke te zabranjuju bilo kakve pozajmice državi. Od makroekonomskih pokazatelja, u izvješću se ističe kako je za očekivati da se hrvatski vanjskotrgovinski deficit ove godine stabilizira, nakon što je tijekom prošle godine, zbog visoke inflacije i visokih prihoda od turizma, znatnije smanjen. Nadalje, analitičari RZB-a procjenjuju kako bi stopa rasta BDP-a ove godine trebala biti nešto slabija nego lani, odnosno da bi trebala iznositi 3,4 posto (procjene za 2000. govore o 3,8-postotnoj stopi). U analizi ovomjesečnih događanja na Zagrebačkoj burzi, ponovno se kao najznačajnije i najzanimljivije izdvajaju dionice Zagrebačke banke i Plive. Među vijestima iz Zagrebačke banke, kao najznačajnije su izdvojene ona o angažiranju savjetnika glede širenja na domaćem i inozemnim tržištima te prodaja 51 post dionica Jadranturista koncernu Adria Resorts. Najveća je pažnja ipak posvećena Plivi i njenom poslovnom izvješću za prošlu godinu koje je ocijenjeno kao "očekivano dobro". Nakon detaljne analize svih segmenata poslovanja kompanije te uz sagledavanje perspektiva za ovu godinu, uz mogućnost završavanja istraživanja na tri nova lijeka, u RZB-u uz tu dionicu ponovno potvrđuju preporuku "kupiti". 14. Konferencija "Hrvatsko novčano tržište" na Plitvicama Međunarodna konferencija "Hrvatsko novčano tržište" počela je u četvrtak s dvodnevnim radom u plitvičkom hotelu Jezero, uz sudjelovanje oko 150 financijskih stručnjaka, bankara i osiguravatelja iz Hrvatske, predstavnika Ministarstva financija RH i Hrvatske narodne banke kao i financijskih stručnjaka iz Slovenije i Finske. Seminar se održava u organizaciji TEB-a i Tržišta novca Zagreb, a glavne su mu teme razvoj novčanog tržišta i njegova važnost u upravljanju likvidnošću hrvatskog gospodarskoga sustava, tvrtki i banaka. Prvog dana rada skupa govorilo se i o novostima koje donose izmjene Zakona o deviznom poslovanju, a sudionike seminara zaokuplja i tema o tome kako se poduzeća mogu neposredno financirati na novčanom tržištu. Također je bilo riječi o funkcioniranju i ulozi hrvatske središnje banke u razvoju novčanog tržišta, kao i o iskustvima novčanog tržišta u Finskoj, te o središnjoj banci Slovenije i slovenskom novčanom tržištu. Tijekom rada skupa posebno će biti riječi i o značaju novčanog tržišta u upravljanju likvidnošću države. 15. Allianz Zagreb: Porast premija i prihoda; planira se dokapitalizacija Allianz Zagreb, hrvatsko osiguravateljsko društvo u sastavu Allianz Grupe, poslovnu je 2000. završilo s ostvarenjem bruto policirane premije od 274,6 milijuna kuna, što predstavlja rast od 38,9 posto u odnosu na godinu prije. Kako je u ponedjeljak priopćeno iz Allianza, u osiguranju života ostvarena je bruto policirana premija u iznosu od 33,7 milijuna kuna, što je 188 posto više nego prethodne godine, dok je rast premija kod osiguranje imovine i odgovornosti poraslo 29,4 posto na 65,9 milijuna kuna. Društvo je ostvarilo prihod od ulaganja u iznosu od 6,45 milijuna kuna, što je kažu u Allianzu, također povećanje i to od 13,6 posto prema 1999. godini. Društvo je imalo znatna ulaganja u proširenje svoje prodajne mreže, edukacija zaposlenika, informatika i razvoj produkata i značajan porast broja prijavljenih šteta koje su nastale između 1992. i 1999. godine, te promjene računovodstvene metode prema Međunarodnim računovodstvenim standardima kako bi se znatno povećale pričuve, a taj je korak napravljen unutar jednog bilančnog razdoblja. Rezultat svih tih čimbenika je to da je Allianz Zagreb - kao jednokratni efekt- iskazao gubitak za prošlu godinu u iznosu od 63,39 milijuna kuna, kažu u Allianz Zagreb. No istodobno su dioničari Allianz Zagreb (Allianz Grupa i Zagrebačka banka) odlučili izvršiti dokapitalizaciju u iznosu od 70 milijuna kuna kako bi omogućili poslovnu fleksibilnost za daljnji razvoj. Allianz Zagreb u ovoj godini očekuje uz ostvarenje bruto policirane premije od 366,30 milijuna kuna (rast od 33 posto) ostvariti dobit nešto manju od 10 milijuna kuna. Kako bi održalo snažan rast planira se nastavak uvođenja novih inovacijskih produkata na tržištu, proširenje prodajne mreže otvaranjem novih poslovnih jedinica te pojačavanje zastupničkih mreža na broj od 250 educiranih prodavača, napominju u Allianzu. 16. Ugovor o sindiciranom kreditu za autocestu Zagreb - Rijeka Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. i sindikat hrvatskih banaka, u kojem su Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Riječka banka, potpisali su u srijedu Ugovor o dugoročnom sindiciranom kreditu u iznosu od 61,36 milijuna eura (120 milijuna njemačkih maraka). Dugoročni kredit s rokom dospijeća od tri godine i uz državno jamstvo, koristit će se za otplatu dospjelih kratkoročnih obveza te za dovršetak izgradnje dionice Karlovac-Vukova Gorica. Ugovor su potpisali direktor Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. Ivan Prgomet te predsjednici Uprava triju banaka Božo Prka, Franjo Luković i Ivan Štokić. Odobrenim se kreditom i hrvatske banke aktivno uključuju u financiranje izgradnje infrastrukture u zemlji te se osigurava kontinuirana aktivnost na izgradnji autoceste Rijeka-Zagreb kako bi se otvorila za promet u planiranom roku, istaknuli su bankari. Trenutno se intenzivno radi na završetku izgradnje dionice Karlovac-Vukova Gorica duljine 18,2 kilometra, koja će biti puštena u promet u lipnju ove godine, izjavio je Prgomet. Na dionici Kupjak-Vrbovsko, duljine 19,8 kilometara, u tijeku je izgradnja ključnih objekata, a u pripremi je i natječaj za završetak građevinskih radova za tu dionicu. Završetak radova na dionici Kupjak-Vrbovsko financirat će se dugoročnim kreditom njemačke razvojne banke Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW) i planira se pustiti u promet do kraja 2002. godine. Preostali dio autoceste Rijeka-Zagreb, dionica Vukova Gorica-Bosiljevo-Vrbovsko, duljine 22,6 kilometra planira se dovršiti do kraja 2004 godine, kazao je Prgomet. 17. HYPO Alpe-Adria-Banka u 2000. ostvarila 50 milijuna kuna neto dobiti Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. prošlu je godinu završila sa 49,8 milijuna kuna neto dobiti (63,78 milijuna prije oporezivanja), izvijestili su čelnici Banke na konferenciji za novinare održanoj u utorak. Od toga će se 33,7 milijuna kuna izdvojiti za dividende, koje će biti usmjerene povećanju temeljnog kapitala, za zakonske rezerve 2,5 milijuna, a za ostale rezerve 13,5 milijuna kuna. Čelnici Banke poseban značaj u prošlogodišnjem poslovanju daju rastu štednje koja je dosegla 509,7 milijuna kuna, te okrenutost dugoročnom financiranju. Kreditno je poslovanje u prošloj godini poraslo za čak 60 posto u odnosu na 1999., a od 2,8 milijardi kuna kredita gospodarstvu i građanima 2,5 milijardi su dugoročni krediti. Član Uprave Igor Kodžoman ističe da će Banka i ove godine nastaviti s potporom hrvatskom gospodarstvu, posebice dugoročnim projektima u turizmu, te infrastrukturnim projektima lokalne samouprave. Izdvajaju i stambene kredite, u kojima su, kaže Kodžoman, prvi u Hrvatskoj "dosegnuli magičnu granicu" s godišnjom kamatom od 8 posto na kredite sa 20 posto depozita, dok kamata za kredite bez depozita iznosi 11 posto. Iz Banke najavljuju i posebne uvjete kreditiranja (kamata 7,5 ili 8,9 posto za namjenske, odnosno 10 posto godišnje za nenamjenske kredite) za ciljane skupine - liječnike, stomatologe, farmaceute, odvjetnike, suce, javne bilježnike i arhitekte. Banka do kraja godine namjerava proširiti mrežu poslovnica, pa tako za nekoliko tjedana otvara novu poslovnicu u Zagrebu, u Vodnikovoj ulici, potom u Dubrovniku, Metkoviću, Samoboru, te na području Varaždina-Čakovca. Najavljeno je i niz novosti u kartičnom poslovanju a do sada je u suradnji sa Slavonskom bankom (čiji su najveći pojedinačni dioničar) izdano oko 130.000 VISA debitnih kartica. Hypo ove godine uvodi i novu tehnologiju za automatsku obradu podataka, a iduće će se godine uvesti i u Slavonsku banku. Sredinom 2002., najavljuje predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke Guenter Striedinger, trebalo bi doći do spajanja Hypo Alpe-Adria i Slavonske banke. Hypo grupu u Hrvatskoj čine Banka, Leasing, Consultants i Vrijednosnice, a ukupna je aktiva tih društava 4,9 milijardi kuna. 18. ZABA u 2000: Neto dobit 908 milijuna kuna Zagrebačka banka dd (ZABA) poslovnu je 2000. završila iznimno uspješno, ostvarivši dobit nakon oporezivanja u iznosu od 908 milijuna kuna, što je dvjesto posto više nego godinu prije. Na razini Grupe ostvarena je neto dobit od 946 milijuna kuna, što je za 232 posto više u odnosu na 1999. To su rekordni financijski rezultati u uvjetima kakvi su vladali na hrvatskom tržištu, istaknuo je u petak predsjednik Uprave ZABA-e Franjo Luković na konferenciji za novinare. Ukupni su prihodi banke iznosili 2,4 milijarde kuna, a aktiva je dosegnula 32,4 milijarde kuna, što je 18,4 posto više nego godinu ranije. Uprava će Nadzornom odboru i Skupštini, koja se treba održati krajem svibnja, predložiti jednaku isplatu dividende za sve rodove dionica - od 30 DEM po dionici, što ukupno iznosi 337 milijuna kuna. Luković tumači to promjenom politike utvrđivanja dividende, na koju bi u idućim godinama otpadalo do 50 posto ostvarene dobiti nakon oporezivanja. Visoka adekvatnost kapitala, koja je dvostruko veća od zakonskog minimuma (od 10 posto) dopušta, kaže, takvu politiku dividende. Na upit odgovora da je predložena promjena politike dividende jedan od načina povećanja vrijednosti za dioničara te da može utjecati na manje osciliranje cijene dionica, a to se predlaže realizirati bez obzira hoće li se ili ne, ići u strateški aranžman sa strateškim partnerom. Luković je pojasnio da se razgovara i razmatraju se određeni oblici suradnje sa nekoliko strateških partnera, ne želeći reći podrobnije informacije. Na dodatni novinarski upit odgovara da su nedavne izjave guvernera HNB-a o stavu središnje banke o možebitnom preuzimanju ZABE od strane UniCredita, bile "korektne i nisu nepovoljno utjecale na razgovore koji se vode". Strateški cilj ZABE, koja danas drži trećinu hrvatskog bankarskog tržišta te isti toliki postotak bankarstva u BiH, je proširenje na Sloveniju i za koju godinu u Jugoslaviju. Na konferenciji za novinare, na kojoj su bili svi članovi Uprave banke, iznesen je i podatak da je devizna štednja građana porasla za milijardu DEM i sada iznosi četiri milijarde DEM. ZABA je prodala 5,8 posto dionica Plive i uprihodila 461 milijun kuna, a u portfelju preostalih 5 posto dionica Plive do daljnjega ostaju odnosno nema odluke o daljnjoj prodaji. Nakon prodaje rovinjskog Jadranturista Tvornici duhana Rovinj, Banka planira uskoro objaviti i međunarodni tender za prodaju 72 posto dionica umaškog Istraturista, pri čemu se okončanje prodaje očekuje do kraja godine. 19. Potpisan ugovor o kreditiranju malih i srednjih poljodjelskih poduzetnika Vukovarsko-srijemska županija i Zagrebačka banka kreditirat će s 25 milijuna kuna poljodjelska kućanstva te malo i srednje poduzetništvo u poljodjelstvu. Ugovor o kreditiranju u srijedu su u Vukovaru potpisali župan Petar Čobanković i direktorica Poslovnog bankarstva za regiju Zagrebačke banke Katarina Kovač. Vukovarsko-srijemska županija izdvojit će 2,5 milijuna kuna iz proračuna za 2001. za kreditiranje poljoprivrede, a Zagrebačka banka tu će svotu udeseterostručiti na 25 milijuna kuna. Rok otplate zajma je 10 godina s dvije do tri godine počeka i kamate od četiri do šest posto, ovisno o vrsti kreditirane poljoprivredne proizvodnje. Župan je istaknuo da je kamatna stopa Zagrebačke banke zapravo osam posto, ali da je Županija preuzela sufinanciranje dijela kamata. Najniži je zajam za obrtnike, zadruge, male i srednje poduzetnike oko 38 tisuća, a za seljake oko sedam i pol tisuću kuna. Javni poziv na natječaj za dodjelu zajmova bit će objavljen sutra, kazao je Čobanković, dodavši da je Županija do sada od zakupnine državne zemlje sama dodjeljivala zajmove poljodjelcima, ali se pokazalo da to i nije baš najpovoljniji oblik kreditiranja. Županija je od 1995. do 2000. dodijelila 12,7 milijuna kuna takvih zajmova. 20. Statistika Rast industrijske proizvodnje - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u razdoblju od prosinca prošle do veljače ove godine porasla 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je u razdoblju od prosinca lani do veljače ove godine u usporedbi s razdobljem rujan-studeni prošle godine povećana 1,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, proizvodnja u rudarstvu i vađenju u razdoblju studeni prošle do veljače ove godine porasla je 3,8 posto u odnosu na isto doba godine ranije, a zabilježen je i rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji, za 3,4 posto. U opskrbi električnom energijom, plinom i vodom proizvodnja je smanjena 3,3 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama rast proizvodnje zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 2,2 posto, kod kapitalnih proizvoda za 16,6 posto te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 3,5 posto. Proizvodnja energije smanjena je, pak, 2,7 posto, a proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,3 posto. U razdoblju od prosinca lani do veljače ove godine u usporedbi s proizvodnjom iz razdoblja rujan- studeni prošle godine, rast proizvodnje zabilježen je u sva tri područja NKD-a. Tako je u rudarstvu i vađenju proizvodnja porasla 1,6 posto, u prerađivačkoj industriji isto 1,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 4,3 posto. Prema GIG-u, u spomenutom je razdoblju kod energije zabilježeno smanjenje proizvodnje i to za 0,3 posto. Istodobno, intermedijarni proizvodi, osim energije zabilježili su rast proizvodnje od jedan posto, kapitalni proizvodi od 1,7 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju od 6,6 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla 1,7 posto. Smanjen promet u trgovini na malo - Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u siječnju je nominalno smanjen za 32,5 posto, a realno za 32,6 posto u odnosu na mjesec ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na siječanj prošle godine ukupan je promet nominalno povećan 23, a realno 15,5 posto. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeća/trgovačka društva koja se bave tom djelatnošću, bez obzira na pretežnu djelatnost, u siječnju je u odnosu na prosinac nominalno smanjen 26,6 posto, a realno 26,7 posto. Prema siječnju prošle godine taj je promet nominalno povećan 29, a realno 21,1 posto. Najveći je rast prometa u trgovini na malo u siječnju prema istom lanjskom mjesecu ostvaren u trgovini na malo knjigama, novinama, pisaćim priborom, za 33,7 posto te u trgovini na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, za 33 posto. Cijene u trgovini na malo u siječnju su prema mjesecu ranije porasle 0,2 posto, dok su u odnosu na siječanj prošle godine uvećane 6,5 posto. Hrvatska izravna ulaganja u inozemstvo 384 mil USD - Izravna ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvo u razdoblju od 1993. do rujna prošle godine, po podacima Hrvatske narodne banke, iznosila su 384,3 milijuna dolara. Od toga se čak 70 posto odnosi samo na dvije zemlje - Poljsku (40 posto) i Bosnu i Hercegovinu (30 posto). Po podacima Hrvatske narodne banke, u vremenu od 1993. do rujna 2000. godine, gotovo polovica vlasničkih ulaganja hrvatskih tvrtki u inozemstvu (ili 46,4 posto) odnosi se na djelatnost proizvodnje farmaceutskih pripravaka. Sa oko 10,7 posto zastupljena su vlasnička ulaganja u telekomunikacije, te potom sa 8,9 posto u pomorski i obalni prijevoz te 6,8 posto u proizvodnju namještaja. Gledajući po godinama, po veličini ulaganja izdvaja se 1997. kada su izravna vlasnička ulaganja u inozemstvo iznosila 171 milijun dolara te potom 1998. sa 76 milijuna USD. U prvih su pak devet mjeseci 2000. vlasnička ulaganja u inozemstvo bila 18,5 milijuna USD, a u godini prije 42,8 milijuna USD. Među zemljama u koje su još bila usmjerena ulaganja hrvatskih tvrtki su Slovenija, na koju se odnosi nešto manje od 8 posto ukupnih vlasničkih ulaganja u razdoblju od 1993. do rujna prošle godine. Zanimljivo je da potom slijede zemlje poznate kao "porezne oaze" poput Antigve i Barbude, u koju je "otišlo" oko 4,7 posto ulaganja (ili oko 17 milijuna dolara), Sveti Vincent i Grenadini 2,5 posto (oko 9 milijuna USD).