ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Izložba "Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar" autora Aleksandra Durmana, koja je rezultat njegovog dugogodišnjeg proučavanja vučedolske kulture s početka 3. tisućljeća prije Krista, otvorena je
večeras u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
ZAGREB, 29. ožujka (Hina) - Izložba "Vučedolski Orion i najstariji
europski kalendar" autora Aleksandra Durmana, koja je rezultat
njegovog dugogodišnjeg proučavanja vučedolske kulture s početka 3.
tisućljeća prije Krista, otvorena je večeras u Arheološkom muzeju u
Zagrebu. #L#
Vučedolska kultura razvila se na desnoj obali Dunava, u današnjoj
istočnoj Hrvatskoj. Bila je istodobna sa sumerskim razdobljem u
Mezopotamiji, Starim carstvom u Egiptu ("doba piramida") i ranom
Trojom. Imala je velik utjecaj na okolinu, ali ostavila i dojmljiv
trag na europsko nasljeđe.
Izložba prikazuje vučedolsko poimanje svijeta iskazano crtežima na
keramici. Vjerojatno je najzanimljiviji eksponat lonac na kome je
oslikan najraniji cjeloviti europski (indoeuropski) kalendar s
relevantnim zviježđima u četiri godišnja doba.
Lonac je otkriven u vučedolskom sloju u Vinkovcima, a kalendar je
istovremen sumerskom i egipatskom kalendaru, rekao je Aleksandar
Durman, profesor na Odsjeku za arheologiju zagrebačkog Filozofskog
fakulteta.
Na posudama se mogu iščitati različiti prikazi obzora iznad Voda na
kojima pliva Zemlja, dnevno rađanje Zore i Sunca, ali i proljeća s
kojim je počinjala nova godina, prikaz četiriju godišnjih doba sa
znakovima zviježđa na noćnom nebu: Oriona, Labuda, Kasiopeje,
Pegaza s Ribama, Blizanaca i Plejada.
Ravnatelj Arheološkog muzeja Ante Rendić-Miočević podsjetio je
kako je izložba od 3. listopada 2000. do 15. ožujka 2001. bila
postavljena u vukovarskom dvorcu Eltzu i da ju je tamo posjetilo
11.000 ljudi. Za izložbu su, rekao je, zainteresirane i druge
zemlje, tako da bi u studenom mogla biti postavljena u Parizu za
vrijeme zasjedanja glavne skupštine UNESCO-a, zatim u Sloveniji,
te sljedeće godine u Turskoj.
Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a njenu
realizaciju omogućilo je, uz brojne donatore, Ministarstvo kulture
i zagrebački Gradski ured za kulturu.
(Hina) mvr jn
(Hina) mvr jn