ŠV 29.III.-NZZ-SOLANA S BALKANA

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 29. III. 2001. Solanin poziv na dijalog u Makedoniji "Samo nekoliko sati nakon povratka iz Skopja i Tetova, koordinator vanjske politike EU-a Javier Solana pred vanjskopolitičkim se odborom Europskoga parlamenta očitovao o stanju na Kosovu. Da je vojni uspjeh ojačao moral makedonskih oružanih snaga i da je istodobno spriječen raspad multietničkoga društva i vlade. Vođama albanskih stranaka strogo je poručio da će se njihove političke i društvene aspiracije ispuniti samo unutar postojećeg institucionalnog okvira. Obrnuto, od eksponenata slavensko- makedonske većine zatražio je da nadiđu već započete reforme i da i u ustavu priznaju konstitutivnu ulogu velike albanske manjine i tako pridonesu jačoj identifikaciji albanskih Makedonaca s njihovom državom. Da bi izbjegao koban dojam na većinu da se kod reforma unatoč međunarodnoj izolaciji i vojnoj neutralizaciji gerile ipak radi o ustupcima vlade naoružanim pobunjenicima, Solana je upozorio na stabilizacijski i pridružbeni sporazum s EU-om u dijalogu svih strana, kojega preporučuje. Da se to nudi kao iskren okvir za potrebne prilagodbe, jer provedba sporazuma ionako zahtijeva promjene zakona a moguće i ustava. Sporazum koji će biti potpisan 9. travnja u Luksemburgu a kojega su obje etnije u Makedoniji pozdravile kao putokaz u bolju budućnost, instrument je za gospodarsko i političko približavanje Europi koje nudi Bruxelles, za što je EU do 2006. pripremio i 4,65 milijarda eura. Solana se pred zastupnicima Europskoga parlamenta izjasnio i za trenutačnu pomoć Povjerenstva EU-a u korist sela napaćenih ratnim događajima i prognanih stanovnika, kao mjeru stvaranja povjerenja. Visoki predstavnik vanjske i sigurnosne politike EU-a nadalje je nužnim nazvao otvaranje javnog albanskog sveučilišta u Tetovu do početka akadamske godine u rujnu. U odboru Europskoga parlamenta kritički je postavljeno pitanje bi li NATO i EU pravodobno reagirali na krizu u Makedoniji. Solana je zanemario kritiku na račun međunarodne mirovne postrojbe na Kosovu koja je vezana mandatom UN-a. U privatnom razgovoru vođenom početkom tjedna s novinarima u Bruxellesu, posebni je koordinator balkanskog Stabilizacijskog sporazuma Bodo Hombach kolebljivi početak, ali kako je istodobno naglasio i kasnije izvrsnu koordiniranost zapadnog kriznog menadžmenta pojasnio time da za takve situacije nedostaje odgovarajući instrument između velike NATO-ove toljage i tek preventivne diplomacije, kako bi se brzo i djelotvorno mogla povući crvena crta. Jedan je europski NATO-ov diplomat dodao da je priprema te nedostajuće palete stupnjevanih mogućnosti intervencije na posljetku cilj samostalne europske politike intervencija u krizama. Na pitanje, također postavljeno u odboru, o budućem statusu Kosova, Solana se ukazujući na mjerodavnost UN-a nije pobliže upuštao. U već spomenutom razgovoru Hombach je potvrdio dugoročnu povezanost kosovskoga pitanja i regionalne stabilnosti. No najprije bi trebalo vrlo pragmatično postaviti temelje donekle normalnoga svakodnevnoga suživota. Politička rasprava o budućnosti Kosova u ovom je trenutku po njegovu mišljenju preuranjena, jer rane još nisu zacijelile, pa bi ugrozila i dalje vrlo krhke strukture", izvješćuje novinar lista lts.