HR-za-Politika HT 18 Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) danas je ostvareno 4,7 milijuna kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN pala je 0,43 posto na 416,2 boda.
Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) danas je ostvareno 4,7
milijuna kuna prometa, a vrijednost indeksa VIN pala je 0,43 posto
na 416,2 boda.#L#
Najveći dio današnjeg prometa, 4 milijuna kuna ostvaren je u
segmentu dionica, pri čemu se 3,87 milijuna kuna odnosi na prodaju
dionica Tvornice rublja Modea iz Garešnice, po 23,33 posto višoj
cijeni ili po 185 kuna za dionicu.
U segmentu PIF kotacije danas je ostvareno 675,3 tisuće kuna
prometa. U segmentu kotacije prava zabilježen je promet od svega 60
tisuća kuna prometa.
--------------------------------------------------------------
SEGMENT DIONICA CIJENA/KN %PROMJENA PROMET/kn
--------------------------------------------------------------
1.Tvornica rublja Modea 185,00 23,33 3,873.530,00
2.Anita 2.003,00 -4,62 108.123,00
3.Tankerska plovidba 500,00 11,11 35.300,00
4.Ericsson Nikola Tesla 142,00 -2,07 12.209,50
5.Elektropromet 65,00 0,00 6.175,00
6.Atlanska plovidba 65,00 30,00 4.355,00
--------------------------------------------------------------
Ukupni promet DIONICA Tržišta Varaždin: 4,039.692,50
--------------------------------------------------------------
SEGMENT PIF KOTACIJA cijena/kn %PROMJENA PROMET/kn
--------------------------------------------------------------
1.Expandia 25,60 1,19 246.957,56
2.Velebit 21,20 0,95 161.467,58
3.Dom 18,41 -2,02 90.224,88
4.SNF 25,50 1,07 80.102,32
5.Slavonski 10,50 1,65 61.621,00
6.Pleter 12,69 0,71 25.800,96
7.Sunce 9,20 0,11 9.196,48
--------------------------------------------------------------
Ukupni promet PIF kotacije 675.370,78
--------------------------------------------------------------
SEGMENT KOTACIJA PRAVA cijena PROMET/kn
(postotak nominale)
--------------------------------------------------------------
36,50 0,00 60.006,73
--------------------------------------------------------------
Ukupni promet kotacije Prava 60.006,73
--------------------------------------------------------------
Ukupni promet Tržišta Varaždin 4,775.070,01
--------------------------------------------------------------
(Hina) tam ds
Hrvatski sabor danas je jednoglasno prihvatio Zakon o osnovama
deviznog sustava i deviznog poslovanja, koji predstavlja prvu od
četiri faze liberalizacije deviznog sustava. #L#
Prema tom zakonu, poduzeća će ubuduće moći slobodno kupovati devize
i polagati ih na devizne račune. Također se omogućuje devizno
kreditiranje poduzeća, što bankama otvara mogućnost za plasman
viška deviza. Omogućena je i slobodna zamjena deviza, što će
građanima i poduzećima omogućiti zaštitu od valutnog rizika,
odnosno prevelikog pada tečaja valuta.
Ovo je, inače, prva od četiri faze liberalizacije deviznog sustava
kojima je krajnji cilj stvaranje uvjeta za uvođenje eura u
Hrvatskoj.
Hrvatski sabor prihvatio je i prijedlog izmjena zakona o
financiranju lokalne i područne samouprave u prvom čitanju, kojim
bi se s države na lokalnu razinu prenijelo financiranje dijela
zdravstva, školstva i socijalne skrbi.
Kako bi se lokalnim samoupravama osigurala sredstva za
financiranje novih obveza, država bi se odrekla jednu milijardu i
750 milijuna kuna, a predviđa se i povećanje nekih poreza, kao što
su oni na vikendice, automobile i plovila.
Predviđa se i uvođenje novih poreza, primjerice na neobrađeno
poljoprivredno zemljište te neiskorištene poslovne nekretnine, a
gradovima i općinama omogućilo bi se uvođenje prireza na porez na
dohodak.
(Hina) ibob/daju/nb sp
Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je danas izaslanstvo
hrvatskih specijalnih olimpijaca, koji su sudjelovali na Zimskoj
specijalnoj olimpijadi na Aljasci, održanoj od 4. do 11. ožujka,
priopćio je Ured Predsjednika. #L#
Predsjednica Specijalne olimpijade Hrvatske Verica Paulić
istaknula je da je pet hrvatskih natjecatelja na Zimskoj olimpijadi
osvojilo osam medalja, te jedno peto i šesto mjesto. Naglasila je
kako je jedan od najvećih problema nedovoljna materijalna podrška
te nezainteresiranost sponzora, koji svoje sponzorstvo uvjetuju
nazočnošću u medijima, a mediji nisu zainteresirani za
problematiku sportaša sa smetnjama u mentalnom razvoju.
S tim u vezi Verica Paulić je zahvalila Hrvatskom olimpijskom
odboru na materijalnoj podršci.
Predsjednik Mesić je rekao kako Hrvatska gradi strategiju razvoja
sporta u kojem će biti obuhvaćen školski, profesionalni i amaterski
sport. Osim toga, istaknuo je da je od posebne važnosti ono što rade
sportaši s fizičkim i mentalnim ograničenjima, čime se potvrđuju
neograničene ljudske mogućnosti, kao i činjenica da se čovjek
nikada ne smije predati. Čestitajući izaslanstvu na ostvarenom
uspjehu, Predsjednik je rekao kako vjeruje da će sportaši
Specijalne olimpijade Hrvatske i u budućnosti sa svojim uspjesima
dostojno predstavljati Hrvatsku.
Uz Predsjednika sastanku je bio nazočan dr. Zdravko Jelenović,
savjetnik za kulturu i obrazovanje.
U izaslanstvu Specijalne olimpijade, uz Vericu Paulić, bili su
tajnik Sveto Milanović, treneri Igor Žabčić, Ivan Kos i Vlado
Strbad, te natjecatelji Christian Scrobogna, Boro Hutinec, Željko
Gašparović, Ante Balić i Zlatko Horvat.
Današnji promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 3,47 milijuna kuna,
a indeks burze - Crobex - porastao je je 0,54 posto na 939,2
boda.#L#
Najveći dio prometa, 1,2 milijuna kuna ostvaren je prodajom
redovnih dionica Zagrebačke banke koje su se prodavale po 0,50
posto višoj cijeni ili po 1.610 kuna.
Drugi promet po veličini, 799,4 tisuće kuna ostvaren je trgovanjem
obveznicama DAB-a koje su se prodavale po 4 posto višoj cijeni od
nominalne (od jednog eura).
Prodajom dionica Plive po 1,32 posto višoj cijeni ili po 460 kuna
danas je ostvareno nešto manje od 649 tisuća kuna prometa.
--------------------------------------------------------------
br. dionice cijena/kn %promjena promet/kn
cijene
--------------------------------------------------------------
1. Zagrebačka banka 1.610,00 0,50 1,239.321,00
2. DAB 104,00* - 799.499,17
3. Pliva 460,00 1,32 648.696,32
4. Zagrebačka banka 1.270,00 1,60 301.417,98
(povlaštene dionice serije A)
5. Podravka 153,01 -0,64 144.707,77
6. Privredna banka Zagreb 110,00 0,92 79.540,00
7. Karlovačka pivovara 360,00 1,41 71.699,50
8. Rivijera holding 108,00 -0,92 51.508,16
9. Plava laguna 500,00 -5,84 32.575,60
10. Istraturist 57,00 0,71 25.506,42
11. Viktor Lenac 69,01 -1,41 19.598,84
12. Arenaturist 44,00 -4,35 17.901,00
13. Kraš 158,00 -0,09 14.227,80
14. HZZO 104,00* - 9.593,99
15. Hotel Inter-Continental 90,00 -2,18 8.280,00
16. Končar 45,50 3,41 4.094,50
17. Hoteli Rabac 38,00 -3,82 2.432,00
18. Croatia osiguranje 800,00 0,00 800,00
* postotak nominale (od jednog eura)
-------------------------------------------------------------
UKUPAN PROMET ZAGREBAČKE BURZE: 3,471.400,05
--------------------------------------------------------------
(Hina) tam ds
Hrvatski narodni sabor BiH priopćio je u četvrtak kako, prema
izjavama časnika, do 14 sati u vojnim objektima HVO-a nije ostalo
više od 50 pripadnika, čime su, kako se navodi, pripadnici hrvatske
sastavnice Vojske Federacije BiH "poslušali preporuku legitimnih
predstavnika svoga naroda i privremeno raspustili svoju vojnu
formaciju".#L#
Vojne objekte, napominje se u priopćenju, osiguravaju prema
utvrđenom rasporedu i u dogovoru sa SFOR-om pripadnici stražarske
službe. U priopćenju Odjela za medije Hrvatskog narodnog sabora se
tvrdi kako je "oko osam tisuća pripadnika HVO-a unatoč raznim
dezinformacijama, pritiscima i ucjenama nelegalnog federalnog
ministarstva obrane postupilo po preporuci u proglasu Hrvatskog
narodnog sabora" (kojim se poziva na privremeno samoraspuštanje
HVO-a).
Koliko će dugo vojnici ostati izvan vojarni, ovisit će od toga kada
će biti postignuto političko rješenje o unutarnjem uređenju BiH
koje će jamčiti punu ustavnu i stvarnu jednakopravnost hrvatskog
naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH, stoji na kraju
priopćenja.
(Hina) pg ii
Hrvatska je Vlada na današnjoj tematskoj sjednici u Kninu utvrdila
niz mjera kojima je cilj potaknuti razvoj i zapošljavanje na
područjima posebne državne skrbi#L#
Vlada je utvrdila poseban socijalni program interventne pomoći
potrebitim osobama, te mjere za poboljšanje gospodarskih i
socijalnih prilika u Kninu.
Vlada je svjesna težine rada i života na područjima posebne državne
skrbi, istaknuo je premijer Ivica Račan i nada se da će vladine
odluke s današnje sjednice biti potreban zaokret u rješavanju tih
problema.
Vlada je u Kninu prihvatila poseban socijalni program za područja
posebne državne skrbi koji će se provoditi od 1. travnja do konca
godine. Uključuje pomoć u hrani, subvenciju troškova električne
energije, te dodatnu novčanu pomoć.
Mjesečnim paketima u kojima će biti brašno, ulje, šećer, sol, riža i
marmelada pomagat će se oko 125.000 osoba, a za to će do konca godine
trebati izdvojiti 56,7 milijuna kuna.
Za subvencioniranje troškova struje do spomenutog roka će trebati
osigurati 28 milijuna kuna. Subvencija će iznositi 50 kuna mjesečno
za prvoga člana obitelji, a za svakoga narednog, po deset kuna.
Za isplatu dodatne novčane pomoći za više od 15.000 prognanika i
povratnika mjesečno će se izdvojiti oko pet milijuna kuna.
Veliki problem područja posebne skrbi je nezaposlenost. Po
riječima ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, koncem
prošle godine bilo je registrirano oko 144.000 nezaposlenih.
Rješenju toga problema, nadaju se u Vladi, trebao bi pomoći program
mjera aktivne politike zapošljavanja, s naglaskom na javne radove.
Time bi se u ovoj godini moglo zaposliti 5.635 osoba, za što bi prema
procjenama trebalo oko 125 milijuna kuna, a zapošljavale bi se
nezaposlene osobe bez radnog iskustva, kao i osobe srednje životne
dobi i stradalnici Domovinskog rata.
Poticanju gospodarstva trebale bi pomoći investicije javnih
poduzeća, mjere vezane za privatizaciju, te posebni uvjeti
kreditiranja putem HBOR-a.
Ministar financija Mato Crkvenac izvješća resornih ministara o
dosadašnjim i planovima budućih mjera za područja posebne skrbi
sažeo je u podatak da će 10 ministarstava i četiri javna poduzeća na
ta područja ove godine uložiti više od 2,8 milijardi kuna.
Tako će primjerice, Hrvatske željeznice investirati 185 milijuna
kuna, Hrvatske vode 160, Hrvatska uprava za ceste 152 milijuna, te
Hrvatski telekom 96, HEP - 60, a INA - 25 milijuna kuna. Pomoć se
predviđa i kroz otpis nekih dugovanja, primjerice, 132 milijuna
kuna, koliko iznosi dug za naknade Hrvatskim vodama, kao i četiri
milijuna kuna za javnu rasvjetu HEP-u.
Dugovi kućanstava za struju u iznosu 63 milijuna kuna, planiraju se
reprogramirati, s tim, da bi se dogovorila obročna otplata.
S obzirom na teškoće u poslovanju problema ima i s privatizacijom
148 tvrtki u portfelju HFP-a. Vlada je odlučila da ih rastereti
obveza vezanih za Pariški i Londonski klub (226,8 milijuna kuna),
te da im pomogne otpisom nekih dugovanja.
Posebne gospodarske mjere, i to, kroz povezivanje lokalnih tvrtki s
uspješnim tvrtkama iz drugih dijelova Hrvatske, Vlada je
predvidjela za grad Knin.
Tako je već danas pokrenuta proizvodnja u Tvornici stočne hrane
"Agroprerada" za što je pomoć pružio Agrokor. Pogone Agroprerade
nakon sjednice Vlade obišao je premjer Račan sa suradnicima.
Vladine mjere se odnose i na Dinarku, a u planovima su i farme
svinja, povećanje proizvodnje Pršutane u Drnišu, te oživljavanje
lokalne mljekare. Rješenja se istaknuto je, traže i za Kninjanku i
TVIK.
Posebnu pozornost Vlada usmjerava i Vukovaru, i to kroz zakonski
prijedlog o njegovoj obnovi i razvitku. Ministar obnove Radimir
Čačić kaže da se predviđa oslobađanje od plaćanja carine opreme za
pokretanje prozivodnje, zatim osnivanje posebnog razvojnog fonda
za Vukovar, stipendiranje vukovarskih studenata.
Na sjednici u Kninu Vlada je proširila popis općina i gradova, na
koje će se primjenjivati poticajne mjere iz Zakona o područjima
posebne državne skrbi, a riječ je o 62 općine i grada koji su
kategorizirani kao nerazvijeni.
Vlada je danas obaviještena o povratku prognanika i izbjeglica
kojih se od početka procesa povratka vratilo 270.000. Za ubrzanje
obnove i povratka Vlada je zaključila da svi s rješenjima za obnovu
izdanim do 1. svibnja ove godine, uđu u prošireni program obnove
koji treba završiti do kraja iduće godine. Time bi se, kako je
rečeno, definitivno riješio smještaj za tridesetak tisuća ljudi.
Pomoć će Vlada pružiti i povratku Hrvata u BiH. Podneseno je 6.457
takvih zahtjeva a pomoći će im se s oko 500 kompleta građevnoga
materijala, istaknuo je Čačić.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je danas odgovor Glasu
Koncila na komentar "Zar je u Hrvatskoj nepoželjno 'hrvatovanje'",
koji je, kako ističe, ili zlonamjeran ili, što je teško vjerovati,
posljedica potpunog nerazumijevanja onog što je izrekao u
"Vjesniku" u nedjelju 24. ožujka".#L#
"Hrvatovanje" jest pojam koji sasvim precizno određuje one "busače
u prsa" koji deklariranjem svoga hrvatstva pokušavaju prikriti
vlastiti nerad, nemar i nedostatak poštovanja prema svojoj
domovini. Onaj tko voli i poštuje Hrvatsku - radi i djeluje za sebe,
svoju obitelj i svoju domovinu, a nije i ne može biti ksenofobičan.
Taj ne izvikuje parole za Hrvatsku - nego čini za Hrvatsku, ističe u
odgovoru Koncilu predsjednik Mesić.
"Hrvatovanje", nastavlja Mesić, nije zauzimanje za hrvatski
nacionalni interes, za hrvatski nacionalni identitet, za dobro
hrvatskog naroda već svjesno manipuliranje.
"Uvjeren sam da vi to itekako dobro razumijete, ali čini mi se da vam
to trenutno ne odgovara. No, to je vaša odgovornost pred sobom,
Bogom i hrvatskim narodom", poručio je.
Mesić u odgovoru listu navodi da su u izvikivanju parola
najglasniji oni koji za Hrvatsku nisu učinili ništa, nego svojim
busanjem u "hrvatska prsa" prikrivaju pljačku i kriminal koje su
učinili ne u ime svog hrvatskog identiteta, nego u ime svog
hrvatskog džepa.
Onaj tko dolazi iz redova obrazovanih i duhovnih ljudi, a prihvati
takvu retoriku, ima još veću odgovornost za izgovorenu riječ, drži
predsjednik Mesić i ističe da se takvom retorikom smišljeno i
zlonamjerno manipulira osjećajima svog, već toliko ispaćenog
naroda.
Osvrčući se na navode Glasa Koncila, da ne žele 'ulaziti u problem
(...) koliko je neprilično da se predsjednik jedne države miješa u
unutarckrvena pitanja u drugoj državi', Mesić ističe da je
iznošenje vlastitog mišljenja pravo svakog pojedinca u
demokratskom svijetu, na što ste me, podsjeća, "'upozorili' kad ste
branili pravo na vlastito mišljenje fra Prcele i časne sestre
Maglice.
U odgovoru Koncilu Mesić navodi da se "inače slaže s njihovim stavom
da je mentalni sklop koji je izravan produkt totalitarnog poretka
plodno tlo svih radikalizama, podjela i netolerantnosti i da je na
svima, pa dakle i na vama (Glas Koncila), da svojom širinom i
tolerancijom pomognu razvoju normalnog demokratskog i pluralnog
društva".
U uredničkom komentaru novog broja Glas Koncila osvrće se na izjavu
Predsjednika Mesića Nedjeljnom Vjesniku o proglasu dalmatinskih
biskupa o popisu stanovništva "da se slaže da se biskupi bave svim
pitanjima ali da se ne slaže s prevelikim hrvatovanjem".
Glas Koncila smatra očitim da se u toj "Predsjednikovoj izjavi
potvrdilo postojanje naslijeđenog mentalnog sklopa iz
komunističkog doba".
Glas Koncila izdaju zagrebačka, splitska, vrhbosanska, riječka i
zadarska nadbiskupija.
(Hina) pp sšh
Nije dovoljno što je Slobodan Milošević skinut s vlasti u Beogradu
nego je potrebno da nestane i njegove politike velike Srbije, piše u
četvrtak u uvodniku "New York Timesa" hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić.#L#
Mesić, u tekstu koji ovaj vodeći američki dnevnik objavljuje pod
naslovom "Srpski izbor", upozorava da je već mjesecima razvidno
kako je "uklanjanje Slobodana Miloševića dovelo do spremnosti da se
tolerira očita nespremnost Beograda da surađuje s tribunalom za
ratne zločine u Den Haagu i odbijanje Srba da se suoče s postupcima
Miloševićeva režima".
U povodu predstojeće odluke američkog Kongresa o financijskoj
pomoći SRJ, Mesić upozorava da je "Srbija trebala time-out i dobila
ga". Međutim, ona "ne može zaboraviti ili zanijekati svoju prošlost
i ne može dobiti oprost za grijehe i zločine koje tek treba sama
priznati".
Hrvatski predsjednik napominje da će "stvarni demokratski
reformatori u svim zemljama regije, uključujući Srbiju, biti
potkopani ako za Beograd budu primjenjena druga mjerila".
(Hina) fp sb
Hrvatski telekom (HT) donirao je danas srednjoškolskom centru u
Kninu pedeset računala s pripadajućom opremom kojom se omogućuje
pristup Internetu, izvijestili su iz HT-a.#L#
Donacija HT-a kninskoj srednjoj školi vrijedna je oko 350 tisuća
kuna, a nastavak je Sporazuma o umrežavanju hrvatskog školstva
postignutog između HT-a i Ministarstva prosvjete i športa.
Time HT daje potporu procesu internetizacije škola kojim se želi
omogućiti jednak pristup informacijama svakom učeniku, kako onom u
Zagrebu, tako i onima u manje razvijenim i udaljenijim sredinama.
Udruga hrvatskih sudaca (UHS) danas je ocijenila da je odlukom
Hrvatskog sabora o prekidanju mandata predsjedniku Vrhovnog suda
RH, Marijanu Ramuščaku, prekršen niz međunarodnih dokumenata i
time odstupljeno od opće prihvaćenih standarda neovisnosti i
samostalnosti sudbene vlasti. #L#
Naime, Zastupnički dom Hrvatskog sabora jučer je potrebnom
dvotrećinskom većinom prihvatio ustavne promjene kojima se, uz
ostalo, ukida Županijski dom Hrvatskog sabora te prestaje mandat
predsjedniku Vrhovnog suda kao i predsjedniku Državnoga sudbenog
vijeća (DSV) i njegovim članovima.
U današnjem priopćenju Udruge hrvatskih sudaca navodi se da smjena
čelnog čovjeka sudbene vlasti, predsjednika Vrhovnog suda RH
Ramuščaka, predstavlja gaženje temeljnog načela međunarodne
zajednice da države ne smiju mijenjati Ustav i zakone na taj način
da umanjuje dosegnutu razinu jamstava neovisnosti i samostalnosti
sudbene vlasti.
S tim u vezi ocjenjuje se da je Hrvatska dovedena u situaciju koja se
definira - državom bez Ustava.
"Nakon nedopustive lakoće i brzine u izmjeni Ustava RH u samo
nekoliko mjeseci, propuštanja da Ustavom osigura zajamčena prava
te evidentnog izostanka spremnosti poštivanja i očuvanja trodiobe
vlasti, Hrvatska je dovedena u situaciju koju međunarodna
zajednica definira - državom bez Ustava", smatra Udruga hrvatskih
sudaca.
Također se procjenjuje kako je hrvatski Ustav "zlouporabljen kao
sredstvo smjenjivanja dužnosnika sudbene vlasti" umjesto da "jamči
neovisnost sudstva i štiti dužnosnike sudbene vlasti od
smjenjivanja".
"Koristeći se pravom i Ustavom kao sredstvom, prakticirajući
revolucionarno pravo, umjesto vladavinu prava, hrvatski je
parlament Hrvatsku izložio opasnosti osude od strane Europskog
suda za ljudska prava", stoji u priopćenju Udruge hrvatskih sudaca,
što ga je potpisao predsjednik Vladimir Gredelj.
UHS također procjenjuje da je "ovakvo revolucionarno političko
eksperimentiranje aktualne političke elite sa sudstvom" može
"ugroziti daljnji razvoj neovisnosti i samostalnosti sudstva te
približavanje Hrvatske europskim integracijama, kao i njezinu
ponovnu izolaciju".
Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić pokrenuo
je danas istragu i odredio jednomjesečni pritvor Ivici Bertiću-
Rusu, osumnjičenom za ubojstvo Jamesa Capaua u prošlotjednom
oružanom obračunu u središtu Zagreba.#L#
Sudac Luburić je nakon petnaestominutnog saslušanja Bertića rekao
da će se u istrazi saslušati dvadesetak svjedoka i provesti
potrebna vještačenja. Istaknuo je da zagrebačko Županijsko državno
odvjetništvo u jučer podnesenom istražnom zahtjevu Bertića tereti
za teško ubojstvo radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog
djela. Pritvor mu je određen zbog opasnosti od bijega i posebno
teških okolnosti izvršenja kaznenog djela.
Na odluku o pritvoru i pokretanju istrage branitelji imaju pravo
žalbe Izvanraspravnom vijeću zagrebačkog suda.
Bertić je pred sucem ponovio obranu od prije dva dana, kada ga je
nakon uhićenja ispitala policija i dežurni istražni sudac, a na
pitanja suca danas nije želio odgovarati. Bertić je tada izjavio da
je na Capaua pucao u nužnoj obrani, jer je kod njega vidio oružje i
eksploziv.
Jedan od Bertićevih branitelja, odvjetnik Slobodan Budak pojasnio
je da je današnje saslušanje bilo kratkotrajno jer je Bertić bio
"vidno uzbuđen" zbog smrti svog prijatelja Sliška, koji je jutros
preminuo u bolnici. Bertić se nije mogao koncentrirati, pa će se
ispitivanje nastaviti drugom prilikom, kazao je Budak.
Luburić je rekao da Bertić nije tražio pojačane mjere sigurnosti u
pritvoru Okružnog zatvora u Remetincu, te da prema njegovim
saznanjima Bertić ima primjerenu zaštitu.
Budak smatra da su u remetinečkom zatvoru poduzete sve mjere za
Bertićevu sigurnost. Na upit da li Bertić u zatvoru ima dodira s
pripadnicima tzv. zločinačke organizacije, koji navodno pripadaju
mafijaškoj skupini koja je bila suprotstavljena Sliškovoj, Budak
je rekao kako se nada da takvi kontakti ne postoje.
Uoči ročišta Budak je istražnom sucu kao mogućnost spomenuo da se
Bertića pusti na Sliškov pogreb, no sudac Luburić mu je odgovorio da
u ovom trenutku, s obzirom na sve okolnosti, to ne bi dopustio.
Nakon toga Budak nije službeno podnio takav zahtjev.
Bertić je uhićen u ponedjeljak prije podne u blizini svoga stana u
zagrebačkom naselju Dubrava, nakon što je za njim raspisana
tjeralica jer je, 22. ožujka, u središtu Zagreba pucao i teško ranio
Capaua, neposredno nakon što je Capaua pokušao ubiti Vjeku Sliška,
kojemu je Bertić bio tjelesni čuvar. Capau je dva dana kasnije umro
u bolnici.
(Hina) tr so
Premda je proljetna sjetva u tijeku, seljaci Slavonije i Baranje
suočeni su s velikim problemima jer sjemenskog kukuruza nema
dovoljno, a soje nema uopće, izuzev one čija je klijavost ispod
svakog standarda, istaknuto je na današnjoj konferenciji za
novinare Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.#L#
Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice, kazao je kako jedini
proizvođač gnojiva "INA Petrokemija" radi samo sa 70 posto
kapaciteta, te seljaci neće imati čime prihraniti usjeve. Velik će
problem seljacima biti i ostvarivanje prava iz ugovora s
prerađivačima jer, kako je rekao Zdravčević, seljaci sada
potpisuju ugovore za jesensku sjetvu, a mnogi od njih bit će štetni
za seljake jer ne sadrže valutu, rok isplate i kamatnu stopu.
Na inicijativu Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje,
Ministarstvo poljoprivrede u roku od 15 dana svim će seljacima
platiti za pšenicu napadnutu smrdljivom snijeti, izvijestio je
Zdravčević.
Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun
Laslo, govoreći o akciji "Hrvatska je krava zdrava", naglasio je
kako je ona u cijelosti uspjela, te da je pridonijela pozitivnom
rješavanju problema izazvanog strahom od kravljeg ludila. Dodao je
kako je ispred stadiona, uoči početka utakmice Hrvatska - Latvija,
800 kilograma mesa podijeljeno za 30-ak minuta, što je, po Laslu,
dokaz "da se Hrvati ne boje kravljeg ludila, već nemaju novca za
kupnju govedine".
(Hina) vs dd
Pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije danas je u
Zagrebu počeo trodnevni međunarodni znanstveni skup "Hrvatski
katolički pokret (HKP) 1900.-1941.", kojemu je tema djelovanje i
položaj HPK-a od njegova osnivanja do polovice prošloga
stoljeća.#L#
Skup je pozdravio nadbiskup zagrebački Josip Bozanić. Podsjetio je
da su mu prethodili znanstveni skupovi o HKP-u 1992. i 1995., te se
zapitao "je li danas nakon pada komunizma i desetogodišnjega
uvježbavanja demokracije došlo vrijeme prikazivanja HKP-a u
dostojnom svjetlu".
Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) Tomislav Ivančić
istaknuo je da će skup biti posvećen istraživanju djelovanja HKP-a
u 20. stoljeću, od osnivanja 1900. do njegova zastoja u, kako je
rekao, marksističkom totalitarnom režimu.
Gospićko-senjski biskup Mile Bogović podsjetio je da se prošle
godine navršilo sto godina od Prvog hrvatskog katoličkog kongresa
koji je održan u Zagrebu te da je to bio prvi pokušaj da se katolici
laici organiziraju u tadašnjem novom rasporedu društva. Navodeći
da je Hrvatski katolički pokret nasilno prekinut 1945. te da su mu u
komunističkoj Jugoslaviji mogućnosti bile slabe ili nikakve,
Bogović ističe da se posljednjih deset godina zauzimao za
organiziranije djelovanje katolika laika.
Bogović je istaknuo kako se može reći da o HKP-u postoje dvije
historiografije - svjetovna i crkvena. Svjetovna je, kaže,
obilježena liberalno-masonskim stavom koji je u jakom
protucrkvenom i protuhrvatskom tonu formulirao Viktor Novak u svom
djelu "Magnum crimen" (Veliki zločin). Prema Novaku, nastavio je
Bogović, u okviru HKP-a Crkva je neprestano radila protiv prava
države, a što je kulminiralo u vrijeme II. svjetskog rata velikim
zločinom. Po tome, naglasio je Bogović, glavnu krivnju za sve zlo
koje se u to vrijeme dogodilo na hrvatskim prostorima snosi Crkva, a
unutar Crkve krivnja se koncentrira na HKP. Svjetovni su
povjesničari u novije vrijeme uglavnom odbacili tu "monstruoznu
konstrukciju", naglasio je Bogović.
Trodnevni međunarodni znanstveni skup "Hrvatski katolički pokret
1900. do 1941." organizirali su komisija Hrvatske biskupske
konferencije (HBK) za laike, Hrvatski institut za povijest i
Institut za crkvenu povijest KBF-a. Na skupu će sudjelovati više od
40 referenata iz Hrvatske, BiH, Italije, Slovenije i Austrije.
Skup će završiti u subotu na otoku Krku.
(Hina) sdju sšh
Hrvatski telekom (HT) je u fazi pronalaženja što povoljnijeg načina
restrukturiranja kompanije, a s tim u vezi prošlog je tjedna
predstavnicima radničkih vijeća predan dokument-namjera o
restrukturiranju neosnovnih djelatnosti u HT-u u kojem su izloženi
svi relevantni podaci o predloženom procesu.#L#
O tom je procesu te reagiranjima sindikata govorio na današnjem
redovitom susretu s novinarima glasnogovornik HT-a Marijan
Jurleka.
Taj proces je potpuno legitiman i neizbježan i u skladu je sa
zahtjevima hrvatske Vlade (kao predstavnika većinskog vlasnika) da
se HT konačno potpuno okrene svojoj temeljnoj djelatnosti -
pružanju usluga u telekomunikacijama. To se poduzima kako bi se HT
što bolje pripremio za deregulaciju tržišta i skori dolazak novih
operatera, ne samo u pokretnoj mreži i Internetu, nego i u
nepokretnoj mreži što se očekuje 2003. godine.
Jurleka je podsjetio i na jučerašnji sastanak predsjednika Uprave
HT-a Ivica Mudrinić s radničkim vijećima i sindikatima koji djeluju
u HT-u na kojem su ponovljene glavne točke restrukturiranja u ovoj
fazi. Riječ je o izdvajanju djelatnosti prehrane, zaštite te
održavanja vozila i objekata iz sustava HT-a pri čemu će u buduća
poduzeća kćeri prijeći 1404 zaposlenika tih neosnovnih djelatnosti
HT-a.
Nikako nije riječ o pet tisuća ljudi koji će ostati bez posla, kako
tvrde sindikati, kazao je Jurleka te ponovio kako HT jamči da nitko
neće ostati bez radnog mjesta te da će se u tvrtke kćeri prenijeti
sva stečena prava u HT-u. Također je dodao da će s tvrtkama kćerima
potpisati petogodišnji ugovori o otkupu usluga čime se osigurava i
njihovo funkcioniranje na tržištu te da će HT u te tvrtke
investirati značajan inicijalni kapital.
(Hina) tam ds
Island je ukinuo vizni zahtjev za državljane Republike Hrvatske i o
tome je Hrvatska službeno obaviještena notom u kojoj se navodi da je
ukidanje viza stupilo na snagu 25. ožujka 2001. godine, priopćilo
je u četvrtak hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.#L#
Island se nada što skorijem potpisivanju Ugovora o readmisiji
(ugovor o predaji i prihvatu osoba kojih je boravak protuzakonit)
te notifikaciji ukidanja viza za islandske državljane.
Vize su prema Hrvatskoj od istoga dana ukinule Danska i Norveška, a
od ostalih skandinavskih zemalja već ranije Švedska 1. veljače
2001. godine, te Finska 1. ožujka 2001. godine.
Hrvatski MVP s velikim zadovoljstvom pozdravlja ovu odluku
službenog Reykjavika. Njome se još jednom potvrđuju sve bolji
odnosi Hrvatske sa skupinom skandinavskih i nordijskih zemalja
Europe, ali i potvrđuje sve bolji hrvatski položaj u Europi u
cjelini.
Hrvatska očekuje da će se sada, nakon ukidanja viza, ubrzati
aktivnosti na provedbi dogovora o političkoj, a osobito
gospodarskoj suradnji do kojih je došlo tijekom nordijske turneje
ministra Tonina Picule sredinom prošle godine.
(Hina) pp ii
Trojica Hrvata osuđena u Jugoslaviji 1995. godine na dugogodišnje
kazne zatvora zbog navodne špijunaže oslobođena su u četvrtak
poslijepodne i odmah su se uputili kućama u Hrvatskoj.#L#
Marin Marić iz Kremeca u BiH osuđen je na 13 godina zatvora,
Nedjeljko Varićak iz Gorjana na 10 godina, a Željko Drašković iz
Kanica na 9 godina. Oni su danas pušteni iz zatvora u Subotici nakon
što ih je pomilovao jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica.
Oni su kaznu do prošle godine izdržavali u Srijemskoj Mitrovici,
ali poslije pobune do koje je došlo u toj ustanovi, prebačeni su u
Suboticu.
Temeljem oprosta hrvatskog predsjednika Stipe Mesića danas su iz
zatvora u Hrvatskoj puštena petorica Srba optužena za ratne zločine
i oni se već nalaze na teritoriju Jugoslavije.
(Hina) pp ii