AT-HR-KNJIGE-Umjetnost/kultura/zabava AU 27.III.-APA-HRVATSKI MITTELEUROPSKI IDENTITET AUSTRIJAAPA27. III. 2001.Predstavljanje 'Slavonskih dvorca': 'europska knjiga'"'Europska knjiga o premalo poznatom europskom nasljeđu Hrvatske'.
Tim je riječima u ponedjeljak na večer hrvatski veleposlanik u Austriji Vukov Colić na svečanosti u veleposlanstvu svoje zemlje u Beču predstavio izdanje tekstualno-slikovne knjige 'Dvorci Slavonije - od Zagreba do Vukovara' na njemačkom jeziku.Veleposlanik je ukazao na šarolikost svoje zemlje - unutar njezinih granica nalazi se srednjeeuropsko, istočnoeuropsko, panonsko i sredozemno nasljeđe - koje treba očuvati i obnoviti, u što se ulažu golemi napori. Zahvalio je autorima Mladenu i Bojani Scitaroci i nakladi Leopold Stocker (Graz/Stuttgart) za izdavanje te knjige koja pridonosi da Hrvatska bude još poznatija.Predstavnik naklade Leopold Stocker ukazao je da je to već četvrta knjiga koju je njegova naklada izdala u suradnji s hrvatskim partnerom. Podsjetio je na zajedničku povijest Austrije i Hrvatske u prošlosti, na njihovu buduću zajedničku ulogu u ujedinjenoj Europi, ali i na to da se knjigama treba naglasiti da je Hrvatska dio Europe, poglavito srednje Europe.
AUSTRIJA
APA
27. III. 2001.
Predstavljanje 'Slavonskih dvorca': 'europska knjiga'
"'Europska knjiga o premalo poznatom europskom nasljeđu Hrvatske'.
Tim je riječima u ponedjeljak na večer hrvatski veleposlanik u
Austriji Vukov Colić na svečanosti u veleposlanstvu svoje zemlje u
Beču predstavio izdanje tekstualno-slikovne knjige 'Dvorci
Slavonije - od Zagreba do Vukovara' na njemačkom jeziku.
Veleposlanik je ukazao na šarolikost svoje zemlje - unutar njezinih
granica nalazi se srednjeeuropsko, istočnoeuropsko, panonsko i
sredozemno nasljeđe - koje treba očuvati i obnoviti, u što se ulažu
golemi napori. Zahvalio je autorima Mladenu i Bojani Scitaroci i
nakladi Leopold Stocker (Graz/Stuttgart) za izdavanje te knjige
koja pridonosi da Hrvatska bude još poznatija.
Predstavnik naklade Leopold Stocker ukazao je da je to već četvrta
knjiga koju je njegova naklada izdala u suradnji s hrvatskim
partnerom. Podsjetio je na zajedničku povijest Austrije i Hrvatske
u prošlosti, na njihovu buduću zajedničku ulogu u ujedinjenoj
Europi, ali i na to da se knjigama treba naglasiti da je Hrvatska dio
Europe, poglavito srednje Europe.
Autorica Bojana Scitarovci nazvala je Beč dijelom hrvatskoga
kulturnoga kruga. Novu knjigu drži nastavkom već ranije
objavljenog djela 'Dvorci i vrtovi Hrvatskog Zagorja', iza koje bi
trebala uslijediti iduća knjiga o regijama zemlje južno od Save.
Zažalila je što su mnogi dvorci i vrtovi Hrvatske u lošem stanju,
što su mnogi nestali ili su, kao u slučaju Vukovara, razoreni u ratu
i potrebno ih je ponovno izgraditi odnosno restaurirati. No važno
je i da se s knjigama upoznaju i nekadašnje plemenitaške obitelji
Hrvatske i Slavonije.
Hrvatska svoj dio zemlje Slavoniju drži 'mostom' srednjeeuropskog
obilježja koji seže do Beograda, što je i ostao unatoč svim
previranjima u XX. stoljeću. Knjiga bi trebala biti doprinos
kulturnoj i socijalnoj povijesti kao i obnovi regije.
Karl Habsburg-Lothringen, koji je bio nazočan predstavljanju
knjige kao počasni gost, osobito je pohvalio ukazivanje
veleposlanika Colića na europsko nasljeđe Hrvatske. Nova knjiga
pridonosi da Hrvatska i Slavonija naprave korak prema Europi, kamo
i pripadaju. Hrvatska pripada srednjoj Europi a ne, kako se ponekad
može čuti, 'zapadnom Balkanu'. Njezino je pravo da što je moguće
prije bude primljena u Europsku uniju.
Knjiga dvoje autora, koji poučavaju povijest arhitekture na
zagrebačkom sveučilištu, predstavlja 60 najvažnijih dvoraca i
gospodskih kuća u sjevernoj Hrvatskoj između Zagreba, Osijeka,
Vukovara i srpske granice. Obrađeni su svi aspekti njihove
povijesti, dopunjeni bogatim asortimanom slika o sadašnjem stanju
dvoraca i okolnih parkova, ali i brojnim povijesnim snimkama
interijera i eksterijera. Sve to čini djelo riznicom za
povjesničare, povjesničare umjetnosti kao i one koje zanimaju
arhitektura i interijeri.
Plemstvo i crkva imaju velikog udjela u obnovi zemlje opustošene
poslije povlačenja Turaka krajem XVII. stoljeća. Veliki dio
dvoraca bio je u posjedu Habsburgovaca, princa Eugena, ali
ponajprije Nijemaca (kao Schaumburg-Lippe i grofova Eltz) te
mađarskih plemenitaških obitelji."