FRANCUSKA-LIBERATION 21.3.01.RUPNIKOM-PROTEKTORAT JE TU DA ODGODI ODGOVOR

FRANCUSKA LIBERATION 21. III. 2001. 'Imamo još tjedan ili dva da izbjegnemo najgore u Makedoniji' Veronique Soule razgovarala je sa Jacquesom Rupnikom, direktorom odjela za istraživanje u CERI-ju (Središte za studije i međunarodna istraživanja) o krizi u Makedoniji i o neprikladnom odgovoru međunarodne zajednice na tu krizu: " - Može li se izbjeći destabilizacija Makedonije zbog djelovanja albanskih pobunjenika? = Mislili smo da su se jugoslavenski ratovi - koji su započeli u Sloveniji 1991., a zatim se proširili na Hrvatsku i na Bosnu - završili na Kosovu. No danas imamo dojam već viđenog. To još nije rat, ali je Makedonija pred pobunom i pogibelj od zastranjenja vrlo je velika. Još imamo tjedan ili dva da izbjegnemo najgore. - Zašto je pobuna izbila sada? = Pitanje statusa Kosova nije riješeno, a s njime ni samo postojanje Jugoslavije. Nije dovoljno, kao što je učinio Zapad nakon pada Slobodana Miloševića, brzo vratiti Beograd u međunarodne ustanove da bi taj ostatak Jugoslavije bio valjan. Albanski nacionalistički ekstremisti očito su smatrali da je došao čas. Tako su htjeli ubrzati rješenje. Istodobno je došlo do promjene američke uprave koja je najavila svoje povlačenje. (...) - Je li cilj pobunjenika velika Albanija koja će okupljati područja albanskog jezika u regiji? = U Albanaca postoji vrlo jak osjećaj solidarnosti. Polovica tog naroda živi izvan granica Albanije. No postoji li, osim međusobnog utjecaja društava i njihova običaja međusobnog pomaganja, san o velikoj Albaniji? Nisam siguran. Albanska je država propala 1997. i teško se pridiže. Ne vidim gdje su sredstva i ambicija za stvaranje velike Albanije. Sada se govori o velikom Kosovu, povijesnoj kolijevci albanskog nacionalizma koja bi bila osnova albanskog jedinstva. No zadnji izbori na Kosovu (općinski, u listopadu 2000.) omogućili su veliku pobjedu Rugove koji je za neovisnost, ali i protiv svakog nasilja. Radikali iz OVK-a su poraženi i njihove su žestoke akcije danas oblik odgovora. Na Kosovu su svi za neovisnost. No gerila ne promiče stvar neovisnosti. Naprotiv, na jugu Srbije nedavno smo bili svjedoci povratka jugoslavenske vojske u zonu sigurnosti (na granici s Kosovom). - Kako tumačite sadašnju politiku čekanja Zapada? = Ustvari, Zapad čeka od upletanja NATO-a na Kosovu (u proljeće 1999.). Bio sam na Kosovu u veljači 2000: govorilo se samo o gerili u Preševu (na jugu Srbije). Odatle je sve počelo. Zapad je bio savršeno upoznat sa stanjem, s ubacivanjem ljudi i oružja OVK-a. KFOR (NATO-ove snage na Kosovu) kaže da nije ovlašten da pregledava automobile i igra se policije. Dakle, treba preispitati njegov mandat. Teško je shvatiti da snage od četrdeset tisuća ljudi, na području koje možeš proputovati u automobilu za dva sata, nisu kadre nadzirati tu granicu koja se smatra osjetljivom. - Kako protumačiti takvo kolebanje? = Postoji strah od uvlačenja u etnički sukob i od žrtava. Zatim, ako treba posredovati da bi se nametnulo rješenje, o kakvom bi rješenju bila riječ? Nema nikakvog zajedničkog plana za to područje. Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (kojom se na Kosovu uvodi međunarodni protektorat), u potpunom je raskoraku sa stvarnosti. Tu se kaže da je Kosovo dio Jugoslavije. A de facto, ono je odvojeno od nje. Neki govore o ponovnom mijenjaju granica na Balkanu, diplomati daju prednost preinačenoj i popravljenoj Jugoslaviji. Bio bi potreban novi Berlinski kongres kako bi se utvrdio novi odnos snaga na području bivše Jugoslavije i riješili prijepori. To nije moguće bez europskog plana za Balkan. U međuvremenu se na Kosovu zadržava protektorat, a u Albaniji potprotektorat. Protektorat je tu da odgodi odgovor."