DE-MK-YU-HR-KRIZE-Vlada-Nemiri/sukobi/ratovi RDW 15. III. TISAK - NOVI ALBANSKI RAT NJEMAČKI RADIO - RDW15. III. 2001.Pregled tiskaList 'Die Welt' ovako je propratio demonstracije Albanaca u Tetovu gdje je došlo do sukoba između
albanskih pobunjenika i makedonske policije. Zbivanja u Tetovu izgledaju kao objava rata. Za stotine tisuća Makedonaca jučerašnji dan je bio dan prožet strahom od trenutka kada je državni radio javio da se oko Tetova vode borbe. Svakome je jasno - ako se pobunjenici odluče napasti u Tetovu koje je već devedeset posto naseljeno Albancima, onda bi to mogao biti početak općeg ustanka i istinskog rata, piše 'Die Welt'. 'Frankfurter Allgemeine Zeitung' pokušava shvatiti razloge koji čine temelje makedonsko-albanskih problema. Navodno je uzrok svih problema zahtjev da Albanci imaju ista prava kao i Makedonci. Oni traže da se ustavom priznaju kao konstitutivan narod, a da se albanski proglasi za drugi službeni jezik u državi. Ostaje pitanje zašto Albanci zbog toga potežu za oružjem u Makedoniji kojoj međunarodna zajednica priznaje velike napore u zaštiti nacionalnih manjina. Veliki problem i dalje predstavlja to što dosta Albanaca nema legalne makedonske isprave. Prema navodima političara albanskih stranaka, u Makedoniji živi oko 500.000 registriranih i
NJEMAČKI RADIO - RDW
15. III. 2001.
Pregled tiska
List 'Die Welt' ovako je propratio demonstracije Albanaca u Tetovu
gdje je došlo do sukoba između albanskih pobunjenika i makedonske
policije. Zbivanja u Tetovu izgledaju kao objava rata. Za stotine
tisuća Makedonaca jučerašnji dan je bio dan prožet strahom od
trenutka kada je državni radio javio da se oko Tetova vode borbe.
Svakome je jasno - ako se pobunjenici odluče napasti u Tetovu koje
je već devedeset posto naseljeno Albancima, onda bi to mogao biti
početak općeg ustanka i istinskog rata, piše 'Die Welt'.
'Frankfurter Allgemeine Zeitung' pokušava shvatiti razloge koji
čine temelje makedonsko-albanskih problema. Navodno je uzrok svih
problema zahtjev da Albanci imaju ista prava kao i Makedonci. Oni
traže da se ustavom priznaju kao konstitutivan narod, a da se
albanski proglasi za drugi službeni jezik u državi. Ostaje pitanje
zašto Albanci zbog toga potežu za oružjem u Makedoniji kojoj
međunarodna zajednica priznaje velike napore u zaštiti nacionalnih
manjina. Veliki problem i dalje predstavlja to što dosta Albanaca
nema legalne makedonske isprave. Prema navodima političara
albanskih stranaka, u Makedoniji živi oko 500.000 registriranih i
oko 120.000 neregistriranih Albanaca. Upravo je to razlog spora
čine li oni četvrtinu ili čak trećinu stanovništva države koja ima
oko dva milijuna stanovnika. U selima s mješovitim stanovništvom
nepovjerenje između dva naroda je veliko. Većina njih ipak nema
radikalne stavove i u skoro svim mjestima je godinama vladao mir
između obitelji koje nisu živjele jedne s drugima nego jedne pored
drugih. Većina ljudi kaže da su protiv rata, ali te riječi se ipak
sve slabije čuju zbog jeke pucnjeva na obroncima Šar planine iznad
Tetova, zaključuje 'Frankfurter Allgemeine Zeitung'.
Ulazak jugoslavenskih postrojbi u demilitariziranu zonu na jugu
Srbije bila je tema kojom se bavio 'Stuttgarter Zeitung'. Kada se
pogleda krajnji rezultat dogovora čini se kao da Zapad iz straha od
albanskih terorista pokušava izazvati novi rat protiv
jugoslavenskih snaga. Jedne kraj drugih su postavljene dvije
strane koje se međusobno mrze i dobro su naoružane. Ovdje se
naglavačke okrenuo smisao uvođenja demilitarizirane zone koja je
trebala razdvojiti pijetlove spremne za borbu, a ne sastaviti ih,
piše list 'Stuttgarter Zeitung'.
(RDW)